PIŠE MARKO BIOČINA

KOMENTAR: HDZ nudi gradnju cesta, pruga, mostova i tunela. To je i dovelo zemlju u stanje u kojem je danas

Šef HDZ-a u Pazinu je otkrio prve detalje stranačkog programa - iste projekte koje je stranka nudila 2007.
 Radovan Goger / CROPIX

Ako se po jutru dan poznaje, a često se poznaje, u upravama velikih domaćih građevinskih poduzeća šampanjac je već u ledu, spreman za pobjedu HDZ-ove ‘domoljubne koalicije’ na predstojećim parlamentarnim izborima. Da se domaći građevinari, koji su zadnjih godina živjeli drugi dio biblijskog proročanstva o sedam debelih i mršavih krava, imaju razloga veseliti izbornoj pobjedi aktualne oporbe, svjedoči i prošlotjedni istup šefa HDZ-a u Pazinu, gdje je govoreći na proslavi 25. obljetnice osnivanja HDZ-a u Istri najavio kako će njegova stranka, kad dođe na vlast, krenuti u realizaciju niza velikih infrastrukturnih prometnih projekata vezanih za Istru.

- Gradit ćemo Pelješki most, ali i ‘mostove’ prema Istri koju treba bolje povezati s ostalim dijelovima Hrvatske. Izgradit ćemo stoga drugu cijev tunela Učka a dogovaramo i željezničku prugu Pula-Rijeka-Zagreb-Budimpešta - rekao je Karamarko i tako po prvi put, namjerno ili ne, javno otkrio neki konkretni detalj iz famoznog stranačkog gospodarskog programa čije se predstavljanje već mjesecima iščekuje. Taj program trebao bi biti jak HDZ-ov adut za povratak na vlast, izgubljenu prije tri i pol godine uslijed serijala raznih korupcijskih skandala na projektima gradnje prometne infrastrukture. Danas, nakon punih 45 mjeseci stranačkog rebrandinga ispada da novi HDZ vlast želi vratiti obećavajući iste one projekte zbog kojih je i otišao u oporbu. I to doslovno iste. Oba projekta - i druga cijev tunela Učka i željeznički tunel koji bi spojio istarsku željezničku mrežu s ostatkom Hrvatske - bila su navedena u HDZ-ovom gospodarskom programu 2007. kad je Ivo Sanader osvojio drugi mandat.

Nažalost ili na sreću, dosad nisu realizirani, no odvijali su se brojni drugi građevinski radovi vezani za tunele, od legendarno skupih bojanja zidova, preko pola milijarde kuna ulaganja u opremanje drugih cijevi Sv. Roka i Male Kapele do gradnje čuvenog 150 metara dugog tunela nasred brda iznad Omiša koji s obje strane tek čeka dolazak ceste. Odlaskom u oporbu i dolaskom Tomislava Karamarka na čelo stranke, HDZ-ov fetiš prema tunelima nije prestao, pa je jedna od prvih inicijativa novog stranačkog vodstva bila ideja gradnje podmorskih tunela prema jadranskim otocima. Iako zvuči poprilično nadnaravno, niti ti projekti nisu ostali samo na ideji.

HDZ-ova vlast u Zadarskoj županiji u zadnje je dvije godine potrošila oko milijun kuna na izradu razne pripremne dokumentacije za podmorski tunel Gaženica-Preko. Je li i taj projekt dio famoznog popisa 50 projekata teških 50 milijardi eura koji je HDZ prije nekoliko dana prezentirao u Hrvatskoj udruzi poslodavaca? Odgovor na to pitanje vjerojatno će biti poznat uskoro, no već i HDZ-ov najavljeni ‘istarski investicijski ciklus’ otvara niz pitanja o kvaliteti i obilježjima iščekivanog stranačkog gospodarskog programa, ali i temeljnoj sposobnosti stranke da biračima ponudi koherentnu i inovativnu viziju novog nacionalnog gospodarskog modela. Naime, gradnja željezničkog tunela kroz Učku i druga cijev cestovnog tunela sve su samo ne novi projekti. Ideja željezničkog tunela prvi se put razmatrala krajem 19. stoljeća, a 1993. godine Franjo Tuđman je i svečano otvorio radove, koji ipak nikad nisu započeli.

Zadnji pokušaj da se tunel revitalizira dogodio se pretkrizne 2007. kad je skupina prometnih stručnjaka predstavila novu varijantu projekta ukupne vrijednosti oko 200 milijuna eura. Ipak, novca nije bilo, kao niti prometa, a kako se dionica ne nalazi na nekom od deklariranih europskih koridora, nije niti pogodna za sufinanciranje iz EU fondova. Na koncu, jednostavniji način željezničkog spajanja Istre s ostatkom Hrvatske postoji revitalizacijom već postojećih pruga i linija preko Slovenije. Što se, pak, druge cijevi cestovnog tunela Učka tiče, i to je projekt o kojem se razgovara već desetljećima, no također bez uspjeha.

Gradnja tog objekta i nadogradnja zadnje faze istarskog ipsilona u autocestu projekt je koji bi koštao oko 370 milijuna eura. Zna li se da već danas država koncesionaru - Bina Istri - zbog nedovoljnog prometa godišnje plaća oko 30 milijuna eura, nužno se nameće pitanje koliko bi te dotacije porasle u slučaju nove investicije. Dodatni problem je i činjenica da je trenutni ugovor Vlade s Bina Istrom - za razliku od ostalih autocesta - formuliran tako da statistički ne ulazi u javni dug i deficit. Izmjene ugovora - sukladno novoj metodologiji eurostata - dovele bi do uključenja cjelokupnih dubioza za trajanja koncesije u javne financije. Dakako, ovo su samo neki od detalja koji bi trebali biti dio detaljne cost/benefit analize ovih, ali i svih drugih velikih prometnih infrastrukturnih projekata.

Da su takve analize u prošlosti bile provođene na pravi način, dobar dio današnjih prometnica u zemlji možda ne bi postojao, no i javni dug bi bio manji, ekonomija zdravija, a život u Hrvatskoj naprosto prosperitetniji. Utoliko, krajnje je porazna ideja da u osvitu novog gospodarskog ciklusa u Hrvatskoj HDZ građanima nudi već bezbroj puta viđenu demonstraciju paušalnog nabrajanja i obećavanja gradnje cesta, pruga, mostova i tunela. Takva je politika zemlju i dovela u stanje u kojem jest, a inzistiranje na njoj ekvivalent je liječenja otrovane osobe davanjem novih doza otrova. Ako je to sadržaj HDZ-ovog ekonomskog programa, posve je nepotrebno da ga prezentiraju. Već smo ga mnogo puta vidjeli.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 01:57