Kad je riječ o hrvatskom mirovinskom sustavu, koliko god se o njemu govorilo, uvijek ostane poneka nedoumica. Puno je pojmova, pravila i brojeva koji znaju zbuniti, od tri stupa osiguranja do pitanja nasljeđivanja i isplate. Zato je važno razumjeti kako sustav zapravo funkcionira, koje mogućnosti nudi i koji su koraci ključni za sigurniju i mirniju mirovinu.
Kako bi se raščistile najčešće dileme i omogućilo donošenje informiranih odluka o vlastitoj budućnosti, važno je odgovoriti na osnovna pitanja koja se redovito ponavljaju. U nastavku donosimo odgovore na 13 najčešćih koja izazivaju muku svima, od onih koji tek kreću s karijerom, pa sve do onih koji su pred odlaskom u mirovinu.
1. Po čemu se razlikuju tri stupa mirovinskog sustava?
Hrvatski mirovinski sustav sastoji se od tri stupa, od kojih su prva dva obvezna. Prvi stup temelji se na međugeneracijskoj solidarnosti: doprinosi zaposlenih financiraju isplate mirovine sadašnjim umirovljenicima. Drugi stup je kapitalizirana individualna štednja u obveznim fondovima, u koje se uplaćuje 5 posto bruto plaće svakog zaposlenika, a ta sredstva potom mirovinska društva koja njima upravljaju ulažu na tržištu. Treći stup je također individualna kapitalizirana štednja, no on je dobrovoljan, s državnim poticajem od 15 posto godišnje uplaćenog iznosa, najviše do 99,54 € godišnje, što omogućuje dodatno povećanje buduće mirovine.
2. Koje su razlike među fondovima A, B i C u drugom stupu te kako odabrati najprikladniji?
Fondovi drugoga stupa dijele se u tri kategorije, koje se razlikuju po načinu ulaganja odnosno riziku. Kategorija A (u kojoj čak do 70 posto neto vrijednosti imovine fonda smije biti izloženo dioničkom tržištu) nudi najveći potencijal prinosa uz veću volatilnost, a pogodna je za mlađe osiguranike. Kategorija B (do 40 posto izloženosti dioničkom tržištu) pruža umjereni rast i manji rizik, a namijenjena je srednjoj dobnoj skupini. Kategorija C (do 10 posto izloženosti dioničkom tržištu) fokusira se na stabilnost i očuvanje kapitala, a idealna je za one pred mirovinu.
Svi novozaposleni danas se automatski raspoređuju u jedan od fondova kategorije A. Član će automatski biti raspoređen iz kategorije A u kategoriju B 10 godina do referentnog datuma, ali na temelju svog zahtjeva može ostati u kategoriji A ako mu je do referentnog datuma ostalo 5 ili više godina. Član može tražiti prelazak u kategoriju B ili C i može ostati u kategoriji B ili C neovisno o duljini razdoblja do umirovljenja. Posljednjih 6 mjeseci prije umirovljenja član ne može tražiti promjenu kategorije.
3. Kada i zašto mijenjati kategoriju fonda drugog stupa?
Promjenu kategorije fonda drugog stupa moguće je zatražiti jednom godišnje putem FINA-e ili e-usluge Regosa, odnosno na portalu e-Građani (samo ako raspolažete elektroničkom osobnom iskaznicom). Osim online, promjenu možete zatražiti i u Mirovinskom informativnom centru (Zagreb – Gradišćanska 26; Split – Antuna Gustava Matoša 3; Rijeka – Titov trg 8A, Osijek – Josipa Jurja Strossmayera 3).
Osiguranici mogu u bilo kojem trenutku prije mirovine prijeći iz rizičnijih fondova u konzervativnije ili obrnuto, ali uz postojeća vremenska ograničenja koja smo naveli ranije. Promjena kategorije može biti korisna ako se promijene tržišne okolnosti, osobna otpornost na rizik ili planirani datum umirovljenja.
4. Kako funkcioniraju državni poticaji za uplate u treći stup i tko ih može ostvariti?
Država daje poticaj od petnaest posto na uplate u dobrovoljnu mirovinsku štednju (treći stup), ali samo do maksimalnog iznosa poticaja od 99,54 eura, što se ostvaruje ukupnom uplatom od 663,61 eura na godišnjoj razini. Štedjeti možete i iznad ovoga iznosa, no za njega nećete dobiti poticaj, a štedjeti možete i u više dobrovoljnih fondova, no poticaje ćete dobiti samo za štednju u jednom – i to onom koji odaberete. Pravo na državna poticajna sredstva ima svaki član fonda koji je državljanin Republike Hrvatske ili ima prebivalište u Republici Hrvatskoj. Nadalje, pravo na državna poticajna sredstva imaju i oni s prijavljenim prebivalištem u nekoj od zemalja članica EU, za razdoblje u kojem uplaćuju doprinose za obvezno mirovinsko osiguranje u Republici Hrvatskoj. Poticaj se isplaćuje sljedeće kalendarske godine u odnosu na onu u kojoj je uplata izvršena i ne podliježe oporezivanju.
5. Kada i na koji način mogu pokrenuti isplatu sredstva iz trećeg stupa?
Sredstva ušteđena u okviru dobrovoljne mirovinske štednje mogu se početi isplaćivati nakon navršenih pedeset i pet godina života. Osobe koje su se učlanile do 31. prosinca 2018. mogu pokrenuti isplatu već s navršenih pedeset godina. Članovi fonda imaju mogućnost jednokratnog podizanja do trideset posto ukupno uplaćenih sredstava, dok se preostalih sedamdeset posto isplaćuje kroz mjesečnu mirovinu prema dogovorenom periodu isplate.
6. U kojim se uvjetima sredstva iz drugog stupa mogu naslijediti?
Sredstva iz drugog stupa nasljediva su kada član fonda umre prije ostvarivanja prava na mirovinu, a članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu. Također, sredstva su nasljediva i u slučaju kada nasljednici ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu, ali se u tom slučaju iz I. stupa isplaćuje osnovna mirovina pa je prije podnošenja zahtjeva potrebno provjeriti što je isplativije. Ako nasljednici utvrde da im je isplativije naslijediti sredstva iz II. stupa i primati osnovnu mirovinu, važan je redoslijed podnošenja zahtjeva. Nasljednici prvo podnose zahtjev za isplatu sredstava REGOS-u, a tek potom zahtjev za mirovinu Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
7. Kako se bira vrsta i način isplate mirovine i zašto je to važno?
Po predaji zahtjeva za prijevremenu ili starosnu mirovinu u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Središnji registar osiguranika na kućnu adresu osiguranika dostavlja informaciju o vrijednosti sredstava drugog stupa, informativni izračun mirovine iz I. i II. stupa i informacije o mogućnostima jednokratne isplate. Nakon primitka informativnog izračuna budući umirovljenik podnosi izjavu o izboru mirovine.Budući da je odluka konačna, nužna je temeljita analiza i, po potrebi, savjet financijskog stručnjaka.
Izbor mirovine može se obaviti:
- na šalteru Mirovinskih informativnih centara u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku,
- u bilo kojoj poslovnici FINA-e na šalteru na kojem se obavljaju poslovi REGOS-a ili
- putem elektroničke usluge REGOS-a „Odabir mirovine (mirovina samo iz I. stupa ili mirovina iz I. i II. stupa)“ u sustavu e-Građani uz korištenje elektroničke osobne iskaznice (e-OI) s aktiviranim potpisnim certifikatom.
8. Što točno sadrži informativni izračun mirovine i kako ga iskoristiti?
Informativni izračun mirovine prikazuje očekivani iznos iz prvog stupа prema bodovima i stažu, trenutačnu vrijednost sredstava drugog stupa te mjesečnu rentu ako bi se sva ta sredstva isplatila kao renta. Uz to donosi primjer jednokratne isplate 20 posto sredstava i njen utjecaj na preostalu mirovinu, kao i usporedbu iznosa jednostupne i kombinirane mirovine. Na temelju tih podataka osiguranik odabire najprikladniji način isplate.
