
Raspršiti goste u manje poznate regije i mjesta, ojačati turistički manje razvijene destinacije, potaknuti razvoj domaćih poljoprivrednih proizvoda, zaštititi biljne i životinjske vrste koje su pred izumiranjem, more i kopno. Sve je to održivost u turizmu kojeg Hrvatska kroz svoje projekte implementira već neko vrijeme. Neki od tih projekata su se našli na listi Green Destinations Top 100 Stories za 2024. godinu. Hrvatsku na prestižnoj listi Green Destinations Top 100 Stories predstavljaju dobre prakse održivosti s Lošinja, Cresa, Dugog otoka, Plitvičkih jezera i Like te Ivanić-Grada.
Dugi otok, najveći u skupini sjevernodalmatinskih otoka s 1746 stanovnika, poznat po plaži Sakarun i parku prirode Telašćica našao se na ovoj listi zahvaljujući svom projektu "Kvalitetno Dugi otok". Naime, Turistička zajednica Sali odlučila je kvalitetne otočne proizvode i usluge brendirati pod nazivom "Kvalitetno Dugi otok" i brendove učiniti vidljivima. Do sada oznaku ima 15 lokalnih proizvođača sa 17 proizvoda, dok tri restorana koriste domaće proizvode u svojim jelovnicima. Zbog pogodnosti za domaće proizvođače, njihov interes je u stalnom porastu. Na zadovoljstvo turista koji cijene domaće, kvalitetne i ekološki prihvatljive proizvode, projekt je potaknuo i poduzetništvo unutar lokalne zajednice te njihovu suradnju kroz korištenje domaćih proizvoda u lokalnoj gastronomiji. Dakle, administrativnom, tehničkom i financijskom pomoći TZ Sali podržao je registrirane i neregistrirane lokalne proizvođače pomažući im da zadovolje definirane kriterije održivosti i dobiju oznaku "Kvalitetno Dugi otok". Svi proizvođači dobre kvalitete navedeni su i predstavljeni na web stranici www.dugiotok.hr.
S druge strane, Cres, najveći hrvatski otok s 2.849 stanovnika se pak našao na listi Green Destinations zbog sasvim druge priče, a to je očuvanje jedne zaštićene vrste životinja - bjeloglavog supa. Svjesni važnosti očuvanja ove strogo zaštićene i ugrožene vrste ptica, razvijen je Program integralne zaštite bjeloglavih supova na ovom kvarnerskom otoku. U okviru programa, Centar za posjetitelje i centar za spašavanje bjeloglavih supova otvoren je 2016. godine. Osim oporavka i liječenja ozlijeđenih ptica, Centar informira i educira lokalno stanovništvo i posjetitelje.
Populacija bjeloglavih supova udvostručila se u posljednjih dvadeset godina zahvaljujući ovom centru koji je postao nezaobilazna turistička atrakcija i stvorio novo "zeleno" radno mjesto za štićenike i volontere koji pomažu i sudjeluju u obrazovnim aktivnostima i radu Udruge. Isto tako, bjeloglavi sup postao je najpoznatiji simbol otoka Cresa koji privlači tisuće posjetitelja, promatrača ptica i ljubitelja prirode kako bi saznali više o ovoj fascinantnoj ptici. Više od 15.000 posjetitelja godišnje dođe u malo selo Beli, koje zimi broji tek 40-ak stalnih stanovnika. U ovom slučaju, evaluacija, tumačenje i očuvanje prirodne baštine, osim plemenitog cilja spašavanja jedne vrste, imalo je mnogo širi doseg i učinak - obrazovni, kulturni, društveni i gospodarski kroz razvoj novih turističkih atrakcija.
