Neuroznanstvenik izmislio podatke o liječenju Alzheimera: ‘Uzalud smo desetak godina trošili novac!‘

Utjecajna studija o Alzheimerovoj bolesti iz 2006. godine mogla bi sadržavati izmišljene podatke, pokazala je istraga poznatog znanstvenog časopisa Science.

Sporni rad, dosad citiran 2200 puta, objavljen je u vodećem znanstvenom časopisu Nature, a njegov je prvi autor bio dr. Sylvain Lesné, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Minnesota. Lesneovo istraživanje pokrenulo je lavinu interesa za beta amiloid Aβ*56 kao obećavajuću metu za ranu intervenciju kod Alzheimerove bolesti. Beta amiloidi su proteini koji se pokazuju kao ključni patogenetski čimbenik u nastanku Alzheimerove bolesti. Nekoliko različitih vrsta ovih proteina potencijalne su mete za lijekove protiv ove bolesti.

Tijekom 15 godina neki su istraživači koji se bave Alzheimerovom bolešću pokušali reproducirati Lesnéove rezultate, ali bez uspjeha. To je pobudilo sumnje. U siječnju ove godine dr. Matthew Schrag, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Vanderbilt, američkome je Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH), koji je financirao Lesnéovo istraživanje, prijavio manipulacije sa slikama u radu. Časopis Science, pak, pokrenuo je vlastitu šestomjesečnu istragu tijekom koje je identificirano ukupno 20 "sumnjivih radova" čiji je autor Lesné, a od kojih je 10 imalo veze s beta amiloidom Aβ*56. Ipak, Science navodi da će se izvorne slike morati detaljno istražiti kako bi se potvrdilo da je riječ o manipulaciji.

- Neposredna, očita šteta je uzalud potrošen novac NIH-a i utrošeno vrijeme na eksperimente u kojima su početna točka bila Lesnéova otkrića - rekao je za Science nobelovac Thomas Südhof sa Sveučilišta Stanford i jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za Alzheimerovu bolest i ostale demencije.

Časopis Nature, koji je objavio rad, pokrenuo je svoju istragu kao i Sveučilište Minnesota na kome radi Sylvain Lesné, neuroznanstvenik porijeklom iz Francuske. On je, međutim, odbio komentirati istragu. Iako su optužbe na Lesnéov rad zabrinjavajuće, one ne ugrožavaju područje istraživanja amiloidnih proteina i Alzheimerove bolesti, smatraju neki istraživači.

- Unatoč ovim optužbama, ne bismo smjeli dopustiti da se potkopa rad tisuća istraživača Alzheimerove bolesti jer njihovi nas mukotrpni napori približavaju vitalnim novim tretmanima za milijune ljudi koji žive s tom bolešću. Postoje opravdana pitanja i kritike amiloidne hipoteze, ali takva su pitanja savršeno normalan i nužan dio znanosti - rekla je za Bussines Insider dr. Sara Imarisio, voditeljica istraživanja u Alzheimer Research UK.

Alzheimerova bolest je progresivno oboljenje mozga karakterizirano gubitkom pamćenja, sposobnosti rasuđivanja i promjenama osobnosti. Najnovije procjene govore da će do 2040. godine 80 milijuna ljudi u svijetu oboljeti i Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencija.