Stručnjak objasnio

Imamo sve odgovore o nikad traženijoj štednji, s njom ćete si osigurati mirnu mirovinu

Među Hrvatima je sve popularnija vrsta ulaganja uz koju mogu osigurati stabilniju financijsku budućnost, a za uloženi novac mogu dobiti i poticaje od države
 Saša Burić/CROPIX

U Hrvatskoj je trenutno oko milijun i dvjesto tisuća umirovljenika, a mnogi od njih žive od mirovine od svega 300 eura. Iako je država povećala najnižu penziju za tri posto početkom 2023. godine, te ona sada iznosi 293,65 eura, troškovi života zbog inflacije sve su veći. Zbog toga oni koji su još uvijek u radnom odnosu s pravom pitaju hoće li im osnovna mirovina uopće pružiti život kakav žele i zaslužuju.

Sigurne prognoze za naredne godine teško je donijeti, no ono što svaki pojedinac može napraviti, bilo da već ima poveći radni staž ili je tek ušao na tržište rada, jest dodatno se pobrinuti za financijsku sigurnost u budućnosti. Jedan od načina štednje za sve one koji žele bez straha uživati u poznim godinama su dobrovoljni mirovinski fondovi. No, mnogi ljudi i dalje ne znaju što su oni i čemu služe, stoga smo odlučili otkriti sve o „misterioznom“ trećem mirovinskom stupu uz pomoć stručnjaka Mladena Latkovića, voditelja Upravljanja rizicima u Raiffeisen društvu za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

image

Mladen Latković, voditelja Upravljanja rizicima u Raiffeisen društvu za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima

Raiffeisen mirovinski fondovi

Prednosti trećeg stupa

Naime, hrvatski mirovinski sustav sastoji se od tri stupa – prva dva su obvezna, dok treći predstavlja dobrovoljnu štednju. Prvi stup počiva na načelu međugeneracijske solidarnosti, što znači da svaki zaposlenik iz svoje bruto plaće izdvaja sredstva koja se potom isplaćuju trenutnim umirovljenicima. Drugi stup zasniva se na konceptu individualne kapitalizirane štednje, odnosno riječ je o osobnoj imovini pojedinca kojom on u budućnosti može raspolagati, a sredstva na račun zaposlenika uplaćuje poslodavac.

Velika prednost ulaganja u treći stup, koji je potpuno dobrovoljan, je taj što svaki štediša ima potpunu kontrolu nad uplatama, odnosno sam bira dinamiku, trajanje i visinu štednje.

Kako je objasnio Latković, uplate u otvoreni dobrovoljni mirovinski fond nisu ograničene kao što je to slučaj kod obveznih mirovinskih fondova u koje poslodavac uplaćuje pet posto od bruto plaće. Dakle, u ovu vrstu fonda može uplaćivati svatko, neovisno o dobi, zaposlenju ili primanjima.

No, ključno pitanje koje će si svatko postaviti jest – što se događa s uloženim novcem? Odgovor je zapravo dosta jednostavan - društvo koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom ulaže novac štediša u razne oblike financijskih ulaganja, s ciljem povećanja prinosa na ukupnu mirovinsku štednju.

- To mogu biti dionice, obveznice i instrumenti novčanog tržišta. To su primjerice trezorski zapisi, depoziti, novčani fondovi, a društvo može investirati i u druge otvorene ili alternativne fondove koji ulažu u prethodno navedene financijske instrumente – pojasnio je Latković.

Osim što dobrovoljni mirovinski fondovi omogućuju građanima da sami izgrade financijsku sigurnost te na taj način smanje rizike koji proizlaze iz demografskih pokazatelja u Republici Hrvatskoj, ovaj oblik štednje ima i još jednu važnu prednost – poticaje od države. Poticajna sredstva od države iznose 15 posto od ukupnog uplaćenog doprinosa svakog člana fonda u toj godini. Primjerice, ako ste tijekom godine uplatili 663,61 eura, država će vam uplatiti dodatnih 99,54 eura na taj iznos.

Kako je i koliko potrebno štedjeti?

