SUČELJAVANJE OPREČNIH STAJALIŠTA

TREBA LI ANTIBIOTIKE UZIMATI DO KRAJA TRAJANJA TERAPIJE? Utjecajni stručnjaci tvrde da bi dosadašnju praksu liječenja trebalo promijeniti

 Profimedia, Alamy

Grupa istraživača objavila je članak u jednom od najutjecajnijih časopisa o internoj medicini BMJ u kojem dovode u pitanje dosadašnju praksu propisivanja i uzimanja antibiotika, piše BBC.

Važeća praksa nalaže da se antibiotici trebaju piti točno onoliko dugo koliko iznosi recept odnosno terapija.

Naime, istraživači tvrde da ne postoji dovoljno dokaza koji bi potvrdili tezu da se prestankom uzimanja antibiotika prije završetka tretmana izgrađuje otpornost na antibiotike.

Umjesto toga, istraživači tvrde da bi se trebale detaljnije ispitati druge strategije uzimanja antibiotika, kao što je recimo prestanak uzimanja kada se pacijent počne osjećati bolje.

Liječnici opće prakse s druge strane potiču ljude da ne mijenjaju ponašanje nakon samo jedne studije.

Istraživači su komentaru objavljenom u BMJ-u ustvrdili da je smanjenje upotrebe antibiotika ključan korak u borbi protiv sve većeg problema otpornosti na antibiotike.

Profesor Martin Llewelyn s medicinskog fakulteta Brightona i Sussexa i njegovi kolege autori u članku su argumentirali da nepotrebno dugo uzimanje antibiotika povećava rizik razvijanja otpornosti.

Llewelyn sugerira da su se tradicionalno dugotrajne terapije antibioticima temeljile na ideji da bi se otpornost mogla razviti ako se lijek ne bi uzimao tijekom dugog razdoblja i ako se infekcija ne bi u potpunosti izliječila.

Llewelyn tvrdi da raste broj dokaza koji kažu da se terapijama antibioticima u trajanju od tri do pet dana mogu jednako dobro izliječiti većinu oboljenja. Llewelyn priznaje da postoji nekoliko iznimaka, kao što su propisivanje samo jedne vrste antibiotika za liječenje tuberkuloze i infekcije HIV-om. U tim se situacijama otpornost na antibiotike često razvija jako brzo.

Istraživači tvrde da je potrebno terapiju antibioticima prilagođavati svakoj osobi i infekciji. U članku također piše da bolnice iz dana u dan revidiraju potrebe za antibioticima te da se sve više propisuju kraće terapije.

Studija međutim dovodi u pitanje prestajanje uzimanja antibiotika kada se pacijent osjeća bolje jer nisu svi pacijenti u mogućnosti ići na svakodnevne kontrole u bolnicu. Također, prihvaćaju da ovu ideju o kraćim terapijama treba dodatno istražiti.

Profesorica Helen Stokes-Lampard, voditeljica udruženja liječnika opće prakse Velike Britanije, tvrdi da je važno uzeti u obzir nove dokaze, ali da ne može 'potaknuti promjenu ponašanja na temelju jedne studije'. Stokes-Lampard dodaje da se antibiotici ne propisuju nasumce te da se daju ovisno o konkretnim bolestima i da terapije u mnogim slučajevima ne traju dugo.

'Zabrinjava nas koncept prestanka uzimanja antibiotika usred trajanja terapije ako se pacijent osjeća bolje jer to ne znači da se infekcija uništila. Jako je važno da se pacijentima šalju jasne poruke, a uputa da se terapija antibioticima završi je dobro poznata', zaključila je Stokes-Lampard.

Istovremeno, glasnogovornik Kraljevskog udruženja farmaceuta Kieran Hand smatra da je članak u BMJ-u bitan jer se njima pokreće debata o liječenju antibioticima. 'Istraživači su rekli da je potrebno dodatno istraživanje prije nego što se pacijentima može reći da prestanu uzimati antibiotike ako se počnu osjećati bolje', rekao je. 'Idealno bi bilo kada bi se u budućnosti utvrdilo koliko točno treba trajati liječenje pojedine bolesti.'

Izvršna agencija ministarstva zdravstva Velike Britanije kaže da pacijenti trebaju nastaviti slijediti upute svojih liječnika kada je riječ o uzimanju antibiotika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 16:15