PIŠE AUGUSTIN PALOKAJ

Kraj rata u Siriji prvi korak prema zaustavljanju vala

 REUTERS

Izbjeglička kriza stvorila je Europskoj uniji mnoge probleme, neke od njih s posljedicama koje nije očekivala. Ne radi se samo o zbrinjavanju tolikog broja izbjeglica, što je teret i za velike, a ne samo za male države, nego i o uvlačenju tog pitanja u sve druge teme koje trenutno brinu Europsku uniju. Tako se o migraciji govori tijekom kampanje uoči referenduma o ostanku ili izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz EU, o migraciji se govori i u raspravama o prekomjernom deficitu nekih država kojima će se progledati kroz prste ako se dokaže da su morale značajnija sredstva izdvajati za suočavanje s tom krizom. Migrantska kriza otvorila je debate o tome dijele li sve države članice Europske unije iste vrijednosti ili ne, odnose li se isto prema obvezama kao što koriste prava iz članstva u EU. A ta je kriza čak prouzročila i verbalni sukob između lidera nekih država članica EU.

Britanski premijer David Cameron sastao se s francuskim predsjednikom Françoisom Hollandeom. U pokušaju da Britancima pošalje poruku koja bi ih ohrabrila da glasaju za ostanak u EU, francuski je predsjednik možda otišao predaleko. Rekao je da će, ako Britanija izađe iz članstva u EU, Francuska propuštati izbjeglice iz Calaisa prema Velikoj Britaniji i neće više primjenjivati bilateralni sporazum dviju država. Upravo je prošli tjedan počelo rušenje izbjegličkog kampa u tom sjevernom francuskom gradu, gdje počinje tunel kojim prolazi vlak za London. Rušenje tog kampa, kojeg se pogrdno naziva “džungla” zbog teških uvjeta u kojima su migranti tamo živjeli, ali i bezakonja koje je u njemu vladalo, izazvalo je nerede i sukobe migranata s policijom. Belgija je zbog toga i uvela kontrole na dijelu granice prema Francuskoj.

Hitne mjere

Velika Britanija nije dio Schengena i ona nema obvezu sudjelovati u provedbi odluka o razmještaju izbjeglica koje je usvojila Europska unija. Vlada Davida Camerona odlučila je izravno iz država oko Sirije primiti određeni broj izbjeglica kako bi pokazala solidarnost s njima, a u isto vrijeme ostavila dojam da nju odluke EU o tome ne obvezuju. To je pitanje osjetljivo uoči referenduma jer vođe kampanje za izlazak iz EU koriste migraciju, za koju kažu da je nekontrolirana, kao razlog zašto bi trebali napustiti Europsku uniju. A francuski im predsjednik poručuje suprotno, da će im izvan EU biti još veći problem jer Francuska neće osjećati obvezu da ih ne propušta.

Izbjeglička kriza prouzročila je i velike posljedice po schengensku zonu slobodnog kretanja nakon što je čak 8 država članica te zone uvelo kontrole na unutarnjim granicama. To je prisililo Europsku komisiju da predloži hitne mjere za ponovno uspostavljanje normalnog funkcioniranja Shengena. A to će biti moguće samo ako Grčka uspostavi kontrolu na svojim vanjskim granicama, za što je dobila rok do rujna ove godine. Ako ne ispuni te zadaće, Grčka riskira da praktično bude izbačena iz Schengena, onako kako su joj prije godinu dana zaprijetili da će je izbaciti iz eurozone.

Ni Grčka, kojoj je EU ovaj put dala jasne zadaće i vremenske okvire do kada ih treba riješiti, ne može sama riješiti problem nego traži pomoć Unije i upozorava na dogovor koji EU ima s Turskom. Zato će summit u ponedjeljak u Bruxellesu, prvo onaj zajednički EU - Turska, a zatim i sastanak šefova država ili vlada 28 članica EU bez Turske, biti još jedan od onih koji dobivaju epitet “ključnih”. Prije tog summita mnogi lideri EU održali su međusobne sastanke, a predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk završio je turneju po državama sa zapadnobalkanske rute, od Beča do Ankare.

Kako unutar EU mnogi krive njemačku kancelarku Angelu Merkel da zbog njene politike otvorenih vrata za prave izbjeglice migranti u sve većem broju dolaze u EU, Donald Tusk je iz Ankare poslao poruku ekonomskim migrantima, koji dolaze iz područja gdje nema oružanih sukoba, da ne dolaze u Europu jer će njihovi pokušaji da dobiju azil biti neuspješni.

EU je već počela davati prve tranše novca za projekte pomoći izbjeglicama iz Turske. Od Turske će tražiti da primi natrag one koji nisu dobili azil u EU. Ali, kako je u Bruxellesu rekao povjerenik EU za migracije i unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos, “ni Grčka, ni Turska nisu stvorile problem” koji je širi europski i globalni.

Paralelno s pokušajima pronalaska rješenja unutar EU, boljim nadzorom vanjske granice, spašavanjem Schengena, suradnjom s Turskom, lideri EU pokušavaju profitirati i iz privremenog primirja koje je nastupilo u Siriji. Jer je upravo sukob u toj državi glavni razlog sadašnje izbjegličke krize. Prestanak sukoba može stvoriti uvjete za političko rješenje krize, zaustaviti ljude u namjeri da krenu prema Europi i poslije omogućiti čak i povratak nekih od njih.

Na strani režima

O tome kako riješiti krizu u Siriji jučer su na telefonskoj konferenciji trebali razgovarati britanski premijer David Cameron, njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik François Hollande s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Bez obzira na probleme koje imaju u odnosima s Rusijom, lideri EU znaju da im, uz Tursku, i ta država treba kao partner u borbi protiv terorizma i za smirivanje krize u Siriji, gdje je Rusija jasno stala na stranu Asadova režima. Jer, ako se ne prekine sukob, bez obzira na sve druge mjere i na zatvaranje granica, izbjeglice će i dalje stizati, a krijumčari koji koriste njihovu tragediju pronaći će i nove pravce kojima će ih upućivati prema zapadnim državama članicama Europske unije.

Ova je kriza isto tako pokazala Europskoj uniji da odgovore na neke nove probleme ne može naći primjenom zastarjelih zakona, kakav je i dublinski sustav koji regulira odgovornost država članica za tražitelje azila. Prema tom sustavu, kada bi ga svi u potpunosti primjenjivali, svi izbjeglice bi bili odgovornost prve EU države u koju su ušli, što znači uglavnom Grčke, Italije, Malte ili Španjolske. Zato će EU sredinom lipnja predstaviti reformu tog sustava, a ukidanje tog principa bit će dio novog paketa. U sadašnjoj se krizi taj sustav pokazao ne samo nepoštenim nego i neprovedivim. Ali dok ne bude novog, EU će inzistirati na poštivanju postojećih pravila.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. rujan 2024 21:23