PONOVNE ZARAZE

Pojavilo se više novih slučajeva reinfekcije koronavirusom, znanstvenike iznenadili neki detalji

Ilustracija
 Natalia Kolesnikova/AFP
Da bi potvrdili ponovnu infekciju, znanstvenici moraju ispitati genetski kod virusa iz svake runde bolesti i dokazati da se razlikuju

Dana 15. kolovoza 33-godišnjak je sletio u Hong Kong nakon povratka iz Španjolske. Po dolasku je testiran na koronavirus, a unatoč tome što se osjećao dobro, na testu je bio pozitivan. To je bilo drugi put u manje od pet mjeseci da je pokupio covid-19, piše Guardian.

Slučaj je odmah privukao pažnju znanstvenika. Čovjek je prvi na svijetu imao potvrđenu reinfekciju koronavirusom, no izvještaj je donio i neke dobre vijesti. Prvo i najvažnije, nije imao simptoma. Iako je ponovno zaražen virusom Sars-Cov-2, njegov je imunološki sustav brzo krenuo u akciju i zadržao virus, a da ovaj toga nije niti bio svjestan.

Mnogi su se znanstvenici zainteresirali za ovaj slučaj, no otkako se pročulo o ovom pacijentu, velik broj ponovnih infekcija širom svijeta izazvao je veliku zabrinutost. U roku od nekoliko dana od objavljivanja slučaja iz Hong Konga, liječnici u SAD-u izvijestili su da je 25-godišnjak iz Renoa u državi Nevada hospitaliziran s reinfekcijom covida-19 nakon što se prvi put uspješno othrvao bolesti. Uskoro je uslijedilo još sličnih slučajeva. Iako većina infekcija drugi put nije bila ništa teža, dobar dio onih iz SAD-a, Nizozemske, Ekvadora i Indije, ipak su bile ozbiljnije.

- U ovom trenutku je stvarno teško pronaći neki obrazac, rekao je Akiko Iwasaki, profesor imunobiologije sa Sveučilišta Yale koji pomno prati slučajeve ponovne infekcije. - U osnovi je svaki slučaj drugačiji.

Dvadesetak slučajeva

Do sada je u svijetu potvrđeno tek dvadesetak reinfekcija u pandemiji koja je zahvatila više od 30 milijuna ljudi. No, reinfekcije se, barem za sada, čine neuobičajenima. Ipak, znanstvenici ističu da potvrđivanje ponovne zaraze nije lak zadatak i mnogi se slučajevi propuštaju.

Da bi potvrdili ponovnu infekciju, znanstvenici moraju ispitati genetski kod virusa iz svake runde bolesti i dokazati da se razlikuju. To znači imati pristup oba seta briseva i mogućnost za sekvenciranje cijelog genoma. Čak se i u bolnicama u kojima kapacitet za tako nešto postoji, takvi testovi rijetko rade. Reinficirani pacijenti jednostavno ostanu neprimijećeni ili neprijavljeni. - Vjerojatno ih je puno više nego što vidimo, rekao je Iwasaki.

Borba imunološkog sustava protiv koronavirusa pokreće se u nekoliko valova. Prva linija obrane, urođeni imunološki sustav, neprecizna je, ali brza. Invazija patogena potiče stanice da izbace signalne proteine zvane citokini koji pozivaju vojsku bijelih krvnih stanica koje potom progutaju virus i onemoguće mu umnažanje.

Sljedeći se uključuje adaptivni imunološki sustav, specijaliziranija napadačka sila. On oslobađa T-stanice, koje uništavaju zaražene stanice, i potiče B-stanice da stvaraju antitijela koja se lijepe za viruse i zaustavljaju njihovo dalje širenje. Ako i kada se pobijedi infekcija, T i B-stanice odstupaju, ali neke bi trebale biti pohranjene u tijelu godinama kao imunološka memorija koja se može ponovno aktivirati ako virus pokuša napasti ponovno.

Zbunjeni znanstvenici

S obzirom na složenost imunološkog odgovora, ne iznenađuje što se znanstvenici muče kako bi otkrili zašto se javljaju reinfekcije. Krvne pretrage na pacijentima otkrivaju da antitijela koja onesposobljuju virus mogu nestati nakon nekoliko mjeseci, posebno kod onih s blagim simptomima ili bez njih. No, čak i uz zdravu razinu antitijela, reinfekcija se može ne samo dogoditi, već i uzrokovati ozbiljniju bolest.

