TVRDOGLAVE ČINJENICE

MARKO BIOČINA Start-up im, jednostavno, zvuči dobro. Zato ga i nude

 Marko Todorov/CROPIX

Predizborno vrijeme oduvijek je vrijeme gordih obećanja i sofisticiranih pojmova, no što ako u toj političkoj interakciji ponude i potražnje svi, zapravo, nude isto? S tim pitanjem suočen je prosječni birač koji skupi dovoljno volje da krene u proučavanje programa koje nude izborni kandidati. Zapravo, u predizbornim programima hrvatskih stranaka već desetljećima se može pročitati više-manje isto, napisano više ili manje izravno i zanimljivo. Ta obećanja svi smo čuli mnogo puta - efikasnije upravljanje javnim službama, profesionalizacija javnih poduzeća, poštenije sudstvo, efikasnija uprava, veća proizvodnja, reindustrijalizacija, manji uvoz, jača poljoprivreda, bolja demografija... Da bi se taj perpetualni kotač besadržajnosti okretao, nužno ga je periodički obnoviti nekim novim, pomodnim pojmom, tek da bi se kod birača izbjegao dojam deja vua. Na ovim izborima, barem što se ekonomskog dijela izbornih programa, novi trend je start-up ekonomija. Gotovo da i nema stranke, od ORaH-a na ljevici do HDSSB-a na desnici, koja u svojim programima ne kuje velike planove sa start-up tvrtkama.

Taj sirenski zov koji političari osjete kad se nađu u blizini neke start-up kompanije zapravo je prilično razumljiv. Inovativne, tehnološki napredne tvrtke u vlasništvu mladih, uglavnom visokoobrazovanih ljudi snažnog poduzetničkog duha slika su Hrvatske kakvu bi velika većina građana voljela vidjeti. Utoliko, iza obećanja o razvoju start-up ekonomije krije se poprilično perfidna sugestija kako bi i Hrvatska danas, sutra mogla postati neka varijanta Silicijske doline, mjesto gdje će nicati tvrtke poput Facebooka, Twittera, Ubera ili WhatsAppa. Pod tom egidom diljem Hrvatske osnivaju se razni poduzetnički inkubatori, tehnološki parkovi i centri kompetencija, zidaju hale i kupuju računala, a rezultat te proračunate obmane na koncu je uglavnom tek spoznaja koliko je među hrvatskim političkim elitama i dalje ukorijenjen koncept planske, dogovorene privrede. Naime, start-up ekonomija u SAD-u i ostalim razvijenim zapadnim zemljama nije se razvila temeljem političke odluke neke javne institucije ili skupa mjera koje bi ona donijela. Taj novi segment ekonomije razvio se kao posljedica specifičnih društveno-ekonomskih okolnosti, od razvijene telekomunikacijske infrastrukture i kvalitetnih obrazovnih sustava, preko fleksibilnih tržišta rada i bogatih tržišta kapitala, do jake poduzetničke kulture. Pojednostavljeno rečeno, radi se o kontinuiranom društvenom razvoju, a na ideju da ga se može replicirati donošenjem dvaju novih zakona, triju pravilnika i nekoliko porezno-birokratskih olakšica može doći samo beznadni ekonomski aparatčik.

U takvoj izokrenutoj logici glavni kapitalni projekt aktualnog ministra poduzetništva i obrta jest gradnja velebnog regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija zemalja jugoistočne Europe na Kajzerici koji bi trebao “djelovati kao stručna pomoć i podrška u razvoju politika i njihovih koncepata za zemlje kandidatkinje i pretpristupnice EU”. Dakle, u vremenu kad tvrtke vrijedne milijarde eura nastaju u garažama i spavaćim sobama ambicioznih klinaca, država ulaže 180 milijuna kuna (doduše, europskih) u gradnju zgrade u kojoj će raditi ljudi koji će pomagati u pripremi politika koje bi onda, valjda, trebale ambicioznim klincima pomoći da u svojim garažama uspješnije osnivaju tehnološki napredne tvrtke. Takvog plana ne bi se posramili ni centralni planeri Sovjetskog Saveza... No, ništa bolji nisu ni u glavnoj oporbenoj stranci. HDZ, tako, u svojem programu obećaje da će u četverogodišnjem mandatu stvoriti novih 25 tisuća radnih mjesta u start-up sektoru. Nažalost, ne navode se konkretne mjere kako se to misli postići, niti u kojim točno djelatnostima. Ipak, za usporedbu, treba znati da će ove godine u Velikoj Britaniji - visokorazvijenoj državi od 60 milijuna stanovnika s dva od deset najboljih sveučilišta na svijetu i najbogatijim tržištem kapitala u Europi - u tehnološkim start-up tvrtkama biti otvoreno novih 18 tisuća radnih mjesta, a u iduće tri godine preživjet će tek svako treće od njih. Taj visoki stupanj propasti novostvorenih radnih mjesta u start-up sektoru već je pojava koja je dobro dokumentirana u nizu empirijskih istraživanja i razlog zašto taj sektor ekonomije teško može biti generator održive zaposlenosti.

Pojednostavljeno rečeno, da bi ispunio svoje obećanje o novih 25 tisuća start-up radnih mjesta do 2020. HDZ bi ukupno u tom sektoru tijekom četiri godine morao stvoriti između 50 i 70 tisuća poslova - što je ekvivalent ukupnom broju stanovnika Zadra. Je li to realno očekivati? Zapravo, jednako koliko i davno obećanih 200 tisuća novih radnih mjesta ili smanjenje PDV-a na jamstvenoj kartici. No, start-up, naprosto, zvuči dobro. A birači više od toga niti ne traže.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 12:09