NAMETI, PODNAMETI, PARANAMETI I NAKNADE Znate li da računom za vodu plaćate i agenciju te naknadu za imovinskopravne poslove?

Neki ljudi navečer, da se malo nasmiju, uključe televizor pa prebace na neku humorističnu seriju.

Ja umjesto toga iz svoje kutije s računima fino izvadim uplatnicu Zagrebačkog holdinga pa zgrabim onaj drugi list koji su mi pripremili u Vodoopskrbi i odvodnji.

Ništa, doista ništa čovjeka ne može nasmijati kao tablica o strukturi cijena vodnih usluga po kubnom metru, uredno ispisana na poleđini lista.

Stavki više nego u Bandića kumčadi.

Dodaju li još jednu, račune će mi uskoro morati ispisivati na A3 formatu.

Točno ih je osam, kao da ih obračunavaju po potrošenim kapima, a klimaks uvijek doživim kad shvatim kako se samo jedna - doslovno jedna - doista odnosi na vodu koju sam potrošila.

Ta se zove “usluga opskrbe pitkom vodom”, obračunava se po cijeni od 4,21 kune po kubnom metru i, iako najskuplja, zapravo čini najmanji dio prosječnog računa za vodu Zaprepčana.

A evo i ostalih.

Druga u nizu je naknada za uslugu odvodnje otpadnih voda po cijeni od kune po kubnom metru, a nešto skuplja od nje jest usluga pročišćavanja - sjećate se, onim pročišćivačem koji ste preplatili sitnih 180 milijuna eura i za koji ćemo, prema nalazima Državne revizije, do 2028. godine platiti 728 milijuna eura više nego što koncesionar pročistača ulaže.

Slijedi potom naknada za korištenje voda, naknada za njezinu zaštitu, a potom još i naknada za razvoj koja se lijepo dijeli na tri podstavke.

To su naknada za razvoj vode, naknada za razvoj odvodnje te još jedan podnamet za pročistač, ovog puta za njegov daljnji razvoj.

Sve skupa - 191,54 kune za dvije osobe, od čega se fino podmiruju čak tri institucije: Hrvatske vode, Vodoopskrba i odvodnja te tvrtka Zagrebačke otpadne vode.

U strukturi računa nalazi se i fiksna naknada od 18,92 kune po korisniku.

Plativši nju, svaki ste mjesec zapravo financirali izradu svojeg računa - točnije očitanje, prikupljanje, obradu podataka te dostavu računa, a potom su vam na sve to obračunali i PDV pa vaš račun za vodu ima više stranica od ovogodišnjeg prijedloga državnog proračuna.

Ipak, ispada da trebam zahvaljivati dragom Bogu što ne živim u Dalmaciji.

Točnije, Trogiru, Kaštelima, Segetu, Okrugu ili, recimo, Klisu.

Na stranicama splitskog Vodovoda i kanalizacije otvaram cjenik te institucije pa malo razgledam namete koje plaćaju na moru.

Više-manje ponavljaju se stvari - nameti za vodoopskrbu, namet za odvodnju, naknada za razvoj, korištenje i zaštitu vode.

Tu je i namet za famozno pročišćavanje.

S fiksnim dijelom od 22,60 kuna, Dalmatinci u sklopu računa za vodu plaćaju devet stavki, dakle jednu više od Zagrepčana, jer su tako odredile njihove jedinice lokalne samouprave.

Gledam pažljivo u trogirske račune, a pogled mi se zaustavlja na petoj po redu koloni.

Piše - “naknada za razvoj za rješavanje imovinskopravnih odnosa”.

U Trogiru se ona obračunava po cijeni pola kune po kubnom metru, u Kaštelima i Okrugu cijena joj se već popela na kunu.

“A gledajte, to vam je naknada koju korisnici vode plaćaju zbog činjenice da vodovod na tim dijelovima, umjesto kroz državnu ili lokalnu zemlju, zapravo prolazi kroz privatnu, za koju jedinica lokalne samouprave vlasniku mora plaćati koncesiju. Pa se ta kocesija zapravo financira iz računa za vodu”, pojašnjava mi i dalje aktualni direktor splitskog Vodovoda i kanalizacije Zdravko Mulić.

Potom Dalmatinci u sklopu računa za vodu plaćaju i sljedeću naknadu: namet za razvoj za financiranje EKO projekata.

“E, a to vam je, pak, naknada koju građani moraju plaćati za usluge jedne agencije koja u ime splitskog Vodovoda obavlja poslove zbrinjavanja i čišćenja fekalija. Znate, to bi zapravo trebao raditi Vodovod, ali nikad nismo razvili taj odjel pa smo poslove povjerili vanjskoj agenciji koju također treba platiti”, pojašnjava mi Mulić.

Riječ je o firmi EKO Kaštelanski zaljev kojoj Splićani svaki mjesec plaćaju dvije kune po potrošenom kubnom metru vode, a u Trogiru se ta naknada penje i do 3,50 kuna.

Obračun je zanimljiv, posebno zato što se Dalmatincima u sklopu svakog računa za vodu obračunava takozvana “naknada za razvoj” - namet koji postoji radi razvijanja i unapređenja vodoopskrbnog sustava, a koji očito još jedino u Dalmaciji - prolazi privatnim zemljištem.