U izvješću o ponovno zaraženim zdravstvenim radnicima u Indiji, prof. Jayanthi Shastri i njezin tim u bolnici Kasturba za zarazne bolesti u Mumbaiju, opisuju 25-godišnju medicinsku sestru koja je više patila tijekom reinfekcije dva mjeseca nakon prve borbe s koronavirusom. - Njezin imunitet nije bio dovoljan da je zaštiti od druge, teže infekcije, unatoč prisutnosti neutralizirajućih antitijela, rekla je Shastri.

Ova saznanja i slični slučajevi usmjerili su pozornost na nekoliko pitanja na koja znanstvenici pokušavaju dati odgovor. Kako izgleda zaštitni imunitet? Koliko dugo traje? Radi li se o tome da imunološki odgovor nekih pacijenata nije dovoljan? Oštećuje li virus imunološki sustav? I jesu li reinficirani ljudi zarazni za druge?

Danny Altmann, profesor imunologije na Imperial Collegeu u Londonu, pretpostavlja da će oni koji se oporave od covida-19 imati možda 90 posto potrebne zaštite neko 'prilično dugo vrijeme'. Ali koliko je to dugo? - Kladio bih se u svoju kuću da ćete biti sigurni do godine dana, ali ne puno dulje od toga, kaže Altmann. - Problem je u tome što kad god imunolog nešto kaže novinaru o imunitetu na covid, to je točno otprilike dva tjedna, a onda postane potpuno pogrešno, dodao je Altmann.

Reinfekcije mogu biti gore iz niza razloga. Osoba je drugi put možda bila izložena većoj količini virusa ili je možda već bila narušenog zdravlja kad ju je virus ponovno pogodio.

'Greška u sustavu'

Druga je mogućnost takozvano poboljšanje ovisno o antitijelima - greška u imunološkom sustavu u kojoj antitijela pomažu invazivnom virusu, umjesto da ga ometaju. To se vidi kod denga groznice, gdje druge infekcije mogu biti daleko opasnije od prve.

Još je jedna mogućnost da virus šteti T-stanicama, barem kod nekih pacijenata. - Moramo proučiti T-stanice, rekao je Swapneil Parikh, koji je radio s Jayanthi Shastri na ponovno zaraženim bolničkim radnicima. - Čini li virus nešto imunološkom sustavu koji bi vas trebao pripremati za teže infekcije?

Virus zasigurno može poremetiti imunološki sustav. U kolovozu je Shiv Pillai, imunolog iz opće bolnice Instituta Ragon u Massachusettsu, pregledao tkivo uzeto od pacijenata koji su umrli od covida-19. Tražio je strukture nazvane 'zametni centri' u slezeni i limfnim čvorovima. Na to mjesto odlaze B-stanice kako bi razvile antitijela prije nego što se pohrane u memoriju imunološkog sustava. Pillai nije uspio pronaći nijednu, što sugerira da pacijenti nisu mogli stvoriti visoko učinkovita, dugotrajna antitijela koja bi se godinama borila protiv virusa.

Pillai vjeruje da se isti problem može pojaviti i kod ljudi s blažim covidom-19. - Ako želimo antitijela koja će postojati nekoliko godina i štititi nas, nije sigurno da će se to i dogoditi, rekao je. Dobra vijest je da cjepivo ne bi trebalo uzrokovati isti problem kao virus. - Ne vidim zašto cjepiva ne bi funkcionirala. Možda cjepiva nisu fantastična, ali vjerujem da će nas zaštititi.

Ako se virus bude širio dalje tijekom jeseni i zime, Iwasaki očekuje da će se dogoditi više reinfekcija, a neki će pacijenti biti dovoljno zarazni da virus prenesu dalje.

Prema Stephenu Reicheru, profesoru socijalne psihologije sa Sveučilišta St Andrews i članu Sageove podskupine za bihevioralnu znanost, to predstavlja još jedan problem. Ljudi koji su se oporavili od Covida-19 i mnogi koji lažno vjeruju da su ga imali, mogu misliti da su zaštićeni u drugom valu. - Mislim da je važno razbiti mit o nečijoj neranjivosti, rekao je Reicher.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 18:44