VIDEO: OTKRIVENA VRSTA ZMIJA KOJA LOVI U SKUPINAMA I ovako su zastrašujuće, a tek kad se udruže i organiziraju... Šišmišima nije bilo spasa

Ako se bojite zmija, noćne more bi vam upravo mogle postati još intenzivnije. Znanstvenici sa Sveučilišta Tennessee u Knoxvilleu otkrili su da vrsta zmija kubanska boa lovi u skupinama, i to s ciljem da poveća šance za ulov plijena.

Ovo je prvi put da su stručnjaci dokazali da su omraženi gmazovi uključeni u ‘organizirani lov’ u okviru kojeg pojedine životinje uzimaju u obzir lokacije drugih te postupaju tako da maksimalno povećaju šanse za ulov.

Autor studije, Vladimir Dinets, s ekipom stručnjaka proučavao je zmije koje love vrstu šišmiša (velešišmiše) na Kubi. Zauzimajući položaje duž spilje u zoru i sumrak, zmije bi se pozicionirale tako da povećaju šansu za svladavanje žrtve. ‘Zmije koje su nakadno došle u područje lova, pozicionirale bi se na mjesto prolaza gdje su već bile druge zmije, stvarajući tako svojevrsnu ogradu i blokirajući put plijenu. Time su značajno povećale učinkovitost lova’, stoji u sažetku istraživanja.

Da stvar bude još više zastrašujuća, ova vrsta zmija, dugačka metar do dva, čoporativno se suprotstavlja plijenu viseći sa stropa spilje. Dinets je proučavao položaje zmija svako jutro i svaku večer i uvjerio se da biraju mjesta na kojima će blokirati prolaz šišmišima, piše ABC.

Kaže da tako sofisticirano ponašanje među zmijama nije zabilježeno, ili barem nije dokazano: ‘Koordinacija u lovu je vrlo sofisticiran i kompleksan oblik ponašanja jer svaka životinja mora uzeti u obzir obrazac ponašanja drugog lovca.’

Spomenuo je i video koji je BBC snimio na Galapagosu, a koji je u studenom prošle godine postao hit na internetu, a ponašanje zmija snimljeno u tom trenutku iznenadilo je i Sir Davida Attenborougha, voditelja projekta. Naime, tad se na plaži zaigralo mladunče iguane, no jednom času iz pjeska su izašle stotine zmija koje su ga sinhronizirano ganjale i napale. No, Dinets to ne smatra dobrim primjerom jer se radilo o iznimnom ponašanju, a ne pravilu, pa se ne može ni dokazati da su djelovale kao skupina. Znanstvenici pretpostavljaju da je incident na Galapagosu za zmije imau društveno značenje, a ne olakšavanje dolaska do hrane.