9. Kako se koristiti portalom “Moja mirovina” za projekciju budućih iznosa?
Portal “Moja mirovina” putem e-Građana omogućuje pristup ažuriranim podacima o uplatama u oba obvezna stupa, projekciji buduće mirovine i simulacijama utjecaja dodatnih uplata, promjene fonda ili produženja radnog vijeka. Portal nudi i edukativne materijale te savjete za optimizaciju strategije mirovinske štednje.
10. Što se događa s trećim stupom ako privremeno prestanu uplate?
Privremeni prekid uplata u dobrovoljnu mirovinsku štednju niti ukida članstvo niti poništava dotadašnje uplate. Sredstva ostaju na računu i nastavljaju ostvarivati prinose prema investicijskoj politici fonda bez dodatnih naknada ili prestanka članstva. Korisnik može u svakom trenutku nastaviti uplaćivati bez dodatnih procedura, a sva sredstva, uključujući državne poticaje, nastavljaju se kapitalizirati kroz dugi rok. Jedina je posljedica prestanka uplata nepostojanje godišnjega državnog poticaja za razdoblja u kojima uplate nisu izvršene.
11. Jesu li sredstva iz trećeg stupa nasljedna i kako se postupak provodi?
Sredstva iz dobrovoljne mirovinske štednje u trećem stupu nasljeđuju se u punom iznosu prema općim pravilima nasljeđivanja u Republici Hrvatskoj. U slučaju smrti vlasnika računa, nasljednici, bilo zakonski bilo oporučno imenovani, dobivaju cjelokupni saldo na računu u obliku jednokratne isplate, uključujući i sve ostvarene prinose i državni poticaj. Za pokretanje isplate podnosi se potrebna dokumentacija društvu koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom u kojemu je preminula osoba štedjela.
12. Koji su uvjeti i financijske posljedice prijevremene mirovine?
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu muškarci stječu po navršenih šezdeset godina života uz najmanje trideset i pet godina staža, dok žene imaju povoljnije uvjete do 2030. godine, kada se i za njih uvjeti postupno usklađuju. Dosadašnja penalizacija iznosi dvije desetinke postotka mirovine za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, najviše dvanaest posto, što značajno umanjuje iznos mirovine. Od 2026. godine reforma ukida penalizaciju za korisnike koji dožive sedamdesetu godinu života, čime se dodatno potiče produženje radnog vijeka.
13. Koje su ključne promjene u mirovinskoj reformi koja stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine?
Mirovinska reforma od 1. siječnja 2026. donosi tri značajna pomaka. Prvo, ukida se penalizacija za prijevremenu mirovinu svima koji navrše sedamdeset godina života, čime se prosječno mirovina povećava za 55 eura za 127.000 korisnika. Drugo, invalidske mirovine rastu za oko deset posto, odnosno za prosječno 74 eura za 218.000 korisnika, priznajući financijske izazove s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom. Treće, uvodi se mogućnost rada na puno radno vrijeme uz istovremeno primanje pedeset posto mirovine, što omogućuje nastavak profesionalne aktivnosti i povećava mjesečni dohodak. Reforma također predviđa uvođenje godišnjeg dodatka odnosno “trinaeste mirovine”, čija će visina ovisiti o broju godina staža i proračunskim mogućnostima, čime se dodatno poboljšava standard umirovljenika.
Praktični savjeti za planiranje mirovine
Mirovinsko planiranje treba započeti već u dvadesetima kako bi se iskoristio učinak kapitalizacije štednje na dugi rok. Diverzifikacija prihoda, uz kombiniranje sva tri stupa, privatne štednje ili drugih ulaganja na koncu osiguravaju stabilniju mirovinu. Financijska pismenost je ključna, zato pratite službene portale, koristite se portalom “Moja mirovina” i savjetujte se s licenciranim stručnjacima. Razvijanje navike planiranja i razgovora o budućnosti smanjuje stres pri prelasku u mirovinu. Razumijevanje sustava i rješavanje nedoumica temelj su promišljenih odluka koje vode pravednom i održivom životu u mirovini.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Raiffeisen mirovinskih fondova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....