PIŠE NENAD POLIMAC

HRVATSKA KINEMATOGRAFIJA U 2017. Komercijalno nevesela sezona koju treba što prije zaboraviti

Godina koja je i za svjetske kinematografe bila prilično teška, neće biti godina za pamćenje ni kada je hrvatski film u pitanju.Vratili smo se na slabe rezultate iz 2015. i 2014. godine. Postotak ukupne gledanosti našeg filma iznosio je mizernih 2,6, a u bruto prihodu sudjelovali smo sa samo dva posto

Naposljetku je sve završilo dosta optimistično. Još u kolovozu na američkom kinotržištu panično su lamentirali da je dotadašnji promet oko 15 posto slabiji nego prošle, 2016. godine, a izvjesno ohrabrenje predstavljao je jedino podatak da holivudski podbačaji puno bolje prolaze izvan Amerike.

Već u rujnu horor “Ono” po Stephenu Kingu ostvario je jedan od najboljih rezultata u tom razdoblju (skoro 700 milijuna dolara bruto u svjetskim kinima), a u prosincu su “Ratovi zvijezda: Posljednji jedi” i “Jumanji: Dobrodošli u džunglu” gotovo nadoknadili zaostatak: 2017. je tek malo zaostajala za 2016., 2,7 posto, ukupni bruto promet iznosio je 11,06 milijardi dolara, nažalost, prodano je najmanje ulaznica u razdoblju od preko dva desetljeća (više cijene smanjile su neugodnu razliku), ali je zato na globalnoj razini ostvaren rekord od 39,92 milijarde dolara.

Prednjačila je svakako Kina s bruto zaradom od 8,4 milijarde dolara i definitivno postala drugo najjače filmsko tržište na svijetu, broj kinodvorana tamo se zaokružio već na 50 tisuća, navodno se svaki dan tome pridoda 26 novih, domaći film zahvaljujući zaštiti od prekomjernog uvoza i dodatnim poticajima preteže nad stranim, zarađuje 53,84 posto, a njihov najveći hit, akcić “Vučji ratnik 2” zgrnuo je vrtoglavih 874 milijuna dolara bruto (koštao je samo 30 milijuna). Tri najuspješnija filma u svijetu su “Ljepotica i zvijer” (1,264 milijarde dolara bruto), “Brzi i žestoki 8” (1,238 milijardi) i “Ratovi zvijezda: Posljednji jedi” (1,048 milijardi): potonji se počeo prikazivati tek sredinom prosinca i već bi se u veljači mogao pomaknuti na prvo mjesto top liste.

Djelomična utjeha

Oslanjanje na sve jače globalno tržište tek je djelomična utjeha za velike holivudske kompanije. Najbolje uvjete imaju kod američkih prikazivača, koji u pravilu zadržavaju 50 posto prometa, a distribuciju obavljaju njihovi vlastiti odjeli, dok je već u Europi puno drukčije, prikazivaču pripadne najčešće 60 posto prihoda od kinoulaznica, distributeri su lokalni, što još više smanjuje zaradu proizvođača filma, a najgore je u Kini, gdje i dalje postoji uvozna kvota za holivudski film (u međuvremenu povećana s 20 na 40 naslova godišnje), prikazivaču pripadne i do 75 posto prometa od kinoulaznica, a teško je i kontrolirati u koliko se dvorana pojedini strani film uistinu prikazuje: prikazivač prijavljuje jednu, a nasumična kontrola drugu, puno veću brojku. Također, doći do novca zarađenog u Kini nije baš jednostavno, katkad protekne i nekoliko mjeseci prije no što svota završi na holivudskim žiro-računima.

I u nas je 2017. bila rekordna godina. Prvi put je ostvaren bruto promet od 136 milijuna i 800 tisuća kuna, znatno povećanje u odnosu na 2016. kada je bruto zarada od 126 milijuna i 700 tisuća kuna također bila rekordna u odnosu na prethodne godine. Povećao se i broj dvorana, najveći lanac multipleksa Blitz CineStar otvorio je u međuvremenu CineStar 4DX Mall of Split s devet dvorana, pojavilo se i nekoliko nezavisnih kina, a cijena kinoulaznice neznatno je povećana. Bit će da je odlazak u kino postao redovna navika naše publike, jer repertoar nije bio osobito bombastičan, među 15 najkomercijalnijih samo su tri crtića (obično ih je bilo puno više), a u krug odabranih neočekivano su se probili mjuzikl “La La Land” nagrađen sa šest Oscara, obiteljska humorna drama “Čudo” s Julijom Roberts i malim Jacobom Tremblayom te “ženska” komedija “Božić kod zločestih mama”.