S obzirom na to da je ulaganje u dobrovoljni mirovinski fond potpuno fleksibilno, štediša može izabrati štedjeti na mjesečnoj, tromjesečnoj, godišnjoj bazi ili kako god mu najviše odgovara. Isto tako, ako uplaćuje neredovito ili prestane uplaćivati novac u fond, ne mora se brinuti jer se ništa neće dogoditi. Društvo koje upravlja fondom i dalje će ulagati njegovu postojeću imovinu u razne vrste financijskih instrumenata.

image
Shutterstock

Evo jednog konkretno primjera ulaganja prema kalkulatoru za informativni izračun dobrovoljne štednje na stranicama Raiffeisen mirovinskih fondova. Ako se svakog mjeseca u godini uplati 26 eura u dobrovoljni mirovinski fond na period od 30 godina, uplaćena štednja će nakon tog razdoblja iznositi 9.360 eura. U scenariju da se tome pribroje i državni poticaji od 15 posto godišnje i prosječan godišnji prinos od 3 posto, nakon 30 godina štediša će na računu imati 17.310,18 eura.

Da bismo provjerili jesu li ovakve pretpostavke uopće realne, pogledali smo kako su se prinosi Raiffeisen dobrovoljnog mirovinskog fonda kretali u povijesti. Tako vidimo da je prosječan godišnji prinos ovog fonda u posljednjih 20 godina iznosio 4.6 posto. Ipak, treba imati na umu da povijesni prinosi nisu indikacija budućih prinosa fonda.

Štednjom u trećem stupu povećava se mirovina iz prvog i drugog stupa, no uloženi novac, ističe Latković, ne smije se dirati do određene dobi.

- Za razliku od klasičnih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, kod kojih je izlazak iz fonda moguće ostvariti u bilo kojem trenutku u budućnosti, isplate iz dobrovoljnog mirovinskog fonda moguće je ostvariti tek nakon navršenih 55 godina života, odnosno 50 za osobe koje su se učlanile prije 1. siječnja 2019. godine - ističe Latković. Ušteđeni novac se pritom pojedincu isplaćuje periodično i to u razdoblju od najmanje pet godina. Prilikom izlaska iz fonda, dodaje Latković, moguće je dobiti i jednokratnu isplatu ušteđenih sredstava, ali samo do određenog iznosa koji propisuje zakon, odnosno do 30 posto iznosa na osobnom računu.

Kada je riječ o ulaganju u dobrovoljne mirovinske fondove, prvenstveno se misli na one otvorenog tipa u kojima mogu štedjeti svi. No, postoje i oni zatvorenog tipa u kojima mogu štedjeti samo zaposlenici koji rade kod poslodavca ili su članovi sindikata koji je osnovao zatvoreni mirovinski fond. Poslodavac koji uplaćuje novac za svog zaposlenika u ovu vrstu dobrovoljnog mirovinskog fonda ima pravo na poreznu olakšicu na uplate do 66,37 eura mjesečno ili 796,44 eura godišnje po zaposleniku.

- Štednja iz otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda se uvijek može prenijeti u neki drugi otvoreni fond, a u određenim slučajevima i u zatvoreni dobrovoljni fond. Važno je napomenuti kako se može istovremeno štedjeti u više dobrovoljnih mirovinskih fondova. Ta se ušteđevina dodatno ne oporezuje ni u fazi štednje, a niti prilikom isplate ušteđenih sredstava putem poreza na dohodak od kapitala po osnovi kamata, kao što je to slučaj s depozitnom štednjom, ili poreza od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka, kao što je to slučaj s ulaganjima u dionice ili investicijske fondove – kaže Latković.

Važno je spomenuti i to da je dobrovoljna mirovinska štednja nasljedna imovina. U slučaju smrti člana fonda prije nego ostvari pravo na novac iz trećeg stupa, ukupan iznos isplaćuje se nasljednicima prema Rješenju o nasljeđivanju.

Rizici ulaganja

Mnogi pogrešno očekuju da će dobrovoljni mirovinski fond ostvarivati stabilne prinose u svim vremenskim razdobljima, što nije realna procjena zbog različitih rizika koje sa sobom nosi bilo kakvo ulaganje. Naime, u kratkom roku, što je u perspektivi mirovinske štednje i period od godinu dana ili dvije, moguće je da prinosi mirovinskog fonda budu i negativni, što ovisi o tržišnim kretanjima pojedinih klasa imovine.

- Pogledamo li prinose mirovinskih fondova neposredno nakon kreditne krize i pandemije, vidimo da su fondovi relativno brzo povratili gubitke. Kroz duži vremenski period utjecaj krize se smanjuje. Iako se oni članovi koji su štedjeli duže vrijeme i ostvarili pozitivan prinos, izlaskom iz fonda u trenutku krize suočavaju s određenim padom vrijednosti imovine, oni ipak ostvaruju zaradu, samo ne u tolikom iznosu – objašnjava Latković.

