AUTOKLUB ISTRAŽUJE

KAKO UŠTEDJETI NA GORIVU? Provjerili smo što je od priča o potrošnji samo mit, a što prava istina

Odlučili smo u praksi provjeriti što je od priča o potrošnji samo mit, a što prava istina

Uistinu je mnogo pitanja i mitova vezanih uz potrošnju goriva, pa smo ih odlučili provjeriti u praksi. Sporedne su uloge odradili raznorazni Thuleovi nosači, krovne kutije, bicikli te testno-školski sustav Key Driving Competences pomoću kojeg smo mjerili potrošnju, dok je glavni glumac ponovno bila naša supertest Mazda 6 s turbodizelskim motorom obujma 2,2 litre koji razvija 150 KS pri 4500 okretaja. Spremna za vožnju ima masu od 1404 kg, a mi smo uz vozača imali i dva putnika, odnosno nekih 270 dodatnih kilograma.

Nismo radili u laboratorijskim uvjetima i nismo imali potpuno praznu cestu baš za nas. Također, nismo ponavljali mjerenje tri puta. No, sva smo mjerenja odradili na istom odsječku autoceste u duljini od 11,5 kilometara pri brzini od 133 km/h (140 km/h na tempomatu Mazde) te pri 95 km/h (100 km/h na tempomatu). Mjerenja s upaljenim i ugašenim svjetlima, različitim tlakovima u gumama, kao ni s ugašenim klima-uređajem nismo radili pri dvije brzine jer aerodinamika na to ne bi smjela imati utjecaj. Potvrdu toga dalo nam je i mjerenje sa zimskim gumama koje smo proveli i pri obje brzina i zabilježili da je razlika između ta dva mjerenja bila gotovo na razini statističke pogreške (0,3 posto).

Da izbjegnemo utjecaj ubrzavanja i usporavanja te mijenjanja stupnjeva prijenosa, mjerili smo na način da smo postigli ciljanu brzinu u najvišem stupnju prijenosa, uključili tempomat i uređaj za mjerenje, vozili konstantnom brzinom na istom odsječku, isključili uređaj za mjerenje i potom na istom odsječku ponavljali vožnju sa svakim novim zadatkom. Na taj način dobili smo prosječne potrošnje na točno tom odsječku s pretpostavkom da razliku u potrošnji u odnosu na referentnu vožnju (6,487 litara pri konstantnoj brzini od 133 km/h i 3,633 litre pri 95 km/h) stvara upravo naš testni zadatak.

Jedna od osnovnih stvari koje smo htjeli provjeriti vezana je uz krovne nosače. Naime, svjedoci smo da postoji nemali broj vozača koji krovne nosače ne skidaju baš nikad. Na krovu su i kad treba i kad ne. Oni tvrdokorniji nikad ne skidaju ni krovne kutije ili držače bicikala… Stoga smo im poželjeli pružiti osnovu za računicu koliko ih mjesečno ili godišnje može stajati ta lijenost. A, uvjerili smo se u to u Biolabu, ovlaštenom uvozniku švedskog Thulea, za postavljanje i skidanje čak i najkompliciranijih nosača ne treba više od petnaestak minuta. Doduše, u Thuleu nam nisu olakšali posao, budući da su pripremili vrlo aerodinamične pakete. Osnovni nosači bili su iz serije WingBar, koja je napravljena u obliku kapljice vode kako bi se što više smanjili otpor zraka, bučnost… Vrlo aerodinamična krovna kutija bila je iz serije Dynamic, krovni nosači za bicikle iz top serije ProRide, a stražnji nosač RaceWay 992.

Rezultati su pokazali ono što je bilo i logično za očekivati - narušavanje aerodinamike vozila utječe na potrošnju. Naravno, ponekad moramo koristiti i krovne nosače i kutije, no to ne znači da se stalno moramo voziti sa svime time na krovu. S njima je , naime, potrošnja goriva veća od 6,6 do 14,4 posto no bez njih. Druga velika stvar koju smo poželjeli izmjeriti je vožnja s otvorenim prozorom. Jer nerijetko viđamo vozače koji otvore prozor, izbace lakat… i voze. I dok pri gradskoj vožnji takav stil ne radi neku veću promjenu, jako utiče pri brzinama većim od 80 km/h. Posebno ako je auto aerodinamičan poput Mazde 6 (s koeficijent otpora zraka 0,26). U našim mjerenjima otvoren prozor bio je drugi najveći potrošač pri višoj brzini (odmah nakon bicikala), a uvjerljivo najveći potrošač na brzini do 90 km/h.

Pri višoj brzini otvorili smo prozor do pola, a pri nižoj u cijelosti. Stoga je, vjerojatno više zraka moglo ući u kabinu i predstavljati veću zračnu kočnicu nego pri višoj brzini kad je prozor bio djelomično zatvoren, a više zraka moglo opstrujavati oko vozila Više o konkretnim rezultatima možete pročitati u okvirima otisnutim uz ovaj tekst, no valja istaknuti da je jedina stvar koja je i nas iznenadila rezultat vožnje s gumama u kojima je tlak bio 1,7 bara (odnosno pola bara ispod preporuke proizvođača). Naime, očekivali smo veću potrošnju, a na to je upućivala i buka koja se čula od guma te vibracije na upravljaču, ali je naš mjerni uređaj pokazao 0,43 posto nižu potrošnju. Razlika u decimali, možda i pogreška, ali... to smo izmjerili! Da nas nije bilo strah pregrijavanja i pucanja gume vjerojatno bismo to dodatno ispitali, a ovako smo to odlučili ostaviti za neku drugu priliku. No, u svakom slučaju, najnižu potrošnju izmjerili smo s pola bara više u gumama od propisanih 2,2. Tad je pri 133 km/h na testnom odsječku Mazda 6 u odnosnu na referentnu vožnju u kojoj smo zabilježili 6,487 litara goriva na 100 km, trošila 6,200 litara, odnosno čak 4,4 posto manje!

Krovni nosač s biciklima

S posve nearodinamičnim teretom i potrošnja mora rasti. Pri 133 km/h iznosila je 9,715, a pri 95 km/h 4,911 litru. Zato su, kad prevozite bicikle, preporučive brzine do 100 km/h...

+49,76 % pri brzini od 133 km/h

+35,18 % pri brzini od 95 km/h

Otvoreni vozački prozor

Mislili smo da povećava potrošnja, ali ne toliko... Pri 133 km/h i prozorom otvorenim do dvije trećine.na 8,077, a kod manje brzine (ovaj put 86 km/h) s posve otvorenim 5,424 litre.

+24,51 % pri brzini od 133 km/h

+49,30 % pri brzini od 86 km/h

Nosač za bicikle na prtljažniku

I ovaj nosač narušava aerodinamiku. Vjerojatno manje kod karavana ili kombija. No, kod limuzine primjetno, pa potrošnja pri 133 km/h raste na 9,185, a pri 95 km/h na 4,773 litre.

+41,59 % pri brzini od 133 km/h

+31,38 % pri brzini od 95 km/h

Zimske gume u ljetnim uvjetima

Zimske gume mekše su od ljetnih, drukčijeg profila i bolje prianjaju uz podlogu. Stoga je veći otpor kotrljanja, pa i potrošnja - pri 133 km/h 6,869, a pri 95 km/h 3,835 litara.

+5,89 % pri brzini od 133 km/h

+5,56 % pri brzini od 95 km/h

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 18:39