Izazov za europske saveznike u NATO-u: još jedan summit s Trumpom

Lideri europskih članica NATO-a, kao i osoblje Saveza u Bruxellesu, dovršavaju zadnje pripreme za summit koji će se održati 11. i 12. srpnja. Nadali su se da će to biti još jedan summit na kojem će se potvrditi jedinstvo i snaga NATO-a, solidarnost u zaštiti zajedničkih vrijednosti i potvrda čvrstih transatlantskih veza. No sada su svi u strahu od američkog predsjednika Donalda Trumpa koji bi mogao i na ovom summitu pokvariti idilu. Bez obzira na dnevni red koji želi imati NATO, na poruke koje se žele slati s ovog summita, unaprijed je jasno da će glavni fokus biti na onome što će reći Trump. A on ne krije da će i na ovom skupu napadati lidere europskih država, ovoga puta zbog sporog rasta sredstava iz proračuna za obranu. Dakle, kao i prije godinu dana, i ovoga će puta Trump u novoj zgradi sjedišta NATO-a imati tiradu za europske saveznike. Već je nekima, prema pisanju američkih medija, poslao pisma kojima ih upozorava da su “Amerikanci siti” plaćanja za obranu i zaštitu europskih država koje same ne žele plaćati za obranu. Prošle godine im je poručio da, ako oni ne žele plaćati za sigurnost svoje djece, zašto bi to činili Amerikanci.

U načelu nema ničega čudnog niti novog u zahtjevima SAD-a da države članice NATO-a povećavaju svoje izdatke za obranu. To su tražili i Trumpovi prethodnici, od Busha starijeg, preko Clintona, Busha mlađeg do Obame. A i članice NATO-a su se, davno prije nego što je Trump uopće bio nekome na pameti kao budući američki predsjednik, složile da cilj bude da svi za obranu izdvajaju 2 posto BDP-a. Dakle, na prvi pogled Trump od njih traži da ispune ono na što su same pristale.

Problem je način na koji Trump to kaže. On i ovo koristi za svađu sa saveznicima, za prepucavanje s njima. Tako će i ovaj NATO summit iskoristiti za nastavak svađalačke retorike prema Europljanima. Iako je donedavno Trump ostavljao dojam da je odustao od stavova kako treba razbucati EU, dovođenja u pitanje privrženosti SAD-a prema NATO-u, stvari su se dramatično promijenile zadnja dva-tri mjeseca.

Trump sada govori kako je EU stvorena da bi iskorištavala SAD. Zaboravlja, ili nikada nije znao, da je ujedinjenje Europe bilo cilj i projekt i SAD-a. Ulaganje u sigurnost i obranu saveznika u Europi Amerika je stalno shvaćala i kao ulaganje u svoju sigurnost i boljitak. Amerika do sada nije doživljavala NATO kao zaštitarsku kompaniju koja će štititi samo one koji plate. Trumpovi stavovi o EU i napadi na NATO saveznike su opasni. Već je uveo tarife na uvoz čelika i aluminija iz Europske unije i stalno govori, i javno i na sastancima s drugim liderima s kojih u javnost cure detalji, da ne želi vidjeti toliko europskih auta na američkim cestama. Nedavno je procurila i informacija da je navodno francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu poručio kako i Francuska mora napustiti Europsku uniju. Ako bi se to dogodilo, možda bi se i ostvarila Trumpova želja o raspadu EU, što je priželjkivao i javno zagovarao tijekom predizborne kampanje. Na summitu G7 nije podržao zajedničko priopćenje i tako se izolirao. Kanadskog premijera naziva lažovom, a predsjednika Europske komisije optužuje da je brutalan. Dok tako časti lidere iz redova tradicionalnih saveznika, s kojima SAD dijeli i demokratske vrijednosti, Trumpu su sada dobri sjevernokorejski lider, ruski predsjednik i saudijski kralj. Njima se divi i, čini se, s njima lakše pronalazi zajednički jezik.

U takvoj atmosferi u Bruxellesu ne znaju bi li se trebali veseliti Trumpovu dolasku sljedeći tjedan u Bruxelles ili strahovati od toga jer ne mogu predvidjeti kako će se ponašati i što će govoriti. Tim više što će se na ovom summitu govoriti i o europskoj sigurnosti i suradnji NATO-a i Europske unije. Ovakav Trump svakako je problem ne samo za SAD nego za EU i cijeli svijet. Imidž Amerike s njim na čelu nije onaj zaštitnika zapadnih demokratskih, liberalnih vrijednosti. Ako se tome dodaju simpatije i pomoć koju neliberalni krugovi iz SAD-a, uglavnom Trumpove pristaše, pružaju radikalnim pokretima u EU, stvari po Europu postaju još gore. U vrijeme loših odnosa s Rusijom ovakav Trump dodatno ruši ugled i vjerodostojnost NATO-a dok se tobože zalaže za jačanje tog saveza. Jer nije sve u vojnoj moći koja je u NATO-u neupitna. Snaga NATO-a je prije svega u političkom savezništvu svih članica i načelu kolektivne obrane.

Svojim napadima na saveznike Trump im otežava i povećanje izdataka za obranu. Sada se vlade koje to doista učine, ili ubrzaju, može napadati da ih je na to natjerao Trump. Javit će se oni koji će govoriti da je bolje koristiti taj novac za nešto drugo, za zdravstvo i socijalu, nego za tenkove. Istina je da sigurnost građana Europe nije zajamčena sama po sebi. Ali ne doživljavaju svi na isti način opasnost po svoju sigurnost.

A u NATO-u kažu da se stvari odvijaju u pravom smjeru, da je većina država članica zaustavila smanjenje izdataka za obranu, a mnoge su povećale i sada se kreću prema cilju od 2 posto BDP-a. Razlike su i dalje velike. I dalje najviše izdvajaju Amerikanci, potom Grčka, Turska, Ujedinjena Kraljevina i sve tri baltičke države. Francuska isto tako.

Trumpove kritike posebno su usmjerene protiv Njemačke. Ta država je druga najveća ekonomija NATO-a, a s izdacima većim od 2 posto imala bi i najveći proračun za obranu nakon SAD-a. Međutim, Njemačka ima i povijesnu osjetljivost kada je u pitanju njezina vojna moć, iako su sudjelovanjem u nekoliko međunarodnih vojnih operacija, i preko UN-a, i NATO-a, i EU, prevladali strah od toga što će drugi misliti ako se vojno angažira. Upravo se zato već više desetljeća u Njemačkoj nalaze velike američke vojne baze. A i Njemačka sada ide prema povećanju proračuna za obranu, i to ne samo zbog NATO-a nego i planova o jačanju vojnih sposobnosti EU. Trump kad je riječ o Njemačkoj koristi krive podatke jer govori da Berlin troši samo 1 posto BDP-a, dok je realno 1,2 posto, što je isto tako daleko od cilja, ali tih 0,2 posto, s obzirom na veličinu njemačke ekonomije, nominalno je značajna svota.

Stručnjaci isto tako potvrđuju da već nekoliko godina zaredom rastu troškovi za obranu. Prilagođen inflaciji, taj porast je 2016. godine u prosjeku bio 1,8 posto, bez SAD-a, a prošle godine blizu 5 posto. Predviđanja su da će ove godine NATO imati najveće povećanje troškova za obranu od završetka hladnog rata. I glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je nedavno rekao da je većina država članica na dobrom putu da do 2024. godine dostignu cilj od 2 posto BDP-a za obranu, koji je zacrtani prag NATO-a.

I Hrvatska se, prema riječima glavnog tajnika NATO-a, kreće u tom pravcu, ali mora učiniti i više. Zato će možda predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović na summitu NATO-a sljedeći tjedan biti nešto lakše nego šefovima stalih europskih država, a ona očekuje da će Trump tražiti veća izdvajanja, ali smatra da je po tom pitanju američki predsjednik u pravu. Nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a rekla je da Hrvatska ostaje privržena tome da postigne cilj od 2 posto ulaganja u obranu jer je, prema njenim riječima, to obveza ne samo prema NATO-u nego i prema građanima kojima se mora jamčiti sigurnost.

“Vlada je do sada pronašla razne modele oko povećanja investicija u obranu u sljedećem desetljeću kako bi se postiglo 2 posto. Isto tako cilj je da 20 posto toga ide u istraživanja”, rekla je tada Kolinda Grabar-Kitarović i nekoliko puta ponovila da ne želi u tome koristiti izraz “troškovi” nego “investicije u obranu”.

Glavnom tajniku NATO-a neće biti lako upravljati summitom, ali on pokušava spustiti loptu na zemlju i kaže da je Trump bez dvojbe rekao da je privržen NATO-u.

“Ta privrženost SAD-a nije samo stvar izjava nego to vidimo na terenu. Dakle, SAD čak i jača svoju ulogu u Europi, s više investicija u Europi. Realnost je da je transatlantska sigurnost jača sa SAD-om i Kanadom koji povećavaju svoju vojnu nazočnost u Europi. Slažem se da postoje nesporazumi između država s obje strane Atlantika. Važno je reći da to nije novo jer su razlike postojale i prije. NATO je još jednom dokazao da smo se bez obzira na te razlike ujedinili oko naše sigurnosti. Imamo najveće jačanje zajedničkih snaga od hladnoga rata. Zajedno nastavljamo jačati transatlantsku suradnju, a očekujem da će summit to potvrditi još jednom”, rekao je nedavno Stoltenberg. No bez obzira na njegove riječi, ipak se mnogi lideri NATO članica boje da će tijekom summita biti neugodnosti s Trumpom ako nastavi s retorikom koju koristi zadnjih tjedana.