POZIVIVNE PROMJENE

NOVA STUDIJA 'Zbog ebole i terorizma čini nam se da je svijet užasan, ali istina je suprotna: Nikad nam nije bilo ovako dobro’

DALLAS, TX - OCTOBER 05: Members of the Cleaning Guys Haz Mat clean up company are seen as they sanitize the apartment where Ebola patient Thomas Eric Duncan was staying before being admitted to a hospital on October 5, 2014 in Dallas, Texas. The first confirmed Ebola virus patient in the United States was staying with family members at The Ivy Apartment complex before being treated at Texas Health Presbyterian Hospital Dallas. State and local officials are working with federal officials to monitor other individuals that had contact with the confirmed patient. Joe Raedle/Getty Images/AFP== FOR NEWSPAPERS, INTERNET, TELCOS & TELEVISION USE ONLY ==
 JOE RAEDLE/AFP / 2014 Getty Images
Mladi ekonomist dr. Max Roser sakupio je sve podatke koji pokazuju da, unatoč svim problemima, naš svijet postaje bolje mjesto

Na jednoj strani krvavi sukobi oko grada Kobanea na tursko-sirijskoj granici, a na drugoj tragični prizori iz Liberije, Sijera Leonea i Gvineje gdje svakodnevno ljudi umiru od ebole. Ta je strašna bolest čak i zakucala na vrata Amerike. U Europi se sve češće govori o novoj recesiji dok Hrvatska nikako ne izlazi iz krize već šest godina...

Loših je vijesti svaki dan na pretek: dovoljno je pogledati Dnevnik, prelistati novine ili prosurfati portalima i zaključiti “sve je na ovom svijetu tako strašno i duboko depresivno”. Kako pogrešno, naš svijet ne juri u kataklizmu, našoj vrsti Homo sapiens nikad nije bolje išlo. - To je hladna i čvrsta činjenica: naš svijet postaje bolje mjesto - tvrdi mladi oxfordski ekonomist dr. Max Roser u istoimenoj prezentaciji kojom je nedavno predstavio OurWorldinData.org.

Riječ je o novoj web publikaciji koja prikazuje društveni i ekonomski razvoj našeg svijeta tijekom cjelokupne povijesti ljudske vrste. Da su ljudi danas manje nasilni, bolje obrazovani, bolje se hrane i dulje žive nego ikad, pokazuje i nekoliko knjiga objavljenih posljednjih godina, među kojima i bestseler “Abundance” Stevena Kotlera i Petera Diamandisa. No, Roserova web studija, koja je preko interneta dostupna zainteresiranim znanstvenicima, novinarima i poduzetnicima, jedinstvena je zbog interaktivne vizualizacije koja pokriva širok spektar tema: nasilje, ratove, okoliš, obrazovanje, rast i distribuciju dohotka, hranu, zdravstvene trendove...

- To je čudesna vizualizacija koja pokazuje kako se naš svijet promijenio. Nijedna obrazovana osoba to ne bi trebala zanemariti - ustvrdio je slavni harvardski znanstvenik Steven Pinker, autor knjige “Better Angels Of Our Nature”, čiji je zaključak da ljudska vrsta nikad nije bila miroljubivija nego što je danas.

Da suprotno našoj percepciji nasilje u ljudskoj vrsti kontinuirano pada, zorno pokazuje i Roserova studija. I ne treba ići daleko u prošlost: tijekom 20. stoljeća, unatoč dva svjetska rata, korištenju nuklearnog oružja i višestrukim genocidima, broj onih koji su umrli nasilnom smrću pao je na jedan do dva posto svjetske populacije.

Prema podacima Ujedinjenih naroda, početkom 21. stoljeća ta se brojka spustila na 0,7 posto svjetske populacije. Nadalje, od 1950. godine, kada je broj poginulih u ratnim sukobima diljem svijeta dosegao 596.086, ta se brojka stalno smanjivala te je 2007. godine broj poginulih u ratovima bio manji od 20.000.

Među čimbenicima koji su doveli do smanjenja nasilnosti među ljudima proteklih stoljeća, ali i posljednjih desetljeća svakako je važno širenje pismenosti i obrazovanja, ali i svijest o ljudskim pravima.

- U prilog smanjenju nasilja, svjedočimo rastu političkih sloboda posljednjih desetljeća. Još početkom 20. stoljeća u svijetu je samo deset posto ljudi živjelo u demokratskim društvima. Danas više od 50 posto svjetske populacije živi u demokratskim državama - ustvrdio je Roser.

Kao ekonomist, on se posebno osvrće na smanjenje siromaštva.

- Od početka industrijalizacije 1820. godine postotak ljudi koji žive u apsolutnom siromaštvu kontinuirano pada. Početkom 19. stoljeća više od 80 posto ljudi na Zemlji živjelo je u siromaštvu, a do danas ta se brojka smanjila za 84 do 94 posto, ovisno o tome kako povučete prag siromaštva - rekao je Roser te naglasio kako je do drastičnog pada siromaštva došlo posljednjih desetljeća.

- Uzmemo li da je život s manje od 1,25 dolara na dan prag siromaštva, što je međunarodno prihvaćena definicija Svjetske banke, dolazimo do spoznaje da je još 1981. godine 52 posto stanovništva na Zemlji živjelo u siromaštvu. Otad se ta brojka naglo smanjivala tako da je 2010. godine u siromaštvu živjelo 21 posto svjetskog stanovništva.

To nije razlog za samozadovoljstvo, no jasno je da putanja promjena ide u pravom smjeru i da se svijet mijenja vrlo brzo upravo sada - naglasio je Roser.

On smatra kako je najfascinantnije poboljšanje globalnog prosperiteta na planu poboljšanja zdravlja ljudi. Tijekom prošlog stoljeća smrtnost među djecom opala je za 90 posto, a prosječan životni vijek porastao za 100 posto. Iz Roserove vizualizacije lako se iščitavaju i podaci za Hrvatsku. Primjerice, 1800. godine očekivani životni vijek u Hrvatskoj (tada dijelu Habsburške Monarhije) iznosio je 36,1 godinu, 1950. godine 60,3, a 2011. već 77 godina.

- U predmodernom, siromašnom svijetu očekivani životni vijek iznosio je oko 30 godina. Kada se siromaštvo počelo smanjivati, očekivani životni vijek u industrijaliziranim zemljama počeo je rasti - rekao je Roser. Istaknuo je da je kontinuirani rast dugovječnosti u industrijaliziranom dijelu svijeta doveo do globalne nejednakosti koja je bila najočitija oko 1950. godine kada su na jednoj strani bili stanovnici bogatih zemalja, a na drugoj oni u nerazvijenim državama. Primjerice, dok je 1950. godine očekivani životni vijek u Švedskoj i Norveškoj bio 71,1 godinu, u Čadu je bio 35,6 godina, dakle samo nekoliko godina više nego 1800. godine kada je u toj zemlji očekivani životni vijek bio 30,9 godina. Prije tri godine očekivani životni vijek u Čadu bio je 51 godina.

- Tijekom posljednjih desetljeća ta se globalna nejednakost na planu ljudskog zdravlja značajno smanjila. Danas više nema nijedne zemlje na svijetu u kojoj je očekivani životni vijek manji od najvećeg očekivanog životnog vijeka iz 1800. godine - ustvrdio je Roser koji svojom publikacijom odašilje optimističnu poruku.

- Vizualizirani pokazatelji jasno pokazuju da postajemo manje nasilni, a istodobno smo tolerantniji. Živimo zdravije i bolje se hranimo, a siromaštvo diljem svijeta naglo pada. Uzimanje u obzir tih činjenica stvara vrlo pozitivnu sliku o tome kako se svijet mijenja - zaključio je Roser.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 13:14