Dan u Uglešić Senioru počinje u sedam sati ujutro osobnom higijenom i njegom, a završava večerom u 18.30 sati. Između toga slijede doručak, jutarnja vizita, terapije, ručak, odmor, druženje i posjete. Raspored su osmislili prof. dr. sc. prim. Boran Uglešić, vlasnik centra, i Zdravka Đapić Kolak, ravnateljica Senior dijela Uglešić centra, uz stručnjake različitih profila. Njegovu logiku u praksi objašnjavaju i Matea Medak, voditeljica tima psihologa, te logopetkinja Josipa Dževrnja Viro.
Prema prof. Uglešiću, raspored je nastao iz pitanja što čovjeku u starijoj životnoj dobi treba da bi imao kvalitetan i ispunjen dan. Odgovor je uključivao rutinu, dobar obrok, kretanje, osjećaj korisnosti, druženje, odmor, obitelj, sadržaj, ali i vrijeme za sebe. U osmišljavanju su sudjelovali voditeljica doma, nutricionistica, psihologinja i liječnik, a uzeti su u obzir i savjeti korisnika te njihovih obitelji. Glavni kriterij za sve te aspekte je bio isti, što određena aktivnost donosi korisniku, pomaže li mu da ostane pokretan i samostalan, potiče li kognitivne sposobnosti, druženje i osjećaj pripadnosti ili mu jednostavno donosi zadovoljstvo.
- Struktura dana postoji kako bi davala sigurnost i ritam, ali unutar nje mora ostati dovoljno prostora za izbor, individualnost i spontanost – ističe prof. Uglešić.
Uglešić Senior dio je Uglešić Health & Care centra u Dugopolju kraj Splita, jedne od najvećih privatnih investicija u zdravstvo u ovom dijelu Europe, vrijedne više od 20 milijuna eura. Centar je otvoren ove godine, a njegovu viziju, uz Uglešića, potpisuje i supruga mu Ana Gruica Uglešić, glumica, kineziologinja i humanitarka. Na više od 11.000 četvornih metara, uz Senior dio, nalazi se i poliklinika, a korisnicima su, osim medicinske skrbi, na raspolaganju i teretana s wellness sadržajima prilagođenim trećoj životnoj dobi, kapelica, frizerski i pedikerski salon, vlastiti OPG te sunčalište i lounge na otvorenom.
Dan kreće jutarnjom vizitom
Prvi dio dana rezerviran je za osnovnu njegu i praćenje zdravstvenog stanja. Nakon higijene i doručka slijedi redovita terapija, a zatim jutarnja vizita koju predvodi liječnik opće prakse. U njoj sudjeluju četiri stalna liječnika (opće prakse, neurolog, fizijatar i psihijatar) i jedan specijalist u rotaciji. Korisnicima je cijeli dan, svih 24 sata dnevno dostupna i medicinska skrb.
Vizita je, objašnjava prof. Uglešić, dio preventive i praćenja. Cilj je na vrijeme uočiti promjene i održati postojeće stanje, tako da korisnik ostatak dana može nastaviti živjeti svojim normalnim ritmom, „bez stalnog liječničkog nadzora, ali sa stalnom medicinskom skrbi“.
Prema iskustvu Zdravke Đapić Kolak, iz njene dugogodišnje karijere rada s gerijatrijskim korisnicima, jutro je „bez sumnje ključan trenutak u danu“. Program svakog korisnika počinje se sastavljati odmah po dolasku. S osobom i njezinom obitelji razgovara se o zdravstvenom stanju i životu, obavljaju se pregledi od pokretljivosti do nutritivnih potreba te se provjeravaju trenutne terapije. Ravnateljica objašnjava da protokol polazi od funkcionalne sposobnosti, odnosno fizičke pokretljivosti i psihičke samostalnosti, te od utvrđenog zdravstvenog stanja, a na toj se osnovi izrađuje individualni plan zdravstvene skrbi i njege.
Slijedi aktivni dio dana
Od devet sati na rasporedu su fizioterapija, radne i individualne aktivnosti, psihoterapija i rehabilitacija, no što će od toga činiti nečiji dan, ne određuje se jednako za sve. Matea Medak objašnjava da je prvi korak uvijek procjena, nakon koje se zajedno s korisnikom planiraju aktivnosti u skladu s njegovim mogućnostima, potrebama i interesima. U procesu sudjeluju psiholog, logoped, radni terapeut i art terapeut. Provode se vježbe za pažnju, pamćenje, koncentraciju, govor i komunikaciju, uz glazbene i likovne aktivnosti, biblioterapiju, kazališne predstave, plesnjake, tombole i kino projekcije.
- Ne polazimo uvijek od toga što mi mislimo da bi trebalo napraviti, nego pokušavamo otkriti što je njima važno i kako im to možemo ponovno približiti – objašnjava Medak.
Ako se u razgovoru sazna da je netko cijeli život volio čitati, ali je zbog zdravstvenih teškoća ili slabijeg vida prestao, sadržaj se prilagođava. Korisnicima se nude knjige većeg tiska, čitanje u društvu ili grupni razgovor o pročitanome. Za nekoga kome je glazba bila važan dio života i tko je nekad odlazio na plesnjake, u plan se uključuju glazbene aktivnosti i događanja uz omiljenu glazbu.
U centru se nalazi biblioteka, gaming room sa računalima i PlayStationom, sauna, teretana, dnevni boravak na 400 m2 predviđen za druženje i odmaranje, potom biljar, društvene igre, pikado, stolni nogomet, kino i lounge prostor samo su neke od pogodnosti. Sadržaji će biti namijenjeni starijoj dobi i usmjereni na pažnju, pamćenje, brzinu reagiranja i koordinaciju. Kako kaže Medak, „gaming u ovom slučaju nije samo razonoda, nego ga želimo iskoristiti kao zanimljiv i suvremen način kognitivne stimulacije“.
Prof. Uglešić objašnjava da je kod osoba s Alzheimerovom bolešću i drugim demencijama posebno važan poznat i predvidljiv ritam, jer daje osjećaj sigurnosti. Sadržaj dana pritom se uvijek prilagođava osobi. Netko voli glazbu, netko šetnju, razgovor, jednostavnu radnu aktivnost ili društvo drugih ljudi. Zato je važno upoznati čovjeka, njegove navike, interese i ono što ga smiruje i veseli.
- Čovjek dolaskom u Uglešić Senior ne počinje svoj život ispočetka. On svoj život, svoju osobnost i svoju biografiju donosi sa sobom, a naš je zadatak pokušati omogućiti mu da taj život nastavi što prirodnije – kaže profesor.
Usklađivanje individualnih potreba s jedinstvenim rasporedom, prema riječima Đapić Kolak, jedan je od većih izazova multidisciplinarnog tima. Rješava se međusobnom suradnjom, dobrom komunikacijom i rotacijskim sustavom.
Priprema se pet obroka
U 11 sati slijedi međuobrok, uz nastavak aktivnosti, a ručak je u 13 sati. Zajedno s doručkom, popodnevnom užinom i večerom to je pet obroka dnevno koje priprema kuhinja by chef Ivica Katić i dogovoreno sa nutricionisticom. Uglešić naglašava da je svih pet obroka nutricionistički posloženo, jer su nutritivne vrijednosti važan dio kvalitete života u starijoj dobi. Đapić Kolak dodaje da se prehrana prilagođava zdravstvenom i funkcionalnom statusu korisnika, dijagnozama, nutritivnim potrebama, dobi i prehrambenim navikama.
Logopedska podrška važna je i starijima
Prema Dževrnji Viro, ljudi često ne znaju da je logoped potreban i starijima jer ga povezuju s djecom i teškoćama u izgovoru pojedinih glasova. Teškoće s razumijevanjem, govorom i gutanjem kod starijih se pritom često smatraju normalnim dijelom starenja, iako se na mnoge od njih može utjecati.
Nakon moždanog udara vježbe se prilagođavaju onome što je osobi najteže i najvažnije. Vježba se razumijevanje, pronalaženje i izgovaranje riječi, slaganje rečenica i razgovor, postupno i kroz jednostavne zadatke i svakodnevne situacije. Kad govor teško ide, koriste se pisanje, geste, mimika ili komunikacijske ploče.
- Cilj nije samo da osoba ponovno govori, nego da može izraziti svoje misli, potrebe i osjećaje te ponovno sudjelovati u društvu i razgovarati sa svojim bližnjima - kaže logopetkinja.
Povratak govora moguć je i često se događa postupno, a ovisi o tome koliko je moždani udar utjecao na jezično razumijevanje i proizvodnju, koliko je osoba prije bila aktivna u komunikaciji i koliko ima podršku obitelji i bliskih ljudi. Oporavak može trajati dugo, ali Dževrnja Viro objašnjava kako mali pomaci imaju veliku vrijednost.
Kod demencije se govor mijenja postupno, a način promjene ovisi o vrsti bolesti. U početku osoba teže pronalazi pravu riječ, može zaboraviti značenje nekih riječi, ponavljati ista pitanja ili govoriti više nego prije, a istodobno teško pratiti razgovor. Kasnije joj može biti teže razumjeti složenije rečenice i izraziti ono što želi reći. Dulje ostaju sačuvani poznati izrazi, svakodnevne riječi, pjesme i priče.
- I kada riječi postanu teže dostupne, osmijeh, pogled, dodir, geste i poznate pjesme mogu i dalje biti važan način povezivanja s drugima - ističe Dževrnja Viro.
Logopetkinja surađuje s liječnicima, medicinskim sestrama, fizioterapeutima, radnim terapeutima i psiholozima, budući da osoba nije samo njezin govor, teškoća ili bolest koju ima. Ciljeve zajedno određuju stručnjaci, osoba i njezina obitelj.
Odmor i druženje
Od 13.30 do 15.30 predviđen je odmor. Poslijepodne su na rasporedu okupacijska terapija, druženje, posjete i užina.
- Čovjek je društveno biće i potreba za kontaktom, razgovorom, lijepom riječi i toplim osmijehom ne prestaje staranjem - ističe Medak. U ustanovi je zato važno stvarati prilike u kojima se korisnici mogu upoznati, razgovarati, dijeliti iskustva i šaliti se.
Druženje, objašnjava, potiče komunikaciju, kognitivnu aktivnost, emocionalnu povezanost i osjećaj pripadnosti.
- Cilj je stvoriti okruženje u kojem korisnici nisu samo osobe kojima se pruža skrb, nego ljudi koji i dalje imaju svoje odnose, interese, uloge i mogućnosti izbora – dodaje Medak.
U tome pomažu smoothie bar i slastičarnica, knjižnica, kino dvorana te multifunkcionalna dvorana za art terapije i ples.
Posjete obitelji pomažu s ublažavanjem grižnje savjesti
U Senior Silveru posjete su, sukladno pravilniku o kućnom redu, dopuštene svakodnevno u dva termina, od 11.30 do 13 sati i od 16 do 18 sati. Prema Đapić Kolak, zajedničke aktivnosti održavaju emocionalnu bliskost i smanjuju osjećaj izolacije kod korisnika, a obitelji smanjuju osjećaj krivnje jer im omogućuju da aktivno sudjeluju u životu svog roditelja. Organiziraju se likovno-umjetničke radionice i izložbe radova unutar i izvan doma, večeri glazbe i plesa uz omiljenu glazbu iz mladosti, pjesničke večeri s čitanjem naglas, zajedničko ispijanje kave ili drugih napitaka u smoothie baru, druženja i proslave povodom blagdana i Nove godine te klasične društvene igre poput čovječe ne ljuti se, šaha, domine i kartanja.
- Osjećaj krivnje u ovoj situaciji vrlo je čest i emotivan - kaže Đapić Kolak o odluci o smještaju roditelja.
Djeca koja kao odrasle osobe donose teške odluke za svoje ostarjele roditelje često osjećaju grižnju savjesti, kao da ne uzvraćaju ljubav i brigu koju su dobili, uz zabrinutost i neizvjesnost oko prihvaćanja smještaja i socijalizacije u novoj sredini. Već pri prvim razgovorima o vrsti i uvjetima smještaja važno im je, ističe, pristupiti s maksimalnim suosjećanjem, ali i potpunom iskrenošću.
Medak dodaje da obitelj ne bi smjela ostati izvan procesa. Na početku se razgovorom s obitelji prikupljaju informacije o tome što korisnik voli te koji su mu interesi i navike, a obiteljima se pruža prostor za pitanja i podršku, jer i njima treba vrijeme da se prilagode novoj situaciji.
- Cilj nam je da se ne mijenja odnos između korisnika i obitelji, već samo način na koji ga zajedno nastavljaju njegovati - zaključuje.
Logopetkinja objašnjava i kako razgovarati s osobom koja ponavlja pitanja ili gubi nit razgovora. Najvažnije je imati strpljenja i ne pokazivati osobi da je ponavljanje živcira. Ponavljanje može imati svoju svrhu, jer osoba možda pokušava dobiti informaciju, izraziti brigu, tražiti sigurnost ili održati razgovor. Na isto se pitanje može mirno odgovoriti, čak i ako je odgovor već dan.
- Nije potrebno ispravljati je ili govoriti joj da je to već pitala - ističe Dževrnja Viro.
Preporučuje smanjiti buku i druge ometače te govoriti polako, kratkim i jasnim rečenicama, uz naglašavanje ključnih riječi i dovoljno vremena za odgovor.
Tjedni izvještaj nastaje pomoću umjetna inteligencije
Večera je u 18.30, čime završava organizirani dio dana. Ono što se tijekom tjedna događa sa svakim korisnikom bilježi sustav umjetne inteligencije, koji je od 1. listopada u redovitoj primjeni nakon testiranja u stvarnim uvjetima tijekom rujna. Obitelji od tada dobivaju informacije o svakodnevici svojih članova. Prikupljaju se podaci o tome kako korisnik jede, spava, kreće se, u kojim aktivnostima sudjeluje, kako funkcionira i postoje li promjene koje je osoblje primijetilo, a softver ih objedinjuje i čini preglednima.
- Želimo da obitelj, čak i kada nije svakodnevno prisutna, ima stvaran uvid u život svog roditelja - kaže prof. Uglešić.
Obitelj tako saznaje što je njihov član radio, kako je proveo tjedan, u čemu je sudjelovao i je li osoblje primijetilo neku promjenu. To bi, dodaje, moglo smanjiti osjećaj krivnje koji djeca korisnika vrlo često imaju, a da toga uopće nisu svjesna.
Podaci služe i osoblju. Oni služe da se bolje upoznaju navike i potrebe svakog korisnika i da se sve informacije, od dokumentacije donesene pri dolasku do svakodnevnih navika, nalaze na jednom mjestu. Ako se s vremenom pokaže da nekome određena aktivnost posebno odgovara, da mu treba više odmora, da se promijenio ritam spavanja ili prehrane ili da može više nego što se u početku očekivalo, njegov se program može prilagoditi.
Uglešić Senior dio je Uglešić Health & Care centra, koji se predstavlja kao prvi integrirani zdravstveno-socijalni centar ovog tipa u ovom dijelu Europe i pod jednim krovom objedinjuje medicinu, rehabilitaciju, dugotrajnu skrb i društveno odgovorno djelovanje. Centar ima 215 kreveta u sedam odjela, a korisnicima Seniora na usluzi su 21 specijalist iz Uglešić poliklinike koja je smještena pod istim krovom Uglešić Health & Care centra.
Sve informacije o smještaju u Senior mogu se dobiti na broj telefona: +385 91 242 1000 ili email: [email protected]
http://www.uglesichealthandcare.hr
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Uglešić Health & Care centra.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....