POSLJEDICA IZMJENE ZAKONA

MINISTARSTVO UPRAVE OBJAVILO Zaključen je popis birača za predsjedničke izbore. Evo koliko je birača s prebivalištem u Hrvatskoj, a koliko izvan RH

 
 Boris Kovačev / CROPIX

Ukupan broj birača s pravom glasa za ove predsjedničke izbore iznosi 3.854.747, što je za 75.466 više nego na izborima za predsjednika Republike 2014., objavilo je Ministarstvo uprave u kojem je ministar Ivan Malenica potpisao rješenje o zaključivanju popisa birača, no taj broj posljedica je izmjene Zakona o registru birača prema kojem se sada automatski svi birači u dijaspori koji imaju važeću osobnu iskaznicu, a nemaju prebivalište u Hrvatskoj, stavljaju na popis.

No, znakovit je broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj koji za ove predsjedničke izbore iznosi 3.677.904, što je za čak 93.049 manje nego što ih je bilo na prošlim predsjedničkim izborima, što može biti posljedica porasta broja punoljetnih građana koji su se u pet godina iselili iz Hrvatske, ali i porasta broja umrlih birača.

Kada se pogledaju brojke za broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za ove predsjedničke i prošle europske izbore, 389 je birača više nego prije pola godine.

Izvan Republike Hrvatske, odnosno u dijaspori i bez prebivališta u Hrvatskoj je 176.843 birača. Za prošle predsjedničke izbore broj birača bez prebivališta u Hrvatskoj koji se aktivno registrirao za izbore iznosio je tek 8328, ali s tom brojkom se ne može uspoređivati ovaj broj birača budući da se sada ti birači u dijaspori, koji imaju osobnu i nemaju prebivalište u Hrvatskoj, automatski stavljaju na popis birača, za razliku od prije kada su se morali sami aktivno registrirati.

No, ako usporedimo taj broj birača s netom održanim europskim izborima krajem svibnja ove godine, vidljiv je porast broja birača na ovim predsjedničkim izborima za 22.473. To ne mora značiti da ih se toliko u pola godine iselilo, već je vjerojatno značajan dio njih izvadio osobnu iskaznicu.

Ukoliko usporedimo ukupan broj birača u Hrvatskoj i dijaspori za ove izbore s održanim europskim izborima u svibnju, vidljiv je porast od 22.862, što zapravo gotovo odgovara i porastu broja birača u dijaspori u odnosu na izbore za Europski parlament koji su održani krajem svibnja.

Najviše je registriranih birača u Bosni i Hercegovini, njih 92.663, najveći broj u Mostaru – 48.616.

U Srbiji su 29.592 birača, a u Njemačkoj nešto više od 29.000 birača. Prethodno registriranih birača ukupno je 11.704.

Veliko povećanje broja birača u dijaspori bilo je vidljivo već na europskim izborima u svibnju, što je posljedica Zakona o registru birača koji je donesen u mandatu SDP-ove Vlade, a stupio je na snagu u listopadu 2015.

Glavna je novost u tome što hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu više ne moraju fizički odlaziti u diplomatska predstavništva i tražiti da ih se unese u popis birača, nego Ministarstvo unutarnjih poslova sve punoljetne državljane koji imaju važeću osobnu iskaznicu s prebivalištem prijavljenim u inozemstvu automatski uvrštava u popis birača.

Birači koji imaju prebivalište u Hrvatskoj mogli su do 11. prosinca, ako neće biti u mjestu prebivališta, zatražiti privremeni upis ako žele glasovati u Hrvatskoj izvan mjesta svog prebivališta za mjesto gdje će se zateći na dan održavanja izbora. Zahtjev za privremeni upis u registar birača izvan mjesta prebivališta birači su mogli podnijeti nadležnom uredu, neovisno o mjestu upisa u registar birača.

Također, mogli su zatražiti i prethodnu registraciju ako žele glasovati u inozemstvu, a zahtjev su mogli podnijeti nadležnoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu u inozemstvu ili nadležnom uredu u Hrvatskoj. To su mogli napraviti i putem sustava e-građanin. Mogli su zatražiti i potvrdu za glasovanje izvan mjesta prebivališta temeljem koje će moći glasovati na bilo kojem biračkom mjestu u Hrvatskoj ili inozemstvu, a zahtjev su podnosili nadležnom uredu prema mjestu svog prebivališta.

Birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj morali su su aktivno registrirati za glasanje, ili na zahtjev ili po službenoj dužnosti. Birači kojima je izdana osobna iskaznica s podatkom o prebivalištu izvan Hrvatske nisu se morali aktivno registrirati već su po službenoj dužnosti aktivno registrirani za državu i konzularno područje prema adresi prebivališta upisanoj u osobnoj iskaznici.

Birači koji će se na dan održavanja izbora nalaziti na području druge diplomatske misije ili konzularnog ureda u inozemstvu ili u Hrvatskoj ili imaju prijavljeno prebivalište na adresi različitoj od navedene u osobnoj iskaznici s inozemnom adresom, morali su podnijeti zahtjev za promjenu mjesta aktivne registracije i taj birač moći će glasovati samo u mjestu gdje je već aktivno registriran po službenoj dužnosti za državu i konzularno područje prema inozemnoj adresi navedenoj u osobnoj iskaznici.

Birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj i nemaju osobnu iskaznicu s podatkom o prebivalištu morali su sami podnijeti zahtjev za aktivnu registraciju kako bi mogli glasovati u inozemstvu ili u Hrvatskoj. Zahtjev su podnosili najbližoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Hrvatske u inozemstvu ili nadležnom uredu u Hrvatskoj, ako će se na dan održavanja izbora nalaziti u Hrvatskoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 20:09