POSADA U OPASNOSTI

PETNAESTA OBLJETNICA MEĐUNARODNE SVEMIRSKE POSTAJE Kako je ISS iz Svemira razvijao život na Zemlji

 ALEXANDER GERST
Spoznaje s ISS-a već sada se koriste u prevenciji i razvoju novih terapija za neurološke poremećaje poput moždanih udara, povećanog moždanog i očnog pritiska, Menierove bolesti, multiple skleroze, oboljenja srca i krvožilja poput infarkta miokarda, venske tromboze, ateroskleroze, hipertenzije, bolesti kostiju i mišića, kaže dr. Vladimir Ivković

Svi mi koji smo boravili na ISS-u, ispisali smo djelić povijesti, izjavio je prije nekoliko dana poznati američki astronaut Bill Shepard (66) prilikom obilježavanja 15 godina boravka stalnih ljudskih posada na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS). Shepard je bio zapovjednik prve posade koja je 2. studenoga 2000. godine stigla na ISS, a zajedno s njim bili su kozmonauti Sergej Krikalev i Jurij Gidženko. Njih trojica proveli su na ISS-u pola godine.

- Naš prvi dan bio je ekstremno hektičan. Dobro je prošlo, iako ne i bez incidenata, ali, srećom, bez velikih. To iskustvo mogu usporediti s pokušajem da gradite kuću i istodobno živite u njoj - prisjetio se Shepard. On je zajedno s ruskim kolegama leteći dom “krstio” imenom Alpha, koje je još 1994. godine u javnosti predstavio tadašnji američki predsjednik Bill Clinton kao naziv projekta zajedničke američko-ruske svemirske postaje.

U međuvremenu, na ISS-u je boravilo 220 osoba iz 17 zemalja, uključujući i sedam svemirskih turista, milijardera koji su let plaćali po cijeni od oko 20 milijuna dolara. Neki od astronauta ušli su u povijest pop kulture kao Kanađanin Chris Hadfield, koji je 2013. godine na ISS-u otpjevao veliki Bowiejev hit “Space Oddity”. Zadivljeni David Bowie priznao je kako je to “najsrčanija izvedba” njegove pjesme koju je dotad čuo.

Blizanci u eksperimentu

Sada na postaji boravi 44. posada koju čini pet astronauta. Dvojica od njih, Amerikanac Scott Kelly i Rus Mihail Kornienko, na ISS-u će ostati godinu dana (do kraja ožujka iduće godine). Pritom je Scott Kelly, zajedno s blizancem Markom Kellyjem, koji je ostao na Zemlji, sudionik jedinstvenog eksperimenta tijekom kojega se želi utvrditi učinak dugotrajnog boravka u svemiru na čovjekovo zdravlje.

Konstrukcija oko 100 milijardi dolara vrijedne Međunarodne svemirske postaje počela je 1998. godine, a SAD-u i Rusiji pridružili su se i Kanada, Japan, Brazil te 11 članica Europske svemirske agencije (ESA). ISS kruži oko Zemlje na visini od 410 kilometara brzinom od oko 28 tisuća kilometara na sat, i često se može vidjeti sa Zemlje prostim okom. Postaja je teška oko 460 tona, a velika je poput nogometnog igrališta, odnosno dugačka 106, a široka 95 metara.

- ISS je zamišljen kao svemirski laboratorij sa stalnom posadom od šest članova. Iako smo prije nekoliko dana proslavili 15. godišnjicu ljudske prisutnosti na ISS-u, puna stalna posada je na stanici tek od 2009. godine, a gradnja ISS-a završena je tek 2010. godine - rekao je dr. Vladimir Ivković, neuroznanstvenik na Massachusetts General Hospital i Harvard Medical School te suradnik National Space Biomedical Research Institute (NSBRI).

- Iako je ISS potpuno operativan tek posljednjih pet godina, znanstveni je doprinos već sada značajan. Zbog specifičnih fizičkih uvjeta na ISS-u, a koje nije moguće reproducirati na Zemlji, tamo se provode jedinstvena istraživanja u biomedicinskim, fizičkim, i kemijskim znanostima - dodao je dr. Ivković. Na stanici se često događaju i nepredviđene stvari, kao u lipnju 2011. godine kada je ISS zamalo pogodio komad svemirskog smeća. U siječnju ove godine, pak, došlo je do incidenta zbog navodnog curenja amonijaka.

- Na ISS su spojene dvije ruske kapsule tipa Soyuz, kojima bi se članovi posade mogli u vrlo kratkom roku evakuirati i vratiti na Zemlju u slučaju havarije koja bi onemogućila ljudski boravak na stanici. Najčešći incidenti povezani su s izbjegavanjem svemirskog “smeća”, odnosno ostataka ranije lansiranih raketa ili satelita koji se kreću u orbiti oko Zemlje. Kada se detektira potencijalno opasan predmet u orbiti kojom se kreće ISS, stanica se podiže na veću ili manju visinu orbite kako bi se izbjegao sudar - pojasnio je Ivković.

Posada u opasnosti

- Osim toga, zračenje koje dolazi sa našeg Sunca ili iz svemira, poput koronalnih izbačaja masa ili galaktičkih svemirskih zraka, dovodi posadu u opasnost. U tim se slučajevima posada privremeno seli u Soyuz, koji ima višu razinu zaštite od zračenja nego ostatak postaje - dodao je Ivković. Na ISS-u je dosad obavljeno 1760 eksperimenata, a iza astronauta je i 180 svemirskih šetnji, od kojih posljednja u petak. Dr. Ivković se osvrnuo na najvažnije znanstvene spoznaje do kojih smo došli zahvaljujući istraživanjima na ISS-u.

- U biomedicinskim znanostima svakako valja izdvojiti spoznaje o temeljnim mehanizmima prilagodbe živčanog, krvožilnog, koštanog, mišićnog i imunološkog sustava na promjene u gravitaciji, razini zračenja, atmosferskim plinovima i pritisku te prehrani. Te se spoznaje već sada koriste u prevenciji i razvoju novih terapija za neurološke poremećaje poput moždanih udara, povećanog moždanog i očnog pritiska, Meinerove bolesti, multiple skleroze, oboljenja srca i krvožilja poput infarkta miokarda, venske tromboze, ateroskleroze, hipertenzije, bolesti kostiju i mišića poput osteoporoze i muskularne distrofije te za razvoj manje invazivnih ili za individualizirane metode liječenja malignih bolesti - pojasnio je dr. Ivković.

Naš sugovornik istaknuo je kako je održavanje zdravlja ljudske posade na ISS-u rezultiralo razvojem i poboljšanjem postojećih tehnologija poput prenosivih instrumenata za snimanje mozga, mišića, kostiju, ultrazvuka, instrumenata za laparoskopske operativne zahvate te tehnologija za pročišćavanje i recikliranje vode i zraka. - Te nove tehnologije sada nalaze primjenu na Zemlji u mnogim sferama ljudskih aktivnosti - od medicine, javnog zdravstva, do velikih infrastrukturnih projekata kao što su pročišćivači vode u ruralnim krajevima, ili pročišćivači zraka u industrijskim postrojenjima. Osim toga, ISS je omogućio razvoj komercijalnih svemirskih letjelica, a time i razvoj nove grane industrije koja je među najbrže rastućim ekonomskim sektorima u svijetu. ISS služi i kao ispitni poligon za tehnološka rješenja koja su potrebna kako bi bio moguć razvoj letjelica i modula za ljudske misije na Mjesec, asteroide te na Mars - rekao je Ivković koji očekuje da će se znanstvena produktivnost ISS-a još povećati idućih godina.

Iako su kritičari ISS-a u više navrata propitivali je li vrijedilo utrošiti 100 milijardi dolara u gradnju toga svemirskog laboratorija, prema sada dostupnim procjenama NASA-e (koja je vodeći partner u projektu s godišnjim ulaganjem od tri-četiri milijarde dolara), povrat prihoda na uložene investicije za svaki uložen dolar u ISS je između sedam i 14 dolara. ISS ima i važnu obrazovnu ulogu, a u dosadašnje edukativne aktivnosti bilo je uključeno 42 milijuna učenika i studenata diljem svijeta.

Neprocjenjiv simbol

- ISS predstavlja ljudski iskorak u svemir bez presedana, a koji vremenom postaje sve dostupniji sve većem broju ljudi. S obzirom na to da je ulaganje u obrazovanje mladih ljudi u prirodoslovnim znanostima i inženjerstvu povezano s tehnološkim inovacijama i gospodarskim rastom, ISS je neprocjenjiv motivacijski simbol. Na vrlo izravan način ISS je stvarni primjer znanstveno-fantastičnih aspiracija generacija ljudi koje fasciniraju putovanja do granica mogućeg. A upravo je to najveći motivator znanstvenih istraživanja - naglasio je Ivković.

Naš sugovornik naglasio je kako se astronauti s ISS-a, bez obzira odakle potječu, na Zemlju vraćaju s izmijenjenim pogledom na svijet. - Boravak u svemiru, a posebno duže razdoblje na ISS-u, omogućuje ljudima da Zemlju percipiraju kao jedinstvenu tvorevinu bez vidljivih državnih granica ili onih koje određuju ljudske aktivnosti. Pri tome je osnovna značajka snažan emotivni odgovor koji se razvija tijekom leta. On se temelji na iskustvu ograničenosti ljudskog postojanja na Zemlji okruženoj pustoši svemira. To emotivno iskustvo često se nakon leta manifestira kroz naglašenu odgovornost u promoviranju mirnog rješavanja ljudskih sukoba te prema očuvanju života i prirodnih resursa na Zemlji - pojasnio je Ivković.

Gradit će se nasljednica Iako je ISS trebao prestati s radom 2020. godine, taj rok je produljen do 2024. godine.

- U sljedećih osam godina znanstvena istraživanja na ISS-u bit će od primarne važnosti te će najveći naglasak biti na znanstvenoj produktivnosti. Iako za sada ne postoje konkretni planovi kako će izgledati mogući nasljednik ISS-a, dva najveća partnera - Rusija i SAD - početkom godine okvirno su se dogovorili da će surađivati na razvoju nove svemirske postaje nakon ISS-a - zaključio je Ivković.

Postaja je primala turiste koji su kružili oko Zemlje 28.000 kilometara na sat

15 godina boravka stalnih ljudskih posada na Međunarodnoj svemirskoj postaji

220 osoba iz 17 zemalja boravilo je na ISS-u

7 svemirskih turista imalo je priliku doći na postaju

20 milijuna dolara plaćali su bogataši kako bi im NASA dopustila odlazak na ISS

44. posada trenutno boravi na postaji, a sastoji se od pet astronauta

100 milijardi dolara vrijedna je konstrukcija postaje

410 kilometara iznad zemlje nalazi se ISS

28.000 kilometara na sat brzina je kojom kruži oko Zemlje

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2024 17:46