Prekjučer objavljeni rezultati redovitog mjesečnog istraživanja agencije Ipsos Puls pokazali su mali, ali prilično neočekivani pomak u glavnim političkim trendovima u Hrvatskoj. U redu, riječ je o malim brojkama, ali ih možda ipak ne treba ignorirati.
Kako se, naime, uopće moglo dogoditi da oporbena stranka HDZ, koja je trenutno hiperaktivna na nizu političkih frontova, poveća zaostatak za vladajućom strankom SDP kojoj, čini se, baš ništa ne ide kako bi trebalo: od vođenja gospodarstva, preko razmjerno vjerojatnog poraza na nedjeljnom referendumu o braku, pa do neugodnih unutarnjih obračuna, poput nedavnog izbora vodstva zagrebačke Socijaldemokratske partije?
Cjelokupna Karamarkova i HDZ-ova strategija za 2013. godinu svodi se na korištenje raznih diverzantskih političkih taktika kako bi se u zemlji stvorila atmosfera bezvlađa i izvanrednog stanja, što bi sve trebalo oslabiti SDP i omogućiti HDZ-u da postigne dobre rezultate u nekoliko narednih izbornih ciklusa (europski izbori, izbori za predsjednika Republike, parlamentarni izbori).
Čini se, međutim, da se biračima ne sviđaju HDZ-ve specifične metode političke borbe, koje su samo kulminirale organiziranom blokadom Vladine kolone u Vukovaru, pa su počeli nagrađivati SDP i kažnjavati HDZ.
Naime, Tomislav Karamarko i njegovi stožeraši doveli su Vladu i SDP u poziciju žrtve: količina agresivnosti koja je svakodnevno izlazila iz Stožera i prije vukovarskog skandala, (ili, s druge strane, količina agresivnosti iz vodstva liječničkog sindikata, čiji predsjednik nedvojbeno jest blizak HDZ-u), dovela je Vladu u objektivno povoljniji položaj: javnost , uglavnom, ne voli nasilje. Drugi realni problem HDZ-a jest da je gotovo sve svoje napore, u vrijeme ovako teške krize, usmjerio na Vukovar i referendum o braku.
Od ozbiljne političke stranke, koja je šesnaest godina bila na vlasti, i koja pretendira da za dvije godine ponovo preuzme vlast, prirodno se očekuje da se fokusira na najvažniju kriznu točku u zemlji, na stanje u gospodarstvu. HDZ-ova aktualna politika međutim zorno svjedoči da je vodeća desna stranka ekonomski još nekompetentnija od Vlade, što poništava njen legitimitet među onima glasačima koji nisu unaprijed stranački opredijeljeni.
Sigurno ne najatraktivniji, ali sadržajno možda najvažniji podatak iz preksinoć objavljenog Pulsova istraživanja jest, međutim, nacionalni konsenzus o stabilnosti Vlade. Naime, gotovo osamdeset posto anketiranih građana, neovisno o stranačkoj pripadnosti, smatra kako neće biti prijevremenih izbora: Hrvati su, dakle, sigurni da će Vlada Zorana Milanovića, bez obzira na sve probleme s kojima se susreće, dočekati redoviti kraj mandata za dvije godine. Što je dobro: Hrvatska je trenutno u politički preosjetljivoj situaciji, vjerojatno najosjetljivoj i najnapetijoj od 2001. godine.
A raspisivanje prijevremenih izbora samo bi dodatno destabiliziralo zemlju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....