Jedan od najvećih simbola Osijeka potpuno će promijeniti izgled, arhitekti negoduju i traže javnu raspravu, a Grad tvrdi da je sve u skladu s GUP-om

Tvrđa, najvrjedniji i najvažniji simbol Osijeka, ali i jedna najvažnijih znamenitosti u Hrvatskoj, posljednjih je dana postala top tema žestokih rasprava na osječkoj stručnoj sceni, ali i među građanima koji prema ovoj nekadašnjoj austrijskoj tvrđavi, a danas kulturnom spomeniku nulte kategorije gaje posebne emocije. U Osijeku se, zapravo, ne pamti da je jedan projekt izazvao takve reakcije i buru kao što je to bilo s nedavno prezentiranim projektom obnove bastione trase osječke Tvrđe, što ga je na Danima baštine predstavila Agencija za obnovu osječke Tvrđe, ustanova u vlasništvu Grada Osijeka čiji je posao i zadatak zaštita, obnova i revitalizacija ovog vrijednog spomenika kulture.

Obnova ili rekonstrukcija bastione trase osječke Tvrđe zapravo znači povratak obrambenih zidina koje su od 1722. godine, kada je gradnja Tvrđe dovršena, pa sve do 1923. godine, kada su zidine srušene, opasavale ovu grad-tvrđavu i čuvale je od najezde osvajača. Agencija za obnovu osječke Tvrđe odlučila je vratiti zidine, za što imaju punu potporu Grada Osijeka, čiji im je Upravni odjel za urbanizam već izdao i lokacijsku dozvolu za ovaj projekt čija se vrijednost u grubo procjenjuje na oko 220 milijuna kuna, pri čemu je plan 70 posto iznosa povući iz fondova EU.

No, Osijek kakav je bio 1923. godine, kada je počelo rušenje bastione trase i Osijek kakav je danas 2019. godine, dva su različita grada, a to se posebno odnosi na prostor oko Tvrđe i to najviše na njezin južni dio. Tamo gdje je 200 godina prolazila bastiona trasa i gdje su se nalazila dvoja od četvornih ulaznih vrata - Nova (južna) i Valpovačka (zapadna), danas prolaze dvije najprometnije osječke ceste u ulicama Europske avenije i Trpimirovoj, a na zapadnoj strani je i zaštićeni spomenik parkovne arhitekture Perivoj kralja Tomislava.

Uglavnom, projekt Agencije naišao je na velik otpor i primjedbe dobrog dijela osječkih urbanista i arhitekata, a što je sve sublimirano u dopisu Društva arhitekata Osijek, kojeg potpisuje njihov predsjednik Bruno Rechner. U njemu su upozorili ‘’na nezakonitosti prilikom ishođenja Lokacijske dozvole, koja je izdana je mimo važećeg Urbanističkog plana uređenja (UPU) Tvrđe i Generalnog urbanističkog plana (GUP) grada Osijeka’’, ali i na ambijentalne, povijesne, urbanističke, arhitektonske i funkcionalne probleme koje su prepoznali o ovom projektu.

K tomu, osječki arhitekti zamjerili su Agenciji i drugim odgovornim osobama što je, kako su istaknuli, projekt prezentiran praktički na kraju cijelog postupka i bez kvalitetne stručne javne rasprave, odnosno nakon što je za njega već izdana lokacijska, a u proceduri je i izdavanje građevinske dozvole. Što je to Agencija zamislila realizirati? Prema riječima njezina ravnatelja, arhitekta Željka Andrašija, riječ je o projektu koji se razvija od 2016. godine.

Kulturni i turistički centar

- To nije od jučer, kako neki tvrde. Riječ je o projektu koji je sastavni dio Strateškog akcijskog plana obnove Tvrđe 2014.-2020., kojim smo definirali osnovne ciljeve razvoja Tvrđe, a jedan od njih je da ona postane centar kulture, turizma i poduzetništva. No, da bi to postala neophodno je realizirati određene projekte obnove i prenamjene njezinih značajno narušenih objekata i to prije svega sredstvima iz fondova EU. U strategiji je određeno 12 projekata koji bi kroz obnovu trebali povući daljnji razvitak Tvrđe kao kulturnog i turističkog centra. Jedan od tih projekata je i obnova bastione trase na mjestima na kojima je u potpunosti porušena.