Dominacija Cinestara

Super junaci nisu briljirali, najviše se plasirao (zasluženo) “Thor: Ragnarok” u poletnoj režiji Taike Waititija, na listu se usprkos slabim kritikama probila i “Liga pravde” Warner Brosa. i DC Comicsa, ali izvan nje su ostali puno bolji filmovi “Wonder Woman”, koji je u Americi postao kulturni fenomen, i “Spider-Man: Povratak kući”, vrlo svježa inačica serijala koji se već po treći put obnavlja. Možda je to zbog predrasuda, ženski i tinejdžerski super junaci ne odgovaraju predodžbama naših gledatelja o toj vrsti protagonista, a možda i zbog distributera: “Wonder Woman” je plasirao na tržište zagrebački distributer 2i film koji drži prava na Disneyjeve hitove u Hrvatskoj, znakovito je da je i njegova “Ljepotica i zvijer” tek na 12. mjestu top liste dok je u većini drugih zemalja pri samom vrhu, a “Spider-mana” - sedmog po lanjskim rezultatima na svjetskom tržištu - distribuira konkurentski Continental film. Zato dvije CineStarove distribucije, Blitz i Duplicato, imaju čak 11 filmova na listi, prvo mjesto nisu mogli osvojiti jer su Disneyjevi “Ratovi zvijezda” bili nesavladivi, a nisu mogli ugurati ni svog favorita “Valerian i grad tisuću planeta”, koji je imao jednu od najskupljih reklamnih kampanja u povijesti hrvatskog filmskog tržišta: ipak je završio na 16. mjestu, što i nije tako loše za ostvarenje koje je gotovo upropastilo svog producenta, EuropaCorp. Luca Bessona. Uzgred, Blitz i Duplicato ostvarili su 71 posto ukupnog hrvatskog bruto prometa i imaju udjela u 72 posto ostvarenog broja gledatelja.

CineStar vješto koristi svoju poziciju većinskog prikazivača, od 186 dvorana u Hrvatskoj 95 je njegovo i u njima forsira uglavnom svoje filmove, koji katkad zbilja ne spadaju na kinorepertoar, ali ih to poduzeće kasnije emitira na svojim kablovskim kanalima. Ima i puno ne baš zanimljivih francuskih filmova, koje otkupljuje da bi dobio potporu europskih filmskih fondova. Cilj mu nije što bolji repertoar kojim bi skupio što više gledatelja, nego ono što mu najviše koristi. Tako je lani izgubio distribuciju kompanije Universal, jedne od najjačih u Hollywoodu, koju je preuzeo zagrebački Editus. Prvi film iz njihovog novog programa još je prikazao, “Viktoriju i Abdula” uglednog Stephena Frearsa s Judi Dench, ali je zato upravo sada ignorira “Prijelomni čas” Joea Wrighta, unatoč procjenama da će Gary Oldman za ulogu Winstona Churchilla najvjerojatnije dobiti Oscara. Vidjet ćemo što će biti kad za manje od mjesec dana na svjetsko tržište stigne “Pedeset nijansi slobodniji”, završni dio trilogije po romanima E.L. James. Drugi film, “Pedeset nijansi slobodniji”, distribuirao je Blitz i s njime se lani plasirao na četvrto mjesto domaće top liste. Budući da je u pitanju Universalov proizvod, vidjet ćemo što će prevladati - principi ili želja za zaradom. Također, nad CineStarovim distribucijama skupljaju se tamni oblaci jer su jedan od njihovih stupova filmovi kompanije Fox, koju je nedavno kupio Disney: na preustrojavanje novog koncerna još ćemo pričekati koju godinu, no kad se to dogodi, hrvatski Fox će po svoj prilici promijeniti distributera, logično bi bilo da to bude 2i film.

2017. svakako neće biti godina za pamćenje kada je hrvatski film u pitanju, jer smo se vratili na slabe rezultate iz 2015. i 2014. godine. Postotak ukupne gledanosti našeg filma iznosio je mizernih 2,6, a u bruto prihodu sudjelovali smo samo s dva posto. Prvoplasirani film “Uzbuna na Zelenom Vrhu” skupio je zaradu i gledatelja kao i 11 drugih filmova s liste, prva tri filma su dječja, što svjedoči o ziheraškom konceptu dok su hvaljena ostvarenja kao što je “Agape” Branka Schmidta ostala u standardnim okvirima gledanosti kvalitetnog hrvatskog filma - između dvije i tri tisuće gledatelja. Neki filmovi uopće nisu prijavili svoje rezultate, “Kratki izlet” Igora Bezinovića i “Mrtve ribe” Kristijana Milića, jer su bili jako slabi, ukratko, komercijalno nevesela sezona koju bi trebalo čim prije zaboraviti.

Najjače u regiji

Lani je razbijen još jedan mit, samo jedan film iz regije stigao je na naš repertoar i ostvario podnošljive rezultate, “Stado” u režiji njegove glavne glumačke zvijezde Nikole Koje. Bilo ih je još, na primjer, “Muškarci ne plaču” bosanskog redatelja Alena Drljevića, pobjednik prošlogodišnjeg Zagreb film festivala, ali čim distributer ne prijavi svoj promet i broj gledatelja, jasno je da to nije bilo bogzna što. Po iskazanim lanjskim rezultatima, očito je da je hrvatsko filmsko tržište trenutačno najjače u regiji, ali nerado prima goste iz susjedstva, osim ako nisu u pitanju manjinske koprodukcije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 13:48