Veliki kit redovito dolazi u Jadran u potrazi za hranom, ovo ljeto izazvao je veliko uzbuđenje

Proteklih tjedana i mjeseci na društvenim je mrežama u više navrata vladalo veliko uzbuđenje zbog pojave velikog kita u Jadranskom moru. Tragom dojava građana, istraživači Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i Instituta Plavi svijet fotografirali su 17. kolovoza odraslu jedinku ispred Starigrada Paklenice. S obzirom na to da su se dojave o opažanju u području južnog dijela Velebitskog kanala nastavile i u rujnu, istraživači su ponovno izašli na teren te su u subotu 5. rujna na samom ulazu u Novsko ždrilo pronašli velikog kita kojeg su pratili oko dva sata u samom ždrilu kada je doplivao do novog Masleničkog mosta i vratio se u Velebitski kanal.

Nakon izlaska iz ždrila kit je otplivao u smjeru Vinjerca, a s obzirom na to da su mu zaroni trajali do 38 minuta, istraživači su odustali od daljnjeg praćenja i snimanja. No, pregledom snimljenih fotografija utvrdili su da nije riječ o istoj životinji koja je na tom području boravila sredinom kolovoza, nego o drugom kitu. Ujutro 6. rujna istraživači su istog velikog kita pronašli nešto sjevernije od samog Novskog ždrila. Docent dr. sc. Draško Holcer, viši kustos Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, tada je napravio i biopsiju kože velikog kita.

- U nekoliko navrata kit je veoma polako plivao uz naše plovilo. Takva je situacija povoljna za uzimanje biopsije jer omogućava da životinju pogodite precizno, ne riskirajući možebitnu ozljedu ili promašaj. Tijekom jednog takvog izrona uz plovilo uspio sam ispucati biopsijsku strelicu samostrelom i uzeti komadić kože za DNK analizu - rekao je dr. Holcer.

Odakle kit u Jadranu?

Dolazi iz Mediterana gdje živi samo jedna vrsta kitova usana: veliki kit (Balaenoptera physalus).

- Za razliku od ove i drugih vrsta kitova u oceanima koji tijekom ljeta odlaze prema Zemljinim polovima zbog hrane jer je tamo velika količina račića krila, populacija u Mediteranu ne poduzima velike migracije. Oni ne izlaze iz Mediterana, nego su se naučili hraniti na lokalnim područjima na kojima se pojavljuje povećana organska produkcija. Primjerice, tijekom ljeta najveća količina krila nalazi se na području Ligurskog mora i Provansalskog bazena zbog čega tamo boravi i najviše velikih kitova. No, činjenica je da veliki kitovi redovito ulaze i u Jadran, samo je broj životinja koje ulaze u pojedinim sezonama relativno mali. Naime, produkcija organske tvari u Jadranu je relativno mala i ne može prehraniti veću populaciju kitova - pojasnio je Holcer.

Kad veliki kitovi dolaze u Jadran?

- Koliko znamo, te životinje obično ulaze u Jadran u proljeće. Ove godine njihovo pojavljivanje bilježimo od travnja, ali i prethodnih smo godina u travnju ili svibnju bilježili njihovo pojavljivanje uglavnom na području Jabučke kotline. Naime, u to doba u Jabučkoj kotlini počinje se osjećati utjecaj morske vode koja donosi hranjive tvari iz Levantskog bazena. Tada počinje veća pojava fitoplanktona kojim se hrani kril koji je prisutan u Jabučkoj kotlini. Kad koncentracija krila u Jabučkoj kotlini naraste, onda se pojave i kitovi te neko vrijeme borave tamo. Kad hrane ponestane, oni odlaze na neko drugo mjesto u potrazi za hranom. Iako ih je mali broj u Jadranu, kitovi dolaze svake godine - pojasnio je Holcer.

Draško Holcer

Darko Tomas/CROPIX

Istaknuo je da se kitovi uglavnom drže dalje od obale pa ljudi nisu niti svjesni da dolaze u Jadran.

- Kako dolaze u malom broju, rijetko ih srećemo. No, kad životinje iz nekog nama nepoznatog razloga priđu obali, onda se javlja interes javnosti. Ove godine bilježimo pojavljivanje više životinja u blizini obale i ulaske u otočne kanale. Pomoću fotografija leđnih peraja i dijela tijela životinje može se napraviti fotoidentifikacija pa ih možemo odaslati kolegama diljem Mediterana koji istražuju velike kitove. Tako možda možemo saznati odakle iz Mediterana te životinje dolaze u Jadran - dodao je Holcer.

Koliko ima vrsta kitova?

Kitovi (Cetacea) se dijele u dvije podskupine: usane, u koje spada i veliki kit (14 vrsta), i kitove zubane (oko 75 vrsta), u koje spadaju, na primjer, dupini, orka i ulješura.

Kitovi usani ime su dobili po usima, izraslinama od keratina koje su se kod njih oblikovale u gornjoj čeljusti umjesto zubi i služe za “filtriranje” planktonskih organizama i sitnije plave ribe iz golemih količina vode koju uzimaju u usta i ponovno istiskuju.

Suprotno od usana, kitovi zubani imaju zube u čeljustima.

Razlikuju li se veliki kitovi u Mediteranu i Atlantiku?

- Veliki kitovi u Mediteranu razlikuju se genetički od onih u Atlantiku. Iako veliki kitovi iz Atlantika ulaze u Mediteran i koriste njegov zapadni dio tijekom zime, iz nekog razloga ne dolazi do parenja i većeg miješanja te dvije populacije. Dakle, populacija u Mediteranu ima neku vrstu izolacije. Također, ta se populacija i glasa drugačije. Smatra se da je jedan od razloga zašto ne dolazi do parenja životinja iz Mediterana i Atlantika jer se glasaju drugačije, odnosno, kolokvijalno rečeno, ne govore istim jezikom - rekao je Holcer.

Koje su fizičke osobine velikog kita?

Tijelo velikog kita je tamnosivo s gornje strane, a bijelo ili bež s donje strane. Lijeva donja čeljust je uglavnom tamna, a desna svijetla. Na leđima se nalazi karakteristični svjetliji V uzorak. Ženke mogu narasti do 27 metara dužine i težiti gotovo 100 tona, no jedinke u mediteranskoj populaciji su značajno manje.

Najveći zabilježeni primjerci bili su dugi oko 22,5 metara za ženke i 21 metar za mužjake, uz prosječnu veličinu odraslih jedinki od 15 do 19 metara. Žive dulje od 80 godina. Uglavnom se hrane krilom i manjom plavom ribom, skušama, haringama i capelinima. Veliki kitovi uglavnom se hrane ljeti, konzumirajući više od jedne tone plijena dnevno, a poste u zimskom razdoblju.
- Ženka u jesen i tijekom zimskih mjeseci koti samo jednog mladunca, a trudnoća traje 11 do 12 mjeseci. Ženka ima mladunče svake dvije-tri godine.

Naime, za nju je energetski trošak u smislu hranjenja i brige za mladunca jako velik pa ne može imati mladunca svake godine - pojasnio je Holcer.

Živi li veliki kit u zajednici?

- Za razliku od dupina, usani nemaju društvene strukture pa je tako i veliki kit samotnjak. Jedina važna zajednica je ona koju čine majka i mladunče. Dok god majka brine o mladuncu, oni su zajedno. No, kad mladunac poraste, odlazi od majke. Veliki kitovi povremeno zajedno plivaju prema nekim lokacijama gdje se pojavljuje velika količina hrane pa se tamo okupljaju.

Mužjaci imaju neku vrstu glasanja koju možemo nazvati pjesmom, odnosno glasanjem koje služi za komunikaciju prilikom parenja ili komunikacije s drugim mužjacima - rekao je Holcer.

Je li veliki kit ugrožen?

U Mediteranu je status ugroženosti ocijenjen kao osjetljiva vrsta (VU).

- Problem s procjenom brojnosti velikog kita jest to što nije moguće razdvojiti životinje iz Mediterana od onih iz Atlantika koje na mediteranskom području borave nekoliko mjeseci. Kako bismo procijenili brojnost populacija, 2018. godine proveli smo zračno istraživanje cijelog Mediterana u sklopu Sporazuma o zaštiti kitova Mediterana, Crnog mora i Atlantika (ACCOBAMS). Što se tiče velikog kita, situacija nije optimistična jer je riječ o nekoliko tisuća jedinki - upozorio je Draško Holcer te naglasio da su sve vrste kitova manje ili više ugrožene.

Jedna od najugroženijih vrsta kitova je kalifornijska pliskavica ili vaquita koja živi isključivo u sjevernom dijelu Kalifornijskog zaljeva u Meksiku. Populacija kalifornijske pliskavice od 2011. godine se smanjila za 98,6 posto, a procjena iz 2019. pokazuje da je ostalo manje od deset jedinki.

Smanjenje broja ovih sisavaca posljedica je korištenja ilegalnih mreža za ribolov. Problem je u tome što kalifornijska pliskavica dijeli stanište s ribom totoabom čija je peraja popularna poslastica u Kini.