Većina sredstava iz trećeg stupa investira se u financijske instrumente koji se smatraju rizičnim ulaganjima, a to su dionice i obveznice. Pandemija, rat u Ukrajini te energetska kriza očekivano su, kaže Latković, negativno utjecala na poslovanje mirovinskih fondova s obzirom na povećanu neizvjesnost na tržištima pa i padom profitabilnosti poduzeća u određenim sektorima. Prema podacima s kraja siječnja 2023., imovina svih dobrovoljnih mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj trenutno iznosi oko 1,08 milijardi eura, što iznosi oko 1,6 posto BDP-a Hrvatske. Imovina obveznih mirovinskih fondova trenutno iznosi oko 27 posto BDP-a Hrvatske. Da, razlika jest značajna, ali Latković napominje da sredstva u dobrovoljnim mirovinskim fondovima kontinuirano rastu.

image
Shutterstock

Informacije o dugoročnoj prirodi štednje u mirovinskom fondu i rizicima koji proizlaze iz ulaganja na tržištima kapitala su zapravo ključne za štediše koji, recimo, u trenutku krize žele povući svoje ulaganje, iako to, na dugoročne staze, može biti pogrešna odluka. Kako bi se takve ishitrene odluke izbjegle, potrebno je povećati financijsku pismenost građana, ne samo o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, nego i raznim drugim oblicima investiranja. Naime, prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iz 2019. godine, financijska pismenost u Hrvata iznosi tek 59 posto.

Da bi taj postotak bio što veći, Hanza Media, Raiffeisen mirovinski fondovi i Hrvatski ured za kreativnost i inovacije (HUKI) pokreću ove godine projekt „Know your money - Upoznaj svoj novac“ kroz koji će provesti niz edukacija s ciljem unaprjeđenja financijske pismenosti građana. Jedna od važnih tema bit će i dobrovoljni mirovinski fondovi, a na edukaciju se mogu prijaviti svi punoljetni građani Republike Hrvatske. Osim informativnih tekstova, bit će organizirane i edukativne video radionice koje će voditi eminentni ekonomski stručnjaci, a pokrivat će pet osnovnih modula – osobne financije, obiteljske financije, ulaganja, psihologija i financije te generalna financijska pitanja. Na kraju edukativnog ciklusa bit će organizirano veliko natjecanje iz financijske pismenosti na kojemu će pet najbolje plasiranih polaznika edukacije moći osvojiti i do 1300 eura.

Na edukaciji će se tako govoriti i o rizicima kod ulaganja u dobrovoljne mirovinske fondove, a najvažniji rizik koji se odnosi na ulaganje u fond, dodaje Latković, je promjena cijene udjela fonda tijekom vremena. Ona je prirodna posljedica promjena cijena pojedinih financijskih instrumenata koji čine portfelj fonda, kao što su obveznice ili dionice. No, što to konkretno znači za štediše?

Analize pokazuju da kroz kraća vremenska razdoblja ne možemo uvijek očekivati da prinos pojedinih klasa imovine bude pozitivan. No, investiranjem kroz duža vremenska razdoblja, kaže Latković, značajno se smanjuje vjerojatnost ostvarivanja negativnih prinosa.

- Nikada sa sigurnošću ne znamo hoće li kriza duže potrajati te hoće li nakon eventualnog oporavka doći ponovno do neke nove krize. Promatrajući dugoročnu prirodu ulaganja u mirovinski fond, ne preporučuje se nepromišljeno reagirati na pojavu krize povlačenjem sredstava i čekati da ista prođe. Izloženost određenim rizicima je nužna jer bez njih nema niti zarade – napominje Latković.

Stoga, za sve one koji bi si htjeli osigurati bolju budućnost, posebice mlađe generacije, Mladen Latković savjetuje sljedeće:

- Krenite od jednog eura te ga „ukamatite“ kroz 40 godina, koliko bi trebalo trajati prosječno vrijeme štednje u drugom i trećem stupu, po stopi od primjerice 5 posto, i dobit ćete sedam puta veću vrijednost – poručuje.

image
Hanza Media

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Raiffeisen mirovinskih fondova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 10:26