Porasla vjerojatnost da će asteroid udariti u Zemlju 2032.; Naš stručnjak: Velik je poput onog koji je izazvao strašnu eksploziju u Sibiru

Astrofizičari diljem svijeta posljednjih mjesec i pol pozorno "gledaju gore". Razlog je asteroid 2024 YR4 otkriven tijekom božićnih blagdana koji bi mogao udariti u Zemlju za otprilike sedam godina.

Šanse su male, ali ipak su blago porasle: s prvobitnih 1,3 posto, vjerojatnost sudara u zadnjih tjedan dana porasla je na oko 2,3 posto.

Iako je gotovo 98 posto šanse da će taj asteroid sigurno proći pokraj Zemlje 22. prosinca 2032. godine, mogući udar još se ne može u potpunosti isključiti pa je prvi put pokrenuta globalna obrambena procedura planeta.

- Asteroid 2024 YR4 otkrila je čileanska stanica mreže opservatorija ATLAS 27. prosinca 2024., tijekom bliskog prolaza pored Zemlje: 830,000 km, tj. oko 2, 5 udaljenosti od Zemlje do Mjeseca. Procjena je da je asteroid promjera 40-90 metara i prema trenutačnim procjenama vjerojatnost sudara sa Zemljom je najveća 22.-23. 12. 2032. i iznosi 2,1 posto. Vjerojatnost se mijenja kako pristižu nova opažanja asteroida is kojih se izračunava njegova putanja. Dosad se ta vjerojatnost kretala od 1, 7 do 2,3 posto. Nova mjerenja zemaljskim teleskopima bit će moguća do travnja. Nakon toga mjerenja će preuzeti svemirski teleskop James Webb. Sljedeći bliski prolaz asteroida dogodit će se u prosincu 2028. - kaže za Jutarnji astrofizičar dr. Lovro Palaversa s Instituta Ruđer Bošković (IRB).

Dr. Lovro Palaversa, astrofizičar Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu

Marko Todorov/CROPIX

- Putanja asteroida je eliptična i presijeca Zemljinu putanju oko Sunca. Manji dio vremena asteroid provodi unutar Zemljine putanje, a na najudaljenijem dijelu putanje asteroid može biti na dvije trećine udaljenosti od Sunca do Jupitera. 2024 YR4 je vjerojatno silikatnog sastava, kao i 20-ak posto ostalih asteroida. Asteroid je premalen i previše udaljen da bi se na njemu s pomoću teleskopa razlučili detalji na površini ili njegov oblik, no mjerenja sjaja pokazala su periodičke promjene, iz čega je određen period rotacije od 19,5 minuta i približno eliptičan oblik. Usporedbe radi, 2024 YR4 je nekoliko puta veći od asteroida Čeljabinsk iz 2013. godine, koji je bio promjera 17-20 metara. Približne je veličine asteroida Tunguska iz 1908. godine koji je bio promjera 50-80 metara, ali drugačijeg kemijskog sastava jer se sastojao od željeza i nikala - pojasnio je Palaversa.

PROČITAJTE VIŠE Hrvati ušli u tehnološko čudo koje se gradi na visini od 2750 metara: ‘Krećite se samo po označenim stazama i ne dirajte ništa!‘

Kaže i da znanstvenici procjenjuju opasnost od ovoga, ali i drugih svemirskih tijela.

- Asteroide koji se približe Suncu na udaljenost manju od 1,3 astronomske jedinice (AJ je prosječna udaljenost Sunce-Zemlja) astronomi smatraju potencijalno opasnima i klasificiraju prema Torino skali (0-10). Torino skala kombinira vjerojatnost udara s kinetičkom energijom asteroida, pa najopasniji asteroidi imaju vrijednost 10. Asteroidi za koje je izračunato da će sigurno udariti u Zemlju imaju vrijednosti od 8 (lokalizirana šteta, moguć tsunami) do 10 (globalna katastrofa). Asteroidi označeni s 3 do 5 i 7 imaju vjerojatnost udara od 1 do 99 posto. 2024 YR4 trenutačno ima oznaku 3, što znači da je vjerojatnost udara malena i u slučaju da do udara dođe, šteta bi bila ograničenih razmjera (grad ili regija). Većini asteroida koji dođu do kategorije 3, nakon više prikupljenih opažanja zahvaljujući kojima se može preciznije odrediti orbita, kategorija se korigira na 0 - rekao je Palaversa.

Ističe kako je dosad samo jednom asteroidu bila dodijeljena kategorija 4: asteroidu 99942 Apophis 2004. godine.

- No vjerojatnost sudara s asteroidom Apophis je nakon ponovljenih opažanja pala ispod jedan posto. Pretpostavlja se da će se isto dogoditi i 2024 YR4, no u svakom slučaju praćenje asteroida će se nastaviti - rekao je Palaversa.

No kako se možemo obraniti od potencijalnog udara asteroida?

- Nemamo jednoznačan i jednostavan odgovor na ovo pitanje. Najbolja stvar koju možemo učiniti sad je dati sve od sebe da otkrijemo što više i što prije potencijalno opasne asteroide. Time bismo kupili vrijeme za smišljanje odgovarajuće strategije za obranu od asteroida koji će prije ili kasnije udariti u Zemlju jer izvjesno je da će za izbjegavanje potencijalnog sudara vjerojatno biti potrebna desetljeća pripreme - rekao je Palaversa. Naglasio je da se metode obrane od asteroida mogu svrstati u dvije kategorije - preusmjeravanje ili razbijanje.

PROČITAJTE VIŠE Kako je skromni inženjer s Kalnika napravio kupolu na kojoj nam zavidi i NASA: ‘Moji radnici imaju osnovnu školu‘

- U prvom slučaju, potrebno je promijeniti putanju satelita, što se u nekim slučajevima može postići udarom u satelit. Primjer takvog testa je nedavna DART misija NASA-e. Druga metoda je postavljanje satelita u blizinu asteroida, čime bi gravitacijskim međudjelovanjem došlo do promjene orbite. Dalje, razmatra se i postavljanje reflektirajućih površina ili solarnih jedara na asteroid kako bi sunčevo zračenje odguralo asteroid u drugačiju orbitu. Ova metoda je motivirana efektom Yarkovskog, fenomenom u kojem sunčevo zračenje uzrokuje male, ali dugotrajne promjene u putanji asteroida. To se događa jer se površina asteroida zagrijava tijekom dana i hladi tijekom noći, što stvara mali potisak koji može mijenjati njegovu orbitu.

Kao posljednja mogućnost spominju se i nuklearne eksplozije, no malo je vjerojatno da bi one bile učinkovite. S druge strane, eksplozije, bilo na površini ili u unutrašnjosti asteroida, mogle bi dovesti do fragmentiranja asteroida, što može otežati ili olakšati preusmjeravanje, ovisno o tipu. Također, fragmentiranje može otežati ublažavanje posljedica udara - zaključio je Lovro Palaversa.