Bezubi, pernati dinosaur koji je imao samo dva prsta i nalikovao golemoj papigi, otkriven je nakon znanstvenog istraživanja, piše Guardian.
Kostur dosad nepoznate vrste, koja je živjela prije više od 68 milijuna godina, otkrio je u mongolskoj pustinji Gobi tim znanstvenika pod vodstvom Sveučilišta u Edinburghu.
Stvorenje - nazvano Oksoko avarsan - moglo je narasti do dva metra, a imalo je veliki bezubi kljun sličan onom koji se danas viđa kod papiga. Dinosaur se hranio drugim životinjama, ali i biljkama.
Istraživači su rekli kako su izuzetno dobro očuvani fosili prvi dokaz gubitka članaka u obitelji dinosaura poznatih kao oviraptori.
Baš kao i T Rex, Oksoko avarsan imao je samo dva prsta - ali svi ostali poznati članovi njegove obitelji imali su tri.
Otkriće da su razvili prilagodbe prednjih udova, sugerira i to da je skupina mogla promijeniti svoju prehranu i način života, što im je omogućilo raznolikost i razmnožavanje, kazali su znanstvenici. Očuvani su fosilni ostaci četiri mlada dinosaura, što ukazuje na vjerojatnost da je i Oksoko avarsan, kao i mnoge druge pretpovijesne vrste, u mladosti bio društvena živitinja.
Doktor Gregory Funston iz škole geoznanosti Sveučilišta u Edinburghu, koji je vodio studiju, rekao je: 'Oksoko avarsan je zanimljiv jer su kosturi vrlo cjeloviti i način na koji su sačuvani pokazuje da su mladi primjerci zajedno lutali u skupinama. Ali što je još važnije, njegova ruka s dva prsta potaknula nas je da pogledamo način na koji su se ruka i prednji krak mijenjali tijekom evolucije oviraptora, što prije nije proučavano.
Ovo je otkrilo neke neočekivane trendove koji su ključni dio slagalice koja bi mogla otkriti zašto su oviraptori bili toliko raznoliki prije nego su izumrli. Oviraptorosauri su bili vrlo prilagodljivi, što im je možda omogućilo da se diverzificiraju krajem perioda Krede.
Istraživači su proučavali smanjenje veličine i eventualni gubitak trećeg prsta kroz evolucijsku povijest oviraptora.
Ruke i šake ovih bića drastično su se promijenile zajedno s migracijama u nova zemljopisna područja, posebno u današnju Sjevernu Ameriku i pustinju Gobi.
Studiju objavljenu u časopisu Royal Society Open Science financirali su Kraljevsko društvo i Kanadsko vijeće za prirodne znanosti i inženjerstvo.
U studiji su također sudjelovali istraživači sa Sveučilišta Alberta i iz muzeja dinosaura Philip J Currie u Kanadi, sveučilišta Hokkaido u Japanu i Mongolske akademije znanosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....