Mi danas imamo sačuvan dio trase, a to je dio osmog bastiona koji je okrenut prema rijeci Dravi, i dio istočne kurtine koji je okrenut prema Trpimirovoj cesti i za taj dio su već izrađena četiri projekta rekonstrukcije i obnove, odnosno prenamjene. Porušenu trasu, pak, planiramo ponovno izgraditi po izvornim gabaritima - kazao je Andraši, dodavši i da je nedavna prezentacija bila četvrta u posljednje četiri godine.

- Prvi put to je učinjeno na Danima europske baštine u Muzeju Mimara u rujnu 2016. Nakon toga prezentirali smo je u Arheološkom muzeju u Osijeku te prošle godine na Danima arhitekata, i zato se čudim kolegama koje sada tvrde da projekt nikada prije nisu imali prilike vidjeti - rekao je Andraši, koji je na naše pitanje o javnoj raspravi odgovorio kako to nije bilo potrebno.

- Idejni projekt je prošao faze koje je morao. Nije morao ići na javnu raspravu, nego samo proceduru kroz Upravni odjel za urbanizam Grada Osijeka i na njega su se morale dobiti sve potrebne potvrde, ispuniti uvjete vezane uz komunalne priključke - istaknuo je Andraši, a što u DAO-u smatraju nonsensom.

- Ovdje govorimo o nečemu što je u Osijeku najvrjednije. Ono što su Zidine za Dubrovnik, to je Tvrđa za Osijek, pa se u skladu s time svi trebamo tako i odnositi prema njoj. Takav megazahvat, takve megazidine ne da trebaju, nego moraju proći i stručnu i opću javnu raspravu na kojoj će se pokazati što se to radi, koji su inputi, što se time dobiva... Možda se dođe i do neke bolje ideje. No, toga nije bilo i to je nedopustiv propust, ako je uopće bio propust. Nadalje, za ovakav projekt logično bi bilo poslužiti se urbanističko-arhitektonskim natječajem za kojeg nikada nismo vidjeli da je raspisan.

Osim toga, postoje prostorni planovi, postoji GUP Osijeka, UPU Tvrđe, kakvi god oni bili, koji nešto definiraju, a to je da se svatko zna ponašati u prostoru i što i gdje može graditi. Ovo je ogroman zahvat koji ne samo da prelazi preko glavnih gradskih prometnica, nego i podzemne komunalne infrastrukture, tramvajskih vodova... Je li o tome netko razmišljao, kojim je to ispitivanjima obuhvaćeno? Zadire se u Park kralja Držislava, pa onda u Perivoj kralja Tomislava, u zelene površine. Kažu da to nije novogradnja, nego restitucija koju su uveli kao pojam u izmjene UPU-a Tvrđe. Ako se, uvodeći pojam restitucije, možemo tako širiti onda smo uklonili važeće prostorne planove - kazao je predsjednik DAO-a Rechner.

Andraši, pak, odgovara da je projekt prošao sve što je trebao proći. Idejno rješenje, prema zadanim elementima i projektnom zadatku koji je postavila Agencija izradio je osječki arhitekt Bruno Andrašić, a onda je 2017. raspisana javna nabava na koju se javilo pet arhitektonskih ureda, pri čemu je kao najpovoljnija odabrana ponuda IPB-a Osijek, koji je izradio idejni projekt temeljem kojeg je izdana lokacijska dozvola, nakon čega se pristupilo izradi glavnih projekata.

- Nitko nije ništa izbjegavao i sve je bilo dostupno. Imali smo javnu nabavu, na koju su se javili zainteresirani, projekt je napravljen od strane struke, dobio je lokacijsku dozvolu i tu se ništa ne može promijeniti. Što se tiče zakonitosti treba istaknuti kako je u međuvremenu izmijenjen UPU Tvrđe, kako bi se u njega ucrtala porušena bastiona trasa i kako bi projekt bio usuglašen s UPU-om - poručio je Andraši.

Šest etapa

Od njega doznajemo da je projekt podijeljen u šest etapa, pri čemu je primjerice dio bastione trase koji je okrenut prema Perivoju kralja Tomislava predviđen da bude botanički vrt, dok će na dijelovima uz Europsku aveniju biti javne garaže na dvije etaže, a na križanju Europske avenije s Trpimirovom ulicom javni nathodnici...

- Cilj obnove bastione trase je višenamjenski. Mi ne gledamo samo dio koji želimo vratiti nego je gledamo u cjelini s dijelovima koji već postoje i koji su rekonstruirani. Jedan od ciljeva je vraćanje vizualnog identiteta grada tvrđave, jer mi kada pričamo o Tvrđi sam naziv govori da je to utvrda. Ona je građena kao vojna utvrda za obranu od Turaka, a unutar nje se razvijao grad. Bio je opasan bastionima, koji su uglavnom porušeni, a Tvrđa je s većine strana ostala ogoljena i nju se više ne može doživjeti kao tvrđavu, jer te utvrde više ne postoje.

Sada želimo postići da se Tvrđu iz svih kuteva napokon počne sagledavati kao tvrđavu kao što je izvorno i bila. Drugi cilj je povećanje atraktivnosti i prepoznatljivosti lokacije, treće je dodavanje sadržaja koji ovdje nedostaju, jer nam nije cilj da u tim zidinama opet držimo barut i oružje, nego da primjerice riješimo problem parkiranja koji je u Tvrđi velik - istaknuo je Andraši.

Što se, pak, tiče visine novih zidina ona bi bila na 7,5 metara. Širina u podnožju bila bi 18, a na vrhu, gdje je predviđena šetnica koja bi išla cijelom trasom, 11 metara. Za zelenu površine prema Perivoju kralja Tomislava, Andraši ističe kako ni to nije sporno, jer je i taj dio u obuhvatu UPU-a Tvrđe. Zanimljivo je i to da bi se sjeverozapadni bastion gradio na poziciji današnjeg igrališta NK Elektra, koje bi se zbog toga pomjerilo ukoso, a amfiteatar koji je tamo predviđen ujedno će biti i tribina za to igralište. U Društvu arhitekata Osijek, pak, imaju potpuno oprečna stajališta.

“Tvrđa je nekada imala zidine, ali one su uklonjene i Osijek je pritom dobio novi reprezentativni gradski prostor pun parkova, zelenila i javnih objekata koji se ne mogu zanemariti i slijepom rekonstrukcijom nekadašnje pozicije tvrđavskih bedema bez uvažavanja kvaliteta današnjeg prostora od kojih je i Perivoj kralja Tomislava zaštićen kao kulturno dobro. Kako naši vladajući često vole reći “struka je rekla svoje”, upravo je danas struka, arhitektonska i urbanistička, argumentirano, jasno i bez imalo dilema rekla svoj stav. Rekli smo ne. Ne podržavamo ovakav projekt”, poručili su iz DAO-a, čiji predsjednik postavlja još neka pitanja.

Isplativost projekta

- Kod svakog projekta osnovno je napraviti plan i vidjeti što nam i koliko treba, kako ćemo to isfinancirati, pa angažiramo arhitekte da to isprojektiraju... Tko će platiti 220 milijuna kuna? EU će, ako to uopće prođe, dati maksimalno 70 posto, znači nedostaje još 70 milijuna kuna koje treba platiti Grad, koji usput već 10 godina skuplja 5 milijuna kuna da bi uredio dvoranu Kulturnog centra. Ako ne bude europskog novca od ovoga neće biti ništa. I ja se nadam da od ovoga neće biti ništa - kazao je Rechner.

- Ovo je valjda prvi put u povijesti da Grad na izvršnim funkcijama nema nijednog urbanista ili arhitekta, pa ispada da se u Gradskoj upravi nitko ne bavi planiranjem grada, a to se najbolje očituje na ovom primjeru - zaključuje Rechner.

Kad je, pak, riječ o studiji isplativosti, Andraši nam je rekao da je za to još prerano te da će se ona raditi prije nego projekt nominiraju prema fondovima EU.

- To nam je obveza budući da moramo dokazati isplativost i održivost projekta. Želio bih malo i demistificirati neke stvari. Zadatak Agencije je da priprema i planira obnovu Tvrđe, a to znači i izradu projektne dokumentacije za ono što planiramo raditi. Nismo vlasnik nekretnina niti možemo odlučiti hoće li se nešto i kada raditi i obnavljati. O tome odlučuje Grad Osijek - poručio je Andraši. No, s ovakvim pristupom i povratkom bastione trase ne slaže se ni prof. Zlatko Uzelac, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za posebnu fortifikacijsku arhitekturu, urbanist-konzervator koji je 2009. godine vodio izradu Konzervatorske studije koja je trebala biti podloga za UPU Tvrđe.

- Mogu reći samo da je to skupo, nepotrebno i bez ikakve svrhe te u potpunoj suprotnosti s našom studijom koja je imala potpuno drugi pristup, koji nije uključivao nikakve zidine i armiranobetonske građevine nego tek zemljane radove, odnosno nasipe i hortikulturno uređenje prostora trase tako da se time prikaže ono što je tamo nekada bilo - kazao je prof. Uzelac, koji ističe kako se na bastionoj trasi radi o šest problemski vrlo različitih dijelova, od kojih svaki zahtijeva poseban pristup.

