Nakon šest desetljeća razbijen mit o uzroku bolesti koja pogađa 640 milijuna ljudi: Krivac je nešto posve drugo...

Prijateljice moje kćeri tinejdžerke prestale su jesti čokoladu zbog akni, ispričao je jutros naš kolega u redakciji. Desetljećima generacije tinejdžera odrastaju slušajući istu priču: nemoj jesti čokoladu da ti se ne bi stvarale akne. A isto tako i znanstvenici desetljećima raspravljaju je li čokolada uzročnik ozloglašenih mrlja na licu. Sumnje u povezanost čokolade s nastankom akni potječu s početka 1960-ih kada su provedena prva istraživanja. Najveća studija, koja je uključila samo 65 sudionika, tada nije otkrila nikakvu povezanost. Ali ta je studija od tada kritizirana zbog brojnih nedostataka u dizajnu istraživanju. Šest desetljeća nakon tih pionirskih studija mnogi ljudi i dalje smatraju čokoladu mogućim okidačem za nastanak akni.

Akne su najčešća kožna bolest u industrijskim zemljama. Smatra se da u određenoj mjeri pogađaju više od 640 milijuna ljudi diljem svijeta, a obično se počinju pojavljivati tijekom puberteta u skladu s hormonalnim promjenama. No, akne se mogu pojavljivati i u odrasloj dobi.

- Akne su uobičajena kožna bolest kod koje folikuli dlake na koži postaju blokirani uljem i mrtvim stanicama kože što uzrokuje stvaranje mrlja. Teške ili uporne akne iz adolescencije i odrasle dobi uglavnom su uzrokovane genetikom. To je zato što naši geni određuju veličinu lojnih žlijezda naše kože koje proizvode mast – rekla je za BBC Future, koji je aknama posvetio feature „Why chocolate might not be behind your acne” (Zašto akne možda ne stoje iza vaših akni), dr. Beibei Du-Harpur, dermatologinja s Kings Collegeu u Londonu.

- Slučajevi akni kod odraslih posljednjih su godina u porastu, osobito kod žena, ali za to ne postoji samo jedan razlog. No, određeni okolišni čimbenici u našem svakodnevnom životu mogli bi igrati ulogu. Općenito, naš stil života nije dobar za ljudsko tijelo, a možda su akne manifestacija toga - naglasila je Beibei Du-Harpur. Bez obzira u kojoj god dobi netko razvije akne, to može utjecati na kvalitetu njegova života. Akne su povezane s depresijom, tjeskobom, pa čak i suicidalnim mislima, osobito među onima starijima od 25 godina.

U studiji „The blemishes of modern society?” (Mrlje modernog društva) objavljenoj 2016. godine istraživači su zaključili da se akne pogoršavaju modernim načinom života, uključujući zapadnjačku prehranu s visokim udjelom šećera i masnoća, ali dodaju da je međudjelovanje između zdravlja, imunološke funkcije, prehrane, upale, stresa i izloženosti okolišu potrebno dodatno istražiti. Također, brojna populacijska istraživanja pokazuju povezanost između akni i konzumiranja hrane s visokim udjelom masti i šećera. Najveća studija te vrste, objavljena 2020. godine u JAMA Dermatology, obuhvatila je više od 24.000 ljudi, a istraživači su utvrdili da zapadnjačka prehrana vjerojatno igra glavnu ulogu u aknama.

Jedan od razloga za vezu između akni i prehrane općenito mogao bi se svesti na glikemijski indeks (GI) hrane koji predstavlja mjeru očekivanog porasta razine šećera u krvi nakon konzumacije pojedine namirnice. Brojna su istraživanja otkrila vezu između hrane s visokim GI, poput voća, kruha i tjestenine, i simptoma akni. Razlog zbog kojeg hrana s visokim GI može pogoršati akne, je taj što uzrokuje skok razine inzulina u tijelu što potiče upalu i povećava proizvodnju sebuma (mješavina masnih kiselina, šećera, voska i drugih prirodnih kemikalija) na koži. To onda može začepiti naše pore i dovesti do izbijanja akni. Međutim, čokolada zapravo ima niski do srednji GