Čak i ako u životu niste kupili dionice, činjenica je da ste možda i upravo sada u posjedu malog vlasničkog dijela Podravke, Končara, Spana, pa čak i Applea, Mastercarda, Googlea, Amazona i Nikea. Onih pet posto s bruto plaće koji vam svaki mjesec odlazi u drugi mirovinski stup, stručnjaci iz mirovinskih fondova ulažu u obveznice, dionice, dužničke vrijednosne papire. Ako se pitate kako im ide, ide im zaista dobro. Za 2025. godinu, obvezni mirovinski fondovi ostvarili su značajan rast, s godišnjim prinosima od 15,25 posto u kategoriji A, 9,06 posto u kategoriji B i 3,15 posto u kategoriji C. Ukupna imovina pod njihovim upravljanjem premašila je 25 milijardi eura, što predstavlja porast od oko 3,1 milijarde eura u odnosu na prethodnu godinu.
Kako bismo dublje uronili u prikaz ulaganja pojedinih mirovinskih fondova, prvo moramo pojasniti njihovu strukturu. Svim zaposlenicima u Hrvatskoj svakog mjeseca s plaće odlazi obaveznih 20 posto doprinosa za mirovinsko osiguranje, no rijetko tko razmišlja kamo taj novac zapravo ide i što se s njim događa. Odgovor leži u tome da dio tog novca odlazi u prvi stup, onaj generacijske solidarnosti, iz kojeg se odmah isplaćuju mirovine ljudima koji ih danas primaju. No, drugi dio - odnosno pet posto - odlazi u drugi mirovinski stup, gdje se čuva i ulaže u vaše ime, kako bi vam jednoga dana donio veću mirovinu. Taj novac ne stoji statički na računu, već ga mirovinski fondovi ulažu kako bi se iznos povećavao, dok kasnije mirovinska osiguravajuća društva isti novac i isplaćuju.
Tijekom radnog vijeka svaki osiguranik član je jednog od obveznih mirovinskih fondova. U Hrvatskoj trenutačno djeluju četiri takva fonda, pod nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Kada dođe vrijeme za mirovinu, potrebno je odlučiti želite li primati mirovinu samo iz prvog stupa ili želite kombiniranu mirovinu, što bi značilo da vam jedan dio mirovine isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), a drugi dio isplaćuje odabrano mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD). U Hrvatskoj posluju dva MOD-a i s odabranim MOD-om sklapa se ugovor o doživotnoj isplati mirovine iz drugog stupa. Ako se odlučite za primanje mirovine samo iz prvog stupa, tada će se sva ušteđena sredstva s osobnog računa prenijeti u državni proračun.
Od najrizičnijih do zlatne sredine
Svaki uplaćeni iznos u drugi stup ne leži neiskorišten, već ga fondovi ulažu u vrijednosne papire u Hrvatskoj i inozemstvu. Cilj je jasan: povećati vrijednost štednje i ostvariti prinos, što znači veću buduću mirovinu. No, koliko se pritom riskira, ovisi o vrsti fonda.
Fondovi su podijeljeni u tri kategorije – A, B i C. Pri tome je kategorija A najrizičnija, ali i s najvećim potencijalom rasta. Kod nje, do 70 posto imovine može biti uloženo u dionice, koje su najpodložnije promjeni cijena, pa nose i veći rizik. Propisano je i da najmanje 25 posto imovine mora biti uloženo u vrijednosne papire, obveznice ili trezorske zapise čiji je izdavatelj RH, druge države članice EU ili država članica OECD-a. Kategorija B, u kojoj je najviše članova, smatra se zlatnom sredinom, te kod nje najmanje polovica imovine mora biti u državnim obveznicama, a do 40 posto smije u dionice. Kategorija namijenjena je onima pred mirovinom, Fond kategorije C minimalno 70posto neto imovine ulaže u obveznice Republike Hrvatske, članica EU ili OECD zemalja, ne ulaže u dionice, a izloženost investicijskim fondovima ograničena je na deset posto. Minimalno 90 posto neto imovine fonda je u eurima.
Kroz ovaj se model rizik za gubitak novca smanjuje što je član stariji. Mladi mogu podnijeti kratkoročne oscilacije na tržištu, jer njihov novac ima desetljeća pred sobom da nadoknadi moguće gubitke. Oni bliže mirovini trebaju stabilnost i sigurnost.
Dionice, obveznice i ETF-ovi
Fondovi svoj novac ulažu u dionice, obveznice, trezorske zapise i sve češće u ETF-ove, burzovne fondove koji omogućuju ulaganje u cijela tržišta uz male troškove i manji rizik. Na Zagrebačkoj burzi, primjerice, mirovinski fondovi danas su među najvećim institucionalnim ulagačima, a njihov novac pokreće razvoj domaćih tvrtki u prehrambenom, građevinskom i tehnološkom sektoru. U praksi to znači da svaki radnik koji uplaćuje u drugi stup neizravno postaje suvlasnik velikih hrvatskih, ali i globalnih kompanija.
Među najznačajnijim ulaganjima hrvatskih mirovinskih fondova nalaze se udjeli u tvrtkama kao što su Hrvatski Telekom, Podravka, Končar Elektroindustrija, Valamar Riviera, Atlantic Grupa, a značajna su i ulaganja u građevinski i energetski sektor kroz firme poput Ingre i HEP Grupe. Fondovi također sudjeluju u kapitalu brojnih drugih domaćih kompanija s burze, pokrivajući sektore prehrane, turizma, industrije i zdravstva.
Također, dio ulaganja usmjerava se i u inozemne dionice i ETF-ove, što omogućuje diverzifikaciju ulaganja i umanjenje rizika. Među inozemnim ulaganjima, značajan dio imovine fondova uložen je u velike europske i američke kompanije, čime se dodatno osigurava stabilnost i diverzifikacija portfelja. Među njima posebno se izdvajaju slovenske dionice, poput Nove Ljubljanske banke, Telekoma Slovenije, Zavarovalnice Triglav, Krke i Petrola, koje zajedno čine najvažniji dio regionalnih ulaganja. Uz regiju, fondovi ulažu i u vodeće svjetske korporacije s američkog i europskog tržišta, među kojima su tehnološki divovi poput Alphabeta (vlasnika Googlea), Applea, Mete i Nvidije, kao i kompanije iz financijskog i industrijskog sektora poput Mastercarda, Texas Pacific Landa, Stellantisa, Idexxa i Fastenala.
U javnosti je posebno odjeknulo ulaganje hrvatskih mirovinaca u dionice Nvidije, američkog tehnološkog diva, vodećeg proizvođača AI čipova, čija je vrijednost u posljednjih pet godina porasla za više od 1900 posto.
Kako biste provjerili na koji način se ulaže vaša štednja za mirovinu, prvo trebate znati u kojem ste obaveznom mirovinskom fondu što je, nadamo se, odluka koju ste informirano donijeli sami prilikom prvog zaposlenja. Ako i niste, onda je REGOS to učinio umjesto vas i dostavio vam podatke poštom, kao i u sustav e-Građani. Na stranicama svakog obveznog mirovinskog fonda, od njih četiri, postoje detaljni izvještaji s prikazom ulaganja.
Najveći fond vjeruje u hrvatsko tržište kapitala
Prema podacima iz srpnja ove godine, ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj iznosi 25,2 milijarde eura, od čega je 24 posto uloženo u domaće dionice, a gotovo 56 posto u državne obveznice koje osiguravaju stabilan, ali manji prinos. Mirovinski fondovi tako kontinuirano povećavaju udjele u domaćim dionicama što pokazuje njihovu važnu ulogu u financiranju hrvatskih kompanija.
Zanimljivo je i da najveći svjetski državni mirovinski fond, Norveški naftni fond, također ulaže u hrvatske kompanije poput Adrisa, Atlantic Grupe i Valamara, šaljući poruku o konkurentnosti hrvatskog tržišta kapitala na međunarodnom nivou.
Sve ove činjenice potvrđuju da hrvatski mirovinski fondovi nisu samo čuvari štednje, već i aktivni sudionici u razvoju domaće ekonomije, a upravljanje imovinom prati strogi nadzor Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) koji osigurava sigurnost i transparentnost ulaganja.
Mimo dionica, velik dio imovine fondova i dalje čine državne obveznice – dugoročni vrijednosni papiri koje izdaje država. Ulaganje u njih smatra se sigurnim jer država jamči isplatu. Obveznice donose manji, ali stabilan prinos, dok dionice nose veći rizik, ali i mogućnost većeg dobitka. Trezorski zapisi pak služe kao kratkoročna, gotovo bezrizična ulaganja.
Sve to podliježe strogom nadzoru Hanfe. Svaki radni dan izračunava se indeks MIREX, koji pokazuje koliko su fondovi zaradili ili izgubili. MIREX tako omogućuje građanima da uspoređuju rezultate i sami prate rast svoje mirovinske štednje.
Isplata nasljednicima – ako je ugovorena
Nakon odlaska u mirovinu, osobni račun u obveznom fondu se zatvara. Ako ste odabrali isplatu mirovine samo iz prvog stupa, sredstva se prenose u državni proračun. Ako ste se odlučili za kombiniranu mirovinu, sredstva s osobnog računa prenose se u odabrani MOD. Njegova zadaća je isplaćivati vam doživotnu mirovinu iz drugog stupa, mjesečno i unaprijed, za razliku od HZMO-a koji isplaćuje mirovinu za prethodni mjesec.
Mirovinska osiguravajuća društva ulažu i dalje, ali vrlo konzervativno, jer je novac koji drže namijenjen isplati već ugovorenih mirovina. Zakonom je propisano da najmanje 50 posto imovine moraju držati u državnim obveznicama, druge klase imovine. Cilj ulaganja nije visoka zarada, već očuvanje vrijednosti i sigurnost isplate.
Zaključno, zahvaljujući trostupnom sustavu mirovinskog osiguranja, svaki građanin u Hrvatskoj danas ima mogućnost da njegov novac ne samo da se čuva, nego i radi za njega. U prvi stup mirovinskog osiguranja, koji se temelji na međugeneracijskoj solidarnosti, uplaćujemo 15 posto svoje bruto plaće. Iz tih se sredstava isplaćuju mirovine sadašnjim umirovljenicima. Preostalih 5 posto bruto plaće uplaćujemo u drugi stup, gdje se ta sredstva vode na našem osobnom računu i investiraju na tržištima kapitala. Za mnoge je to dodatni osjećaj sigurnosti jer znaju da njihova štednja ne nestaje, već se dalje ulaganjima potencijalno uvećava, dok oni mogu mirnije planirati budućnost i uživati u plodovima svojeg radnog vijeka.
Tekst je dio projekta Mirovinski kompas s ciljem unaprjeđenja financijske pismenosti.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....