- Predložio sam za svaki dio različit i analitički postavljen pristup za istraživanje i obnovu. Prema tim zamislima realiziran je projekt obnove Vodenih vrata i to uz dominantan pristup znanstvene evaluacije, istraživanja i prezentacije prema svim postulatima urbanističkih i konzervatorskih pravila. U drugom dijelu bavili smo se istraživanjem vrata Kronwerka, pri čemu je obnovljen zemljani nasip bastiona sv. Karla, koji je najstariji bastion Tvrđe i to su bila najljepša gradska vrata - rekao je Uzelac, koji je sa suradnicima izradio i program rehabilitacije bastione trase.

- Naš prijedlog bio je da se kod današnjeg križanja Europske avenije i Trpimirove, gdje je točno u njegovoj sredini nekada stajao najvažniji bastion nazvan po Sv. Papi Inocentu Odescalchiju, podigne jedan niži nasip i hortikulturno uredi prostor kojim će se informacijski prikazati što je tu nekada bilo. Tu bi bili prikazani dijelovi bastione, a na zelenoj površini od križanje prema zgradi Državnog arhiva bio bi prvenstveno arheološki prezentiran i otvoren pješački ulaz nekadašnjih Velikih vrata, glavnog srednjovjekovnog ulaza u grad.

Nadalje, na zelenoj površini prema Perivoju kralja Tomislava predložili smo područje kompleksnog istraživanja i prezentacije prvenstveno kao dio novog hortikulturnog rješenja s rehabilitacijom zemljanih dijelova nekadašnjih fortifikacija, a najsloženiji i najzanimljiviji dio je revitalizacija dijelova Tvrđe prema Dravi - kazao je Uzelac i nastavio.

- No, prije tri godine arhitekt Andrašić došao je sa svojim idejnim rješenjem koje je potpuno suprotno konceptu iz Studije, jer kao on to valjda zna bolje. Iako po pravilima struke prvo ide arheološki pristup, pa se onda to obrađuje, potom prezentira..., arhitekt je to zamislio kao jednu suvremenu građevinu kojom bi se cestovna križanja premostila građevinama koje sablasno stoje na mjestu bastiona i trase... To je suprotno svemu što smo do tada radili i iskreno mislio sam da od toga neće biti ništa, jer je konačno i suprotno urbanističko-konzervatorskoj profesiji. Inače, to je jednom prilikom i prezentirano na nekoj izložbi na kojoj ja nisam bio, ali sam kasnije vidio da su za obrazloženje tog projekta, bez mog znanja, upotrijebili tekst iz Studije, koja je dijametralno suprotna od te ideje.

To je čak bila i krađa intelektualnog djela, ali nisam htio to pitanje potezati. To je očito postala neka politička stvar, pa onda u priču upadaju neki padobranci, uzima se novac iz EU... Nevjerojatno je da se za takve projekte angažiraju arhitekti koji nemaju iskustvo, znanje i reference za takve projekte, jer to nije obična građevina. Njoj se mora pristupati s urbanističko-konzervatorskog stajališta i uzeti u obzir sve segmente koje naša struka ima, jer to nije obična građevina nego urbanistički kompleks - zaključio je prof. Uzelac.

U skladu s GUP-om ili...

Iz Upravnog odjela za urbanizam Grada Osijeka na naš upit o tome je li ovakav projekt predviđen GUP-om i UPU-om Tvrđe odgovorili su da se “planovima, a ne projektom određuju uvjeti i način moguće gradnje, a prilikom izdavanja lokacijske dozvole izvršen je uvid u idejni projekt i utvrđena je njegova usklađenost s GUP-om Osijeka te UPU-om Tvrđe”.

Iako je prema tvrdnjama stručnjaka za ovakav projekt bilo nužno provesti javni arhitektonsko-urbanistički natječaj, što je prema GUP-u obveza za sve građevinske projekte javne namjene veće od 5000 četvornih metara, iz Grada Osijeka odgovaraju kako je prema članku 72. GUP-a “planom se propisuje obveza provođenja javnih urbanističko-arhitektonskih natječaja za odabir rješenja novih javnih i društvenih zgrada…”, što ovdje nije slučaj. Ovdje se ne radi o izgradnji nove građevine nego obnovi stare. Iz Grada su nam odgovorili i da im još uvijek nije podnesen zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.