KAKO NASTAJU ZVIJEZDE

VELIKI USPJEH HRVATSKE ZNANSTVENICE S MEĐUNARODNOM EKIPOM Dr. Vernesa Smolčić: 'Prvi na svijetu mapirali smo čak 11 tisuća galaksija'

 Tomislav Krišto / CROPIX

Međunarodna skupina znanstvenika predvođena dr. Vernesom Smolčić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu provela je pregled neba na valnim duljinama u radiopodručju.

Time su dobiveni najnapredniji podaci pomoću kojih se proučavaju životni ciklusi galaksija u proteklih 13 milijardi godina kozmičke prošlosti. Opis pregleda neba i nekoliko ključnih otkrića, objavljeni u posebnom izdanju uglednog časopisa Astronomy&Astrophysics, bit će danas predstavljeni na PMF-u.

- Našim pregledom neba skupili smo prvi put gotovo 11.000 galaksija koje sežu u vrlo ranu prošlost svemira, a koje smo razdvojili na one koje prije svega stvaraju zvijezde te aktivne galaktičke jezgre. Otkrili smo da je u periodu kad je svemir bio petinu trenutačne starosti u masivnim galaksijama stvorena približno četvrtina novorođenih zvijezda. Također smo otkrili da se u mladom Svemiru odvijalo 15-20 posto više stvaranja zvijezda u galaksijama nego što su to dosadašnji podaci pokazivali. To upućuje na mogućnost da oblaci međuzvjezdane prašine zaista skrivaju mnogo novorođenih zvijezda - pojasnila je Vernesa Smolčić, izvanredna profesorica na PMF-u.

Daleka prošlost

- Naš skup aktivnih galaktičkih jezgara omogućio nam je da usporedimo procese kojima aktivne galaktičke jezgre zagrijavaju okolni plin, očekivane na temelju kozmoloških simulacija s rezultatima dobivenim na temelju novih podataka u radiopodručju, te smo pronašli veliku sličnost među njima. Izvrsna kvaliteta novih podataka omogućila je da se analiza provede do vremena kada je Svemir bio star samo 2,5 milijardi godina - dodala je Vernesa Smolčić, voditeljica međunarodnih projekata radiopregleda neba VLA-COSMOS i COSMOS.

Veliki pregled neba VLA-COSMOS na 3 GHz pregled je neba u radiopodručju usmjeren prema dvama kvadratnim stupnjevima površine neba poznatim kao COSMOS polje. Uz zagrebačku skupinu dr. Vernese Smolčić u istraživanju je sudjelovao međunarodni tim znanstvenika iz Italije, Njemačke, Velike Britanije i SAD-a, a za pregled neba u trajanju od 384 sata koristili su teleskop VLA u Novom Meksiku. Rezultat pregleda jedna je od najčišćih i najdubljih slika u radiopodručju ikad dotad stvorena preko tako velike površine neba. - VLA je teleskop koji opaža na radiovalnim duljinama. Riječ je zapravo o sustavu 27 antena od kojih je svaka 25 metara u promjeru. Iako postoji još od 1980. godine, VLA je u posljednjih deset godina prošao kroz veliko tehničko unapređenje, čime je postao oko deset puta moćniji nego što je bio do tada - rekla je Vernesa Smolčić (37).

Velika karijera

Naša sugovornica diplomirala je fiziku na PMF-u, a doktorirala na Sveučilištu Heidelberg. Bila je na postdoktoratu na prestižnom Caltechu (California Institute of Technology) i Sveučilištu u Bonnu. Nakon 10 godina usavršavanja u inozemstvu Vernesa Smolčić 2013. godine vratila se u Zagreb te postala prva znanstvenica u Hrvatskoj koja je dobila prestižni projekt Europskog istraživačkog vijeća (ERC) za znanstvenike na početku samostalne karijere. Zahvaljujući 1,5 milijuna eura za pet godina istraživanja dr. Smolčić utemeljila je svoju grupu na PMF-u.

- Grupa se sastoji od postdoktoranada i doktoranada koji su iz Finske, Australije, Italije te Hrvatske, a trenutačno nas je sedmero. Najvažnije pozitivno iskustvo vezano mi je uz odličnu dinamiku te međunarodne grupe mladih istraživača, kao i vrlo uspješnu suradnju unutar grupe. Iznimno mi je drago da se ovakav produktivan i uspješan tim, konkurentan i prepoznat u svjetskoj znanosti, uspio uspostaviti na Fizičkom odsjeku PMF-a, iako se na ovoj instituciji do trenutka osnivanja ove grupe nitko nije bavio razvojem galaksija kroz kozmičko vrijeme - rekla je dr. Smolčić, jedan je od rijetkih pozitivnih primjera “brain gaina” (povratak znanstvenika iz inozemstva).

- Moram reći da ne vežem bilo kakva negativna iskustva uz rad ili uspostavljanje grupe iako je bilo niz izazova oko tehničkih pitanja, poput nalaženja pravog puta da se internacionalni istraživači privuku u Hrvatsku te zaposle na našoj instituciji - naglasila je dr. Smolčić koja optimistički planira buduća istraživanja.

Novi projekt

- Već neko vrijeme razvijam novu ideju za svoju sljedeću ERC prijavu, ovog puta za “consolidator grant”. Iako je natjecanje za ERC financiranje vrlo kompetitivno, svakako ću prijaviti novi projekt u sljedećim godinama. Naime, naša dosadašnja istraživanja nisu samo dovela do novih rezultata koji bi zaključili neko područje, nego su također otvorila nova temeljna pitanja, npr. upućuju na to koliko zapravo ne razumijemo zračenje kroz radiovalno područje od galaksija koje stvaraju nove zvijezde. Da bismo dobili novi, bolji uvid u taj problem, potrebna su nam nova opažanja. Ukratko, znanstvenih ideja kojima se želim baviti u sljedećim godinama mi ne manjka te ću istraživanja pokušati ostvariti uz financiranje iz EU i Hrvatske - zaključila je Vernesa Smolčić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 22:41