I kineski ratni brodovi rade za novi Put svile

Preuzimanjem odgovornosti za daljnji razvoj zemlje 2013. godine, predsjednik NR Kine Xi Jinping je postavio nove temelje kineske vanjske politike, naglašavajući važnost njezine gospodarske dimenzije kroz novi Put svile. Tim projektom namjeravaju se uspostaviti dva trgovinska koridora, kopneni (Silk Road economic belt) i pomorski (21’s Century Maritime Silk), kojima bi se, kao i dosad, investiralo u gradnju infrastrukture za novu transportnu mrežu, a usto bi se jačao proces suradnje kako na gospodarskom području, tako i drugima, uključujući vojnom.

No ovom prilikom daje se osvrt na razvoj i zadaće ratne mornarice sukladno kineskom poimanju uporabe pomorske moći. Od 2012. godine kinesko partijsko rukovodstvo donijelo je koncept nazvan “jinglue haiyang”, pri čemu riječ “jinglue” nije uvriježena u svakodnevnom govoru te se najbliže može prevesti sa “strateško upravljanje”. Zajedno s riječi “haiyang” fraza dobiva puno značenje; strateško upravljanje morem (Management of the sea).

Prvi pokazatelj izlaska brodova RM-a iz “bližih mora” prema “udaljenim morima/oceanima” bilo je njihovo razmještanje tijekom vježbe “Mobility - 5” provedene u listopadu 2013. godine prema zapadu, u Filipinskom moru. Prvi put u modernoj kineskoj povijesti u vježbi su sudjelovali sastavi iz svih triju flota. Pomorske komunikacije (SLOC) su izuzetno važne za slobodni transport 90% ukupne količine te 65% ukupne vrijednosti kineske trgovine uz stalni trend povećanja izvoza gotovih proizvoda te uvoza sirovina i nafte. Tijekom krstarenja, sastavi su uplovljavali u luke prijateljskih zemalja regije.

Broj vježbi i veličina sudjelujućih snaga je u stalnom porastu, kao i područje interesa i uvježbavanja (Mediteran, Crno more, Jadran).

Od 2012. do 2015. godine objavljeno je 39 članaka kineskih stručnjaka kako bi se dale smjernice za provođenje novog koncepta.

Na konferenciji za novinare, održanoj 26. svibnja 2015. godine, ministarstvo obrane NR Kine predstavilo je dokument o svojoj novoj vojnoj strategiji (China’s Military Strategy). Za razliku od prijašnjih konferencija, osjetila se veća transparentnost pri iznošenju nove vizije razvoja i zadaća svih grana oružanih snaga. Kineski strateški pogledi u budućnost nastali su kao odgovor na nove zahtjeve nastale zbog njezina rastućeg strateškog interesa za područja daleko od nacionalnog teritorija. Prema strategiji “oružane snage će aktivno sudjelovati u regionalnim i međunarodnim sigurnosnim suradnjama te učinkovito osiguravati kineske prekomorske interese”. Taj novi pristup - pristup “aktivne obrane”, određuje da Kina neće napasti ako nije napadnuta no “sigurno će izvesti protuudar ako je napadnuta”.

Najvažniju ulogu i dalje ima ratna mornarica (PLAN - People’s Liberation Army Navy) jer se, prema dokumentu, pomorsko dobro smatra, uz svemir, cyber prostor, i nuklearnu domenu, kritičnim sigurnosnim područjem na kojem Kina mora povećati svoje sposobnosti. Od dotad tradicionalnog kineskog mišljenja prema kojem je težište bilo na zemlji, primjetan je iskorak “u dalj”, na more (The Land ouwerghs sea), zbog zaštite strateških pomorskih komunikacija, sudjelovanja u međunarodnoj pomorskoj suradnji te održavanju mira na regionalnoj i globalnoj razini.

Ratna mornarica Kine u sljedećem razdoblju radit će na ustrojavanju združenih više funkcionalnih ekspedicijskih borbenih skupina (BS), dostizanju sposobnosti strateškog odvraćanja i protunapada, održavanju mobilnosti pomorskih snaga, provedbi zajedničkih operacija na moru uz integralnu obranu i potporu. U skladu s nacionalnom sigurnosti, interesima očuvanja nacionalnog suvereniteta, pomorskog prava i interesa zaštite strateških pomorskih komunikacija te prekomorskih interesa, i dalje će jačati suradnju s drugim ratnim mornaricama u cilju dostizanja neospornog statusa pomorske sile.

Tako je i posjet grupe brodova RM Kine Splitu još jedan pokazatelj u nizu uporabe vojnih snaga (pomorska diplomacije) u jačanju suradnje i povjerenja dviju prijateljskih zemalja, u sinergiji s drugim diplomatskim i gospodarskim instrumentima jer, ne zaboravimo, Kina ne razmatra odvojeno sjevernu i južnu obalu Mediterana, taj prostor je dio WANA-e (West Asia and North Afrika) ili srednji istok/arapski svijet. Kako bi se pozicionirala, Republika Hrvatska mora žurno analizirati europske luke s kontejnerskim terminalima preko kojih Kina izvozi završne proizvode u Europu, suradnju Kine sa zemljama srednje i istočne Europe (CEE, 16+1) s kojima već ima ugovorene odnose kroz investiranje kako u pruge Pirej - Makedonija - Beograd i Bar - Beograd, tako i riječno pristanište na Dunavu uz uspostavu bescarinske zone.

Srbija iz europskih fondova nastoji osigurati investicije za prugu Beograd - Budimpešta.

Uz prethodno upoznavanje s novim Putovima svile, koji su ujedno i gospodarski pojasevi Kine (veza za približavanje i stabilizaciju gospodarskih interesa u zemljama pojasa) te njenoj novoj vojnoj strategiji, u sljedećem razdoblju sigurno će se češće provoditi zajedničke vježbe pomorskih snaga Kine i Rusije kako na svjetskim oceanima, tako i na Mediteranu, u vakuumu koji je dragovoljno stvorila administracija SAD-a. Da, grupa kineskih ratnih brodova je prvi, ali ne i zadnji put u Splitu.

*autor je stručnjak za međunarodne odnose i nacionalnu sigurnost