Susjedni Mali Lošinj, koji je poput Cresa poznat po netaknutoj prirodi i mjestima, pokazao je svoj primjer dobre prakse kroz očuvanje podmorja. "Novi pogled na lošinjsko podmorje" projekt je koji je naveden na ovoj prestižnoj godišnjoj listi za 2024., a njegov nositelj je Institut Plavi svijet. Financiran je iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, a predstavlja rješenja za očuvanje lošinjske marine. Uvođenjem inovativnih sadržaja projekt podiže svijest o životu u moru. Rezultati uključuju modul proširene stvarnosti pod nazivom "Skeniraj otok" koji nudi edukativne materijale o prirodnoj baštini putem QR kodova, te akustično iskustvo kroz VR naočale, naglašavajući utjecaj buke na morsku faunu. Nove informativne ploče šire znanje o očuvanju okoliša i njeguju svijesti o važnosti prirodne baštine. Inače, lošinjski arhipelag, smješten na sjevernom Jadranu u Hrvatskoj, poznat je po svojim prirodnim ljepotama, a više od 1200 različitih biljnih vrsta, uključujući aromatično i ljekovito bilje s obiljem sunčanih dana, idealno je odredište za ljubitelje prirode i outdoor entuzijaste. Arhipelag se također može pohvaliti dugom pomorskom tradicijom, što se očituje u njegovim povijesnim zgradama i muzejima.
Na ovoj međunarodnoj listi našao se i zanimljiv projekt iz Ivanić-Grada, grada na rijeci Lonji, 35 kilometara istočno od Zagreba s 12.000 stanovnika, od kojih čak 40 % živi u ruralnim područjima. Kako bi turizam proširili upravo na ruralne krajeve, osmislili su Kukuruzni labirint "Hrvatica" koji je razvijen 2022. i 2023. godine u selu Dubrovčak Lijevi. Cilj je bio odmaknuti dio manifestacija iz samog grada koji je poznat po proizvodima od bundeve i Međunarodnoj bučijadi koja privuče oko 85.000 posjetitelja. Labirint je sezonskog karaktera i može se posjetiti od ljeta do jeseni. Nastao je na temelju poljoprivrednih kultura i potpuno je ekološki siguran. Ova besplatna atrakcija otvorena je non-stop tijekom sezone, a. do sada je privukao tisuće pojedinačnih i grupnih posjetitelja. Oblik labirinta inspiriran je lokalnim folklornim vezom nošnje Hrvaticom, što znači da projekt predstavlja i promovira lokalnu nematerijalnu baštinu. Zahvaljujući projektu, lokalna je zajednica vratila osjećaj baštine i postala proaktivna, koristeći je kao platformu za razvoj drugih turističkih inicijativa i projekata kao što su ljetni kamp tradicijskih vještina te pop-up događanje "Dani Posavine" uz degustaciju domaćih proizvoda.
Plitvice i Lika se, pak, mogu pohvaliti projektom "Ulaznica koja otvara vrata destinacije Lika". Inicijativa je to za brendiranje održivog razvoja turizma. Naime, dok Plitvička jezera godišnje posjeti preko milijun turista, uz porast broja posjetitelja tijekom vrhunca sezone, Lika ima mnogo neistraženih i manje poznatih prirodnih bogatstava. Baš zato Nacionalni park ima priliku predstaviti destinaciju Lika značajnom broju posjetitelja iz cijeloga svijeta i tako raspršiti posjete manje razvijenim područjima.
U suradnji s klasterom destinacija Lika i devet atraktivnih lokacija unutar destinacije kreirana je zajednička karta koja uključuje ulaz u sva zaštićena područja i vrijedi nekoliko mjeseci tijekom glavne ljetne sezone. Svaki gost koji odluči kupiti zajedničku ulaznicu, dobiva knjižicu s bonovima na ulazu u Plitvička jezera, koji pokazuju na ulazima u druga područja.
Inače, Green Destinations International je zaklada koja je osnovana 2016. godine, a predvodi najveću svjetsku zajednicu destinacija posvećenih održivosti. Njihov je cilj podržati destinacije i tvrtke u poboljšanju kvalitete i održivosti. Više od 600 destinacija u 60 zemalja već se pridružilo njihovim programima i uspješno je sudjelovalo u godišnjem natjecanju Top 100 Stories, najvećem svjetskom izlogu dobrih praksi održivog turizma.
Sadržaj nastao u suradnji s HTZ-om
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....