PODMORSKI DETEKTIV

‘Tri tjedna ronim na Mljetu i proučavam što nam je sve došlo u Jadran. Samo ću reći da će naši ribari uskoro morati nositi rukavice‘

Tropska riba lav snimljena kod Mljera

 Osobna Arhiva/
Petar Kružić jedan je od najboljih očevidaca da su promjene koje su zbivaju u Jadranskom moru posljednja tri desetljeća dramatične

Svakoga ljeta i jeseni biolog Petar Kružić postaje neka vrsta podmorskog detektiva u Jadranu. Posljednja tri tjedna roni u Nacionalnom parku Mljet dok su rujan i listopad rezervirani za Parku prirode Telašćica i Kornate. Iako se prvenstveno bavi monitoringom koralja i koraligenske zajednice, prati i brojne druge vrste u Jadranu. Ponekad otkriva i „neželjene goste” poput tropske ribe lava.

- To je nešto što se očekivalo, ta je riba je došla iz Crvenog mora, pojavila se uz obale Izraela a kasnije Turske. Na Cipru riba lav ponekad predstavlja 50 posto ulova u ribarskoj mreži tako da je bilo za očekivati da će, s obzirom na strujanje mora, doći u Jadran. Ove godine je najsjeverniji nalaz ribe lava u Parku prirode Telašćica i to na otočiću Mali Garmenjak. Mi smo je pronašli na dva mjesta u Nacionalnom parku Mljet, na jednom mjestu jedna jedinka, a na drugom su bile dvije – priča nam u telefonskom razgovoru Petar Kružić, redoviti profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu.

image

Rak kuka (Scyllarides latus) – veliki rak robusne građe koji naraste do 45 cm i postigne težinu od 2 kg.

Osovni Arhiv/
image

Matuličić (Apogon imberbis), riba koja živi uglavnom na kamenitom dnu s mnogo rupa i procjepa

Osobni Arhiv/
image

Jastog (Palinurus elephas), najcjenjenijia vrsta raka na svijetu

Osobni Arhiv/

- Riba lav jest opasna, ali ne za kupače jer će rijetko doći u plitko more, ona je obično na dubinama od pet do 15 metara. Može biti opasna za ronioce ako je ne vide, ali ona se uglavnom makne od njih. Najopasnija je za ribare koji će u skoroj budućnosti vjerojatno morati nositi rukavice da se ne nabodu jer ima jači otrov od naše škrpine. No, problem je što je lav dosta proždrljiva riba, brzo raste i brzo se razmnožava. Na udaru bi sada mogli biti endemske babice i glavoči koje su značajne za Jadran jer je riba lav jaki predator. Nismo je ubili, jer kad je riječ o nacionalnim parkovima treba ići preko Ministarstva: moguće da će biti akcije čišćenja, no to je najčešće uzaludno. Ulaz tropskih vrsta se događa jer se Jadran zagrijava. I to nas sve više čeka u budućnosti – naglasio je Kružić.

Kako njegov istraživački rad iziskuje mnogo ronjenja, Petar Kružić jedan je od najboljih očevidaca da su promjene koje su zbivaju u Jadranskom moru posljednja tri desetljeća dramatične. Jadran sve više postaje suptropsko more.

- Mi sada uočavamo promjene u dubljim dijelovima mora koje su prvi uočili Francuzi i Španjolci, a zatim Talijani. Često se govorilo da je zapadni dio Mediterana po bioraznolikosti puno bogatiji od istočnog, ali to nije istina: tamo se se puno više istraživalo jer imaju velike institute i puno znanstvenika. Mi kaskamo za tim istraživanjima, pogotovo dubljeg dijela mora. Ono što se dešavalo tamo događa se i kod nas. Tako i mi sada imamo djelomičnu smrtnost populacija gorgonija u Jadranu zbog visokih temperatura mora – kaže Kružić.

image

Kirnja (Epinephelus marginatus), proždrljiva i vrlo grabežljiva riba, ali nema mnogo zuba

Osobni Arhiv/
image

Intenzivan rast bentoskih nitrofilnih alga

Osobni Arhiv/
image

Škarpina (Scorpaena scrofa), atraktivna riba Jadranskog mora

Osobni Arhiv/

Naš sugovornik ističe kako se kod nas više od 100 godina mjeri se temperatura mora na površini, ali podaci o temperaturu mora na većim dubinama dostupni su tek zadnjih 20-30 godina.

- Ako se osvrnem na zadnjih 20 godina, bilo je izrazito vrućih godina i to je utjecalo na temperaturu mora. Ove godine smo imali jaki toplinski val u srpnju i tada je kod Dubrovnika izmjerena najviša temperatura na Jadranu. No, krajem srpnja bilo je i bure i maestrala što je dosta izmiješalo more tako da se ono ohladilo i s 29 spustilo na 24 stupnja. To miješanje mora je trajalo oko dva tjedna. Čim je prestala bura, more se počelo zagrijavati. Sad je more ponovno zagrijano, makar postoji naznaka da će se idućih dana opet rashladiti zbog bure – rekao je Kružić.

Naglašava kako rast temperatura u Jadranu ugrožava sve organizme koji su navikli živjeti na temperaturama do 27 stupnjeva. - Kad je pretoplo, ribe odu dublje u hladniji dio. Koralji, spužve, mahovnjaci ili slabo pokretni organizmi poput trpova ili ježinaca ne mogu pobjeći pa dolazi do masovne smrtnosti koja je prisutna i u Jadranu, ali i diljem Sredozemnog mora. I smeđa alga Cystoseira, koja je bila jedna od najčešćih algi u Jadranu, sad lagano nestaje zbog visokih temperatura i onečišćenja. Ugrožena je i alga Acetabularia – pojasnio je Kružić.

image

Dr. Petar Kružić, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu

Osobni Arhiv/

Posebno je zabrinut zbog cvjetanja mora jer je sve više organske tvari koja dolazi u Jadran zbog preizgrađenosti uz obalu i kanalizacije za koju ne postoje odgovarajući pročistači.

- Većina toga odlazi u more i ove godine imamo jako izraženo cvjetanje mora. U sjevernom Jadranu more je cvjetalo ne samo u proljeće kao inače nego praktički cijelo ljeto, počelo se smanjivati tek prije nekoliko dana. Sad taj mukus, koji proizvode alge, nakon nekog vremena pada na dno i bakterije to razgrađuju pa često stradavaju sesilnih organizama zbog nedostatka kisika (anoksije) pri dnu koje troše bakterije pri razgradnji mukusa. Cvjetanje mora nekad je bilo ograničeno na sjeverni Jadran zbog rijeke Po, rijetko se događalo drugdje, a sada se počelo zbog suviška organske tvari (kanalizacija i turizam) diljem naše obale Jadrana. Prisutan je i izraziti rast bentoskih alga i dijatomeja koje prekrivaju veliki dio podmorja uz obalu Jadrana do 20 metara dubine. Sve je to veliki problem za morska staništa– upozorio je Petar Kružić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 01:55