Odlazak u mirovinu važan je životni trenutak koji donosi nova pitanja i odluke. Već od prvog zaposlenja, dio plaće uplaćuje se u mirovinski sustav kako bi se osigurala buduća mirovinska primanja. Odgovorno planiranje mirovine znači pravovremeno informiranje o dostupnim opcijama, a jedna od važnih odluka odnosi se na odabir načina isplate mirovine iz drugog mirovinskog stupa.
Tijekom radnog vijeka dio plaće dijeli se na dva obvezna mirovinska stupa. Prvi stup funkcionira na principu međugeneracijske solidarnosti. Ta sredstva odlaze u državni proračun za isplatu mirovina već postojećim umirovljenicima. Drugi stup temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji. Novac koji se izdvaja uplaćuje se u obvezni mirovinski fond i koristi se isključivo za buduću mirovinu korisnika.
Kada mogu u mirovinu?
Jedno od važnijih pitanja je kada zapravo otići u mirovinu. Zakonska dob za starosnu mirovinu trenutačno iznosi 65 godina za muškarce i 63 godine za žene, s postupnim izjednačavanjem koje je planirano do 2030. godine.
No postoji i mogućnost ranijeg odlaska, prijevremene starosne mirovine, pri čemu smanjenje iznosa mirovine može biti značajno. Ovo je važno imati na umu jer se mnogi iznenade kad shvate koliko taj iznos u praksi znači. S druge strane, tko ostane dulje raditi, nakon navršenih godina dobiva dodatak od 0,34 posto po svakom mjesecu rada, odnosno do 20,4 posto ako u mirovinu ode pet godina kasnije.
Što su mirovinska osiguravajuća društva?
Kada pak dođe vrijeme za umirovljenje, svatko tko je uplaćivao u oba stupa mora donijeti odluku: hoće li primati mirovinu samo iz prvog stupa ili kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa.
Ako se odabere mirovina samo iz prvog stupa, sva ušteđevina iz drugog stupa prenosi se u državni proračun, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) isplaćuje cjelokupnu mirovinu kao da osoba nikada nije bila osigurana u drugom stupu. Sredstva individualne kapitalizirane štednje ulaze u izračun mirovine koju u tom slučaju u cijelosti isplaćuje HZMO.
Međutim, ako se odabere kombinirana mirovina (isplata iz prvog i drugog stupa) sva ušteđevina iz obveznog mirovinskog fonda prebacuje se u mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) koje korisnik odabere. U tom slučaju korisnik prima mirovinu iz dva izvora: HZMO isplaćuje mirovinu iz prvog stupa, a MOD preuzima ulogu isplatitelja mirovine iz drugog stupa, na temelju sredstava koja su godinama šteđena u obveznom mirovinskom fondu. U Hrvatskoj trenutačno posluju dva mirovinska osiguravajuća društva koja nisu povezana s obveznim mirovinskim fondovima: Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo (HRMOD) i Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo (RMOD).
Mirovina iz drugog stupa je uvijek doživotna
Nakon što se odabere MOD, sljedeći korak je odabir oblika mirovine. Mirovina iz drugog stupa uvijek je doživotna, što znači da se isplaćuje do kraja života korisnika, neovisno o tome koliko dugo živi.
MOD-ovi nude različite oblike isplate koji se prilagođavaju životnim okolnostima i željama korisnika. Osnovni oblik je pojedinačna doživotna mirovina, koja se isplaćuje isključivo korisniku tijekom cijelog života, a nakon smrti isplata prestaje. Za bračne partnere namijenjena je zajednička doživotna mirovina. U slučaju smrti korisnika mirovine, bračni partner nastavlja primati mirovinu koja je i za njega doživotna, pri čemu mirovina može biti ugovorena u istom iznosu (100 posto) ili u određenom postotku, primjerice 50 posto.
Mirovine sa zajamčenim razdobljem nude dodatnu sigurnost. Zajamčeno razdoblje je period od najmanje pet godina u kojem je isplata mirovine zajamčena, pa ako korisnik premine unutar tog razdoblja, mirovina se nastavlja isplaćivati imenovanim nasljednicima do kraja ugovorenog zajamčenog razdoblja. Važno je naglasiti da dok je korisnik živ, mirovinu prima isključivo on, a za njega je mirovina uvijek doživotna, neovisno o trajanju zajamčenog razdoblja. Postoji i oblik mirovine s isplatom preostalog iznosa doznake, koji omogućava da se u slučaju smrti korisnika sav eventualno preostali iznos isplati jednokratno nasljednicima prema rješenju o nasljeđivanju.
No, svaki od ovih oblika utječe na visinu mjesečne mirovine. Što je dulji period zajamčenog razdoblja ili dodatnih opcija zaštite koje se ugovaraju, početni iznos mirovine bit će manji, ali će biti veća sigurnost za bračnog partnera, imenovane korisnike, odnosno nasljednike.
Mirovina koja prati kretanje inflacije
Od listopada 2025. godine MOD-ovi u ponudi imaju dvije vrste mirovina. Mirovina s usklađivanjem je oblik kod kojeg MOD-ovi usklađuju mirovinu najmanje dva puta godišnje prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena Republike Hrvatske. To znači da mirovina prati kretanje inflacije, čime se održava njezina realna kupovna moć tijekom vremena.
Početni iznos ovakve mirovine bit će niži, ali mirovina raste s promjenom životnih troškova. S druge strane, mirovina bez usklađivanja na početku je viša, ali taj iznos ostaje nepromijenjen tijekom cijelog trajanja isplate. Važno je razumjeti da takva mirovina ne prati inflaciju i stoga tijekom vremena gubi realnu vrijednost, osobito u razdobljima rastuće inflacije.
