MISTERIJ ENKELADA

ZNANSTVENIKE ZABEZEKNUO GLOBALNI OCEAN ISPOD POVRŠINE MJESECA 'Ne znamo kako, ali nešto ga grije i drži u tekućem stanju'

 NASA

PASADENA - Nakon detaljne analize podataka s NASA-ine sonde Cassini, znanstvenici su sa sigurnošću ustanovili kako mali Saturnov mjesec Enkelad ispod svoje ledene kore skriva globalni ocean, koji prekriva cijelu jezgru tog nebeskog tijela.

Tokom sedam godina promatranja Enkelada, NASA-ini stručnjaci uočili su zagonetku - primijetili su kako se taj mjesec lagano klati u svojoj orbiti oko Saturna. Poput detektiva, eliminirali su jedan po jedan mogući uzrok klatnje dok nisu došli do najvjerojatnijeg - globalnog oceana ispod ledene površine.

Kompozitna fotografija Enkelada sastavljena od slika snimljenih tokom brojnih orbita sonde Cassini (Foto: NASA)

Intenzitet klatnje koji je opazila sonda Cassini, naime, ne bi bio moguć u slučaju da je ledena površina Enkelada čvrsto zamrznuta za jezgru tog mjeseca.

Znanstvenici su otprije znali kako se ispod ledene površine Enkelada nalazi barem jedan veći podvodni ocean, smješten negdje ispod južnog pola. Do tog zaključka su došli nakon što je Cassini uslikao ledene gejzire - mlazeve vode koji izbijaju iz južnog pola. No, gravitacijske analize pokazale su kako se taj ocean prostire ispod cijele ledene kore.

Infografika: ovako izgleda unutrašnjost Enkelada (Foto: NASA)

- Ovo je bio vrlo težak problem koji je zahtijevao godine promatranja, i računice koje su zahtijevale vrlo raznoliku skupinu znanstvenih disciplina, no uvjereni smo kako smo došli do točnog odgovora, rekao je Peter Thomas sa Sveučilišta Cornell, član tima Cassini i glavni autor istraživanja.

Znanstvenici i dalje ne znaju koji geološki mehanizmi održavaju cijeli ocean u tekućem stanju. Pretpostavljaju da jezgru griju plimne sile koje uzrokuje Saturnova gravitacija, no to bi značila da pružaju znatno više topline nego što se prethodno pretpostavljalo.

NASA-in tim priprema planove za nova istraživanja koja bi mogla otkriti misterij tekuće vode na Enkeladu. Prilika za detaljnije promatranje doći će već 28. listopada ove godine, kada će Cassini proletjeti kroz mlaz Enkeladovih gejzira, na udaljenosti od samo 49 kilometara daleko od površine tog mjeseca.

Enkeladovi gejziri stvorili su jedan od Saturnovih prstena

Enkelad je šesti najveći mjesec plinskog diva Saturna, promjera samo 500 kilometara. Usporedbe radi, najveći Saturnov mjesec, Titan, ima promjer 5.000 kilometara.

Prve podatke o Enkeladu prikupile su sonde Voyager ranih 80-ih godina prošlog stoljeća, a američko-europska misija Cassini počela je prikupljati podatke od 2005. godine.

Sonda Cassini otkrila je više od 100 gejzira na Enkeladu, čiji ledeni mlazovi dijelom padaju natrag na njegovu površinu kao snijeg, a dijelom ‘hrane’ jedan od Saturnovih slavnih prstena - prsten E.

Ime je dobio po divu Enkeladu iz grčke mitologije - sinu Geje i Urana, moćnom kralju zemaljskih divova, kojem je Geja namijenila ulogu gospodara mora. U gigantomahiji, ratu bogova i divova, Enkelada je porazila božica Atena.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 15:27