Stručnjak poručuje

Jedan potez transformirao bi hrvatsku javnu upravu, uštedio bi 135 milijuna radnih sati godišnje

U Hrvatskoj bi na 250 tisuća djelatnika u javnoj upravi to značilo uštedu 1.5 milijardi eura svake kalendarske godine
 Shutterstock

Nove studije pokazuju da bi uvođenje umjetne inteligencije u hrvatski sektor javne administracije u prosjeku smanjilo vrijeme potrebno za dnevne zadatke za 30 posto. U Hrvatskoj bi na 250 tisuća djelatnika u javnoj upravi to značilo uštedu oko 135 milijuna radnih sati godišnje, a financijski ekvivalent prema plaćama kakve su danas iznosio bi oko 1.5 milijarde eura svake kalendarske godine. Ove nam brojke iznosi dr. sc. Leo Mršić, prorektor za znanost i istraživanje Sveučilišta Algebra te stručnjak s višegodišnjim iskustvom u upravljanju tvrtkama i timovima te snažnom orijentacijom na razvoj inovacija baziranih na primjeni digitalnih tehnologija.

image

Izv. prof. dr. sc. Leo Mršić, prorektor za znanost i istraživanje Sveučilišta Algebra

Uplift

Kako umjetna inteligencija može pomoći u kreiranju rješenja u javnom sektoru i kako digitalna transformacija, zelena tranzicija i upravljanje podacima mogu unaprijediti javne usluge samo su dio tema Uplift akademije+, edukacije namijenjene lokalnim dužnosnicima i službenicima koja je startala 24. siječnja. Riječ je o programu koji je nastao u sklopu Mastercardova projekta Uplift, usredotočenog na edukaciju mikro, malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj. Uplift akademija+ predstavlja proširenje ciljane publike na one koji su u poziciji oblikovati uvjete u kojima poduzetnici posluju – odnosno, na predstavnike općina, gradova i županija.

Kvalitetniji život

Dr. sc. Mršić je jedan od predavača Uplift akademije, a njegovi su seminari posvećeni najprije definiranju i osnovama umjetne inteligencije, a zatim i implementiranju rješenja baziranih na njoj u javnom sektoru.

image
Shutterstock

Prije nešto više od godinu dana smo svjedočili pojavi Chat GPT-ja, alata koji je za sada najpoznatiji generativni alat koji koristi umjetnu inteligenciju i dao nam je do znanja da je budućnost koju se dugo najavljuje sada stigla i vrlo je opipljiva. Ovo i druga slična rješenja su dodatno potaknula ideju da ne postoji javna usluga koju nije moguće unaprijediti primjenom digitalnih tehnologija.

- Idealna vizija je koristiti podatke za transparentno planiranje i izvještavanje, koristiti digitalne usluge u svim onim područjima koja to omogućavaju počevši od profesionalnih usluga nadalje, omogućiti dostupnost javnih usluga kroz digitalne kanale te smanjiti direktne i indirektne troškove odnosno povećati efikasnost pružanja usluga. Takav pristup omogućit će svim skupinama društva kvalitetniji život bez obzira radi li se o većim gradovima ili manjim sredinama, omogućit će kvalitetniju komunikaciju zajednice i urbano planiranje te dati poticaj razvoju jedinica uprave po principu kvalitete i razumijevanja potreba građana – kaže dr. sc. Mršić, dodajući da je stoga potrebno pojačati edukacije te se uputiti prema digitalnom dobu.

image
Pexels

Drugim riječima, umjetna inteligencija mogla bi, primjerice, stvarati automatizirane proračune kroz analizu uzoraka troškova iz prošlosti te prognozirati buduće potrebe na temelju trenutno aktualnih trendova. AI može i odgovarati na jednostavne korisničke upite u vrlo kratkom vremenu putem prethodno programiranih odgovora ili usmjeravanjem upita relevantnom osoblju ili odjelu. Potencijalno postoji mogućnost i povećanja učinkovitosti u obradi dokumenata poput prijavnih obrazaca i ugovora kroz skeniranje potpomognuto obradom jezika, označavajući nelogičnosti i nedostatke koji bi lakše promaknuli čovjeku.

Izazovi tranzicije

U prilagodbi zakonskih okvira vezanih za umjetnu inteligenciju za sada prednjače zemlje Sjeverne Amerike – Kanada i SAD. S druge strane, dr.sc. Mršić kaže kako se svakome od nas u posljednjih nekoliko mjeseci vjerojatno dogodilo da nam je bila nedostupna neka profesionalna usluga – možda zbog toga što nismo imali vremena otići do javnog bilježnika ili na šalter banke, ali potencijalno i jer si nismo mogli priuštiti neku uslugu.

- Trenutno smo usred tranzicije i izazov pred nama je da njome upravljamo na način koji je pozitivan i koristan – kaže.

Javni sektor, ističe, već nekoliko godina zaredom predvodi u veličini budžeta koji ima na raspolaganju za ulaganje u razvoj rješenja i primjenu digitalnih tehnologija.

image
Pexels

- Planiranje projekata koji uključuju elemente umjetne inteligencije zahtijeva širinu znanja, kako o samim tehnologijama, tako i u utjecaju implementacije takvih rješenja na podršku procesima, upravljanje rizicima prihvaćanja takvih rješenja te znanja o planiranju internih i eksternih resursa potrebnih da se takva rješenja razviju i kasnije održavaju – objašnjava stručnjak.

Promišljene investicije

Kaže kako se u pravilu radi o inicijativama koje zahtijevaju stratešku podršku kroz duže razdoblje pa su za njihov uspjeh važni politički i pravni kontinuitet kroz dva i više mandata. - Karakterizira ih tzv. "hockey stick" efekt, u kojem je potrebno osigurati niz preduvjeta i podršku kroz duži period pripreme i prilagodbe institucija i sustava, a nakon kojega slijede snažni efekti koje je raznim sinergijama i upravljanjem moguće dodatno pojačati.

Trenutno je moguće prepoznati razne pripremne projekte, poput inicijativa u smjeru interoperabilnosti, digitalizacije podatkovnih registara i upravljanja dokumentima, no za ozbiljnije efekte potrebno je posvetiti pažnju operativnoj tranziciji, posebno u situaciji gdje zbog sporosti tranzicije raste opasnost od toga da planovi i tehnologije koje se žele koristiti jednostavno postanu zastarjele. Stoga je jako važno imati sustav osiguranja kvalitete i svrsishodnosti investicija te investirati u infrastrukturu onoliko koliko je to opravdano istovremenim investicijama u usluge i u intelektualni kapital (ljude), koji će stavljati tu infrastrukturu u funkciju kroz aktivaciju korisnika i promišljanje usluga – smatra Mršić.

Upravo zato je ova tema dobila važno mjesto u programu Uplift akademije+ koju je pokrenuo Mastercard. Njegova je temeljna ideja stvoriti prostor ispunjen fantastičnim ljudima i zajedničkom energijom s ciljem pozitivnog utjecaja na kvalitetu života kroz međusobno povezivanje i afirmaciju. Sve to postiže se testiranjem novih tržišnih koncepata i tehnologija.

image
Shutterstock

- Smatramo da će polaznici kroz ovaj pristup postati spremniji ne samo graditi, već ponovno osmišljavati digitalnu budućnost općina, gradova i županija diljem Hrvatske. Iz niza recentnih istraživanja, vidljivo je da građani očekuju istu (ili vrlo sličnu) kvalitetu usluga i promišljanje svrsishodnosti usluga koje pružaju tijela javne uprave u odnosu na usluge koje pružaju druge kompanije na tržištu. Djelatnici i organizacije javne uprave suočeni su s pritiskom da njihove usluge postanu dostupnije i efikasnije, a i oni sami u ulozi građana vide da im tu tehnologija pruža brojne mogućnosti. Kako bi odgovorili na ovaj izazov, stvorili smo niz praktičnih radionica po principu learning-by-doing i kroz njih želimo isprobati, primijeniti rješenja te ojačati vještine o tome kako ih prilagoditi za konkretni lokalni kontekst – kaže dr. sc. Mršić.

Strah od promjene

Pitamo ga i koje su ključne prepreke u stvaranju i implementaciji AI rješenja u hrvatskoj javnoj upravi.

- To su dugoročno planiranje, ograničen i pažljiv fokus na infrastrukturu u mjeru u kojoj je potrebna za posluživanje usluga, razvoj nacionalnog okruženja za kontinuirano prototipiranje (najčešće kroz EDU/istraživačku zajednicu), snažna kontrola svrsishodnosti i održivosti investicija (digitalna rješenja mogu postati zastarjela ako investicijama dobro ne upravlja), razumijevanje vremenskog plana potrebnog za prihvaćanje tehnologija te naglasak na vrednovanje i razvoj intelektualnih kapaciteta (razvoj, zadržavanje nacionalnih i privlačenje vrhunskih stranih stručnjaka) – pojašnjava.

image
Pixabay

Potencijal ove priče je, smatra, izuzetno velik, ali se mijenja s vremenom.

- Ovo nisu projekti ni pristupi koje je moguće paliti i gasiti prema ad-hoc principu, već moraju biti integrirani u strategije i politike svih aktera. Prilike se očituju u bržim i boljim javnim uslugama za građane i poduzetnike te racionalnijoj potrošnji resursa poreznih obveznika – ističe.

Na koncu naglašava da umjetna inteligencija nužno donosi promjenu, a upravo je promjena ono čega se ljudi često plaše.

- Ako ne razumijemo efekte koje ova promjena donosi, to nas vodi u tjeskobu. Stoga je važno razumjeti, planirati te se kvalitetno educirati kako bismo razumjeli sve prilike i pozitivne efekte koje ova rješenja donose – zaključuje doktor.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Mastercarda.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 10:01