‘Ako rast inflacije ima manji utjecaj na mirovinu, ona je u startu niža‘
U zemlji u kojoj inflacija nije rijetka pojava, potrebno je prije odabira oblika mirovine i načina usklađivanja mirovina uzeti u obzir sve elemente koji utječu na iznos mirovine.
- Zakon omogućuje MOD-ovima ponudu mirovina kod kojih se mirovina usklađuje prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena Republike Hrvatske i mirovina kod kojih se mirovina ne usklađuje prema stopi promjene potrošačkih cijena Republike Hrvatske. Inflacija umanjuje realnu kupovnu moć mirovine koja se ne usklađuje. Na mirovinu koja se usklađuje sa indeksom potrošačkih cijena Republike Hrvatske, rast inflacije ima manji utjecaj na realnu kupovnu moć, ali je početni iznos takve mirovine u startu niži. Na korisniku je stoga da odabere oblik mirovine i način usklađivanja mirovine koji je u skladu s njegovim životnim prilikama. MOD-ovi su isplatitelji mirovine te njihova uloga nije predviđanje promjena gospodarskih ciklusa i korelacija istih sa inflacijom, već obveza isplate mirovine prema sklopljenim ugovorima te ponuda različitih oblika isplate korisnicima. Valja naglasiti da se kod isplate mirovina iz MOD-a ne radi o cijeloj mirovini, već o manjem dijelu ukupne mirovine obzirom da se najveći dio usklađen za inflaciju i/ili rast plaća prima iz prvog stupa – rastumačila je Kristina Kozić iz Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva.
Kako se usklađuju mirovine?
Mirovine iz prvog stupa koje isplaćuje HZMO usklađuju se dva puta godišnje prema rastu plaća i inflaciji, u skladu sa zakonskim odredbama. Mirovine iz drugog stupa koje isplaćuju MOD-ovi usklađuju se prema ugovoru koji se sklopi s MOD-om, pa ako se odabere mirovina s usklađivanjem, MOD će najmanje dva puta godišnje uskladiti mirovinu prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku o stopi promjene indeksa potrošačkih cijena.
MOD se može odabrati na tri načina. Osobno se to može učiniti na REGOS šalteru u Mirovinskom informativnom centru (MIC) koji se nalaze u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, ili na REGOS šalteru u bilo kojoj poslovnici FINA-e. Online odabir također je moguć preko sustava e-Građani, pri čemu je potrebna e-osobna iskaznica, a u sustavu treba potražiti uslugu "Mirovinsko osiguravajuće društvo (prijava/promjena)". Treća opcija je odabir preko opunomoćenika, što znači da to može učiniti druga osoba ili odvjetnički ured uz valjanu punomoć.
Odabir stupa za isplatu mirovine sastoji se od nekoliko koraka
Na kraju radnog vijeka, svatko tko je uplaćivao u oba mora odlučiti hoće li ostati samo u prvom stupu ili zadržati kombiniranu mirovinu iz oba.
- Nakon podnošenja Zahtjeva za ostvarivanje prava na mirovinu HZMO-u, budući korisnik mirovine zaprimit će na kućnu adresu informativni izračun od Regosa koji sadrži određene podatke o mirovini poput usporedbe iznosa mirovine samo iz prvog stupa u odnosu na kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa, informaciju o tome ostvaruje li korisnik pravo na djelomičnu jednokratnu isplatu iz drugog stupa i slično. Temeljem informativnog izračuna korisnik će donijeti odluku želi li primati mirovinu samo iz prvog stupa ili kombiniranu mirovinu koja podrazumijeva isplatu iz prvog stupa koju isplaćuje HZMO iz državnog proračuna, i iz drugog stupa koju isplaćuje MOD temeljem ušteđenih sredstava u obveznom mirovinskom fondu. Prije donošenja ove odluke, budući korisnici mogu i od MOD-ova zatražiti informativni izračun kako bi saznali sve detalje o opcijama isplate iz drugog stupa – kaže nam Željka Bolfan iz Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva.
Dobro je znati da ako dođe do smrti korisnika unutar zajamčenog razdoblja koje je ugovoreno, mirovina se nastavlja isplaćivati nasljednicima, odnosno korisnicima imenovanim u ugovoru, tako se može osigurati financijska zaštita bližnjih. Za isplatu mirovina i korake na putu do mirovine najbolje se obratiti Mirovinskim informativnim centrima u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, HZMO-u što se tiče isplate iz prvog stupa, a konkretnije što se tiče isplate iz drugog stupa izravno MOD-ovima.
Na kraju, važno je dobro razmotriti osobne želje, visinu mirovinskih primanja unutar raspoloživih opcija i individualne životne okolnosti koje su važan čimbenik prilikom odabira. Informativni izračuni koje se mogu zatražiti od HZMO-a i MOD-ova pomoći će u donošenju promišljene, svjesne i informirane odluke koja odgovara životnim okolnostima i očekivanjima korisnika. Svaki korisnik za sebe donosi odluku na temelju vlastitih brojki i životnih planova, a odlazak u mirovinu nije kraj, već početak nove životne faze. Pravovremeno informiranje i razumijevanje dostupnih opcija ključ je mirne i financijski stabilne budućnosti.
Tekst je dio projekta Mirovinski kompas s ciljem unaprjeđenja financijske pismenosti.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....