Hoće li vam EU donijeti sreću (iz perspektive jedne Britanke)

Kao stanovnica Velike Britanije, moram priznati da su Britanci od samog početka većinom euroskeptici. Nisam sigurna zašto. Može biti da je to zbog toga što smo otok, ili zbog toga što smo zadnjih 2000 godina bili u ratu s većinom Europe, ili smo samo prirodno indvidualistički narod, ali kao nacija se nikada nismo osjećali potpuno ugodno kao dio Europske Unije. U trenutačnoj krizi s eurom, postajemo još kritičniji prema cijeloj organizaciji.

Prednosti ulaska

Stoga imajte na umu da ovo piše Britanka, iz perspektive koja je drugačija od one koju biste možda dobili od Francuza, Belgijanca ili Nijemca.

Čak i najgorljiviji eurofili trebali bi priznati da su ovo posebno burna vremena za ulazak u Europsku Uniju. Iako Hrvatska još nije u sustavu eura, naizgled nerješivi problemi s valutom prijete slomu ne samo eurozone nego i same Europske Unije.

Prema BBC-jevu ekonomskom dopisniku Joeu Lynamu, prednosti ulaska u EU daleko nadmašuju nedostatke. “Životni je standard u istočnoj Europi naglo porastao ulaskom u EU”, kaže. “Hrvati će svakako profitirati, kao što su i Slovenija, Bugarska i druge bivše sovjetske države. Te su države svjedočile rastu plaća, većoj vladavini zakona i zaštiti prava potrošača. Čak se i životni vijek produljio od njihova ulaska.” Dakako, neke statistike to potvrđuju. U Litvi je, primjerice, životni vijek žena porastao sa 77,5 (2000) na 78,8 (2010). Kod muškaraca je porastao sa 66,8 (2000) na 68 (2010). Također je primijećen veliki rast emigracije - sa 0,46% poulacije u 2005. na 1,67% u 2011.

U Estoniji je prosječni životni vijek (kod žena i muškaraca) porastao sa 70,42 na 74,82 u 2009. godini, dok je stopa zaposlenosti porasla sa 60,4% (2000) na 61% (2010) unatoč recesiji.

Slična je situacija i u Bugarskoj, gdje je zajednički životni vijek muškaraca i žena porastao sa 71,66 (2000) na 73,41 (2009). Stopa zaposlenosti je također naglo porasla sa 50,4% (2000) na 59,7% (2010).

Međutim, životni je vijek u Hrvatskoj također porastao sa 72,81 (2000) na 76,17 (2009), stoga se njegov porast ne može pripisivati ulasku u EU. Lynam, koji je po nacionalnosti Irac, a žena mu je Estonka, inzistira na tome da je članstvo u EU za Hrvatsku pozitivan korak. “Kao malo, bivše sovjetsko gospodarstvo, Hrvatska ne bi mogla sama preživjeti u trenutnom svjetskom poretku”, tvrdi.

Koji su nedostaci

Dr. William Bartlett, viši znanstveni suradnik na katedri političke ekonomije jugoistočne Europe na Ekonomskom fakultetu u Londonu, misli suprotno. Bartlett je još prije deset godina napisao članak o tome zašto se Hrvatska ne bi trebala pridružiti EU. On i dalje smatra da je to pogreška.

“Prednosti koje će Hrvatska dobiti su pristup strukturnim fondovima Europske komisije, pristup europskom otvorenom tržištu”, kaže, “ali ona već ima sporazum o slobodnoj trgovini s EU. Jedan od nedostataka je taj što će hrvatsko tržište nekretnina postati potpuno otvoreno za strane ulagače i uskoro bi cijela obala mogla biti u vlasništvu stranih ulagača. Mještani neće moću kupiti kuće na obali jer će cijene znatno porasti.

Također će morati uspostaviti sve propise koje nalaže EU. To je skup proces, a i nisu svi propisi prikladni za Hrvatsku”.

Uistinu, jedan od najvećih nedostataka ulaska u EU je zapanjujuća količina birokracije i često suludi zakoni nametnuti članicama. Na primjer, zajednička poljoprivredna politika kritizirana je diljem Europe zbog svoje pristranosti francuskim poljoprivrednicima i šokantnog rasipanja novca - učinkovito plaćaju poljoprivrednicima da ne proizvode.

Isto tako, politika EU o ribarstvu je vrlo nezadovoljavajuća. Prisiljava ribare da mrtvu ribu koju su greškom uhvatili vraćaju u vodu. Ne samo da je takva politika ekološki nezdrava, nego uz to uništava posao ribara.

S druge strane, Hrvatska će profitirati u mnogim aspektima, među ostalim:

- slobodna trgovina sa 27 snažnih gospodarstava

- sloboda kretanja građana i robe kroz tih 27 zemalja

- koordinirani zakoni o zaštiti okoliša, što je važno jer prirodna staništa u Europi često prelaze granice

- posebice, dobit će veliku ekonomsku težinu u svijetu kao jedan blok. EU predstavlja više od 400 milijuna ljudi. Niti jedna zemlja, čak ni sama Njemačka, a posebno Hrvatska, ne može posjedovati takvu trgovačku moć.

Teške prve godine

Čak se i dr. Bartlett slaže da će Hrvatska profitirati od novca iz EU. “Država će dobiti veliki priljev sredstava iz regionalnih razvojnih i socijalnih fondova, ali veliko je pitanje kako će izaći iz recesije? Hrvatska ima visok vanjski dug, poput Grčke. Ako iz bilo kojeg razloga turistička industrija ne uspije, bit će prilično teško financirati dug”, kaže.

“Hrvatska će također morati privatizirati industriju brodogradnje. Brodogradilišta zapošljavaju velik broj ljudi i njih subvencionira država. Prema zakonu o tržišnom natjecanju EU, više im neće biti dopušteno subvencioniranje, što znači da će barem dva brodogradilišta bankrotirati.”

“Dodatni je problem to što je pristup strukturnim fondovima kompliciran birokratski proces. Nije sigurno da Hrvatska ima dovoljne administrativne kapacitete kako bi im mogla pristupiti. Taj smo problem vidjeli s Bugarskom - oni su uspjeli dobiti samo 10% onoga što je bilo dostupno jer je to silno kompliciran proces. Trebate imati sredstva da biste se mogli uključiti u bruxellesku birokraciju.”

Hrvatska se suočava s nizom birokratskih, pravnih i gospodarskih pitanja u pridruživanju EU, ali, ako se uspije kroz njih probiti - i ako EU uspije izdržati krizu s eurom - Hrvatska dugoročno može očekivati bolji životni standard, više plaće i pravedniju vladavinu zakona. No, prvih nekoliko godina neće biti lako.

( Prijevod s engleskog: Hela Jug)