Međunarodna skupina znanstvenika pod vodstvom akademkinje Ive Tolić s Instituta Ruđer Bošković (IRB) i prof. Nenada Pavina s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu otkrila je univerzalno pravilo koje objašnjava kako se sustav stanične diobe prilagođava različitim količinama DNA.
Ovo važno otkriće, objavljeno u uglednom časopisu Nature Cell Biology, baca novo svjetlo na evolucijske promjene koje mogu pratiti nastanak novih vrsta, ali i na posljedice nepravilne raspodjele kromosoma, povezane s razvojnim poremećajima.
Usporedbom 25 evolucijski udaljenih vrsta, od jednostavnih eukariota do biljaka i životinja, istraživači su dokazali da što je više genetskog materijala, to je širi prostor u kojem se kromosomi raspoređuju prije razdvajanja. Pritom nije presudan njihov broj, nego ukupna količina kromosomskog materijala.
Veličina genoma među eukariotima razlikuje se više od 10.000 puta, no stanice različitih organizama i dalje koriste isti osnovni princip raspodjele kromosoma. Kako se sustav prilagođava tim razlikama dosad nije imalo univerzalno objašnjenje. Kromosome tijekom diobe organizira i razdvaja diobeno vreteno, čija se geometrija, pokazalo je istraživanje, prilagođava količini materijala koji raspoređuje. S povećanjem količine DNA kromosomi postaju zbijeniji, a sile među njima pridonose širenju prostora u kojem su organizirani.
U Zagrebu se okupljaju vodeći hrvatski znanstvenici iz zemlje i inozemstva
Spajanjem biologije, fizike i matematike do općeg principa
- Ovo pitanje nije bilo moguće riješiti unutar granica jedne discipline. Biologija nam je pokazala ponašanje kromosoma u živoj stanici, napredna mikroskopija omogućila nam je da njihovu dinamiku precizno pratimo, a fizika i matematika dale su nam način da iz pojedinačnih opažanja izvučemo opći princip – rekla je Iva Tolić tijekom predstavljanja rezultata istraživanja.
Objava studije u Nature Cell Biology označila je i završetak šestogodišnjeg projekta ANEUPLOIDY za koji je Europsko istraživačko vijeće (ERC) dodijelilo 10 milijuna eura. Bio je to prvi ERC-ov projekt u kategoriji Synergy dodijeljen Hrvatskoj, a uz Ivu Tolić suvoditelji su bili prof. Nenad Pavin i prof. Geert Kops s Instituta Hubrecht u Nizozemskoj. Na projektu je bilo zaposleno više od 15 znanstvenika i istraživača te administratora, a tijekom njegova trajanja objavljen je čak 41 znanstveni rad u vodećim časopisima.
Iva Tolić najuspješnija je hrvatska znanstvenica koja djeluje u domovini. Diplomirala je molekularnu biologiju na PMF-u u Zagrebu, a 15 godina je živjela i radila u inozemstvu. Dobitnica je čak dva ERC-ova projekta, u medijima poznatih kao ‘znanstveni Oscari‘: prije projekta ANEUPLODY, 2014. godine dobila je 2,5 milijuna eura vrijedni projekt NewSpindleForce. Ove godine Iva Tolić postala je redovna članica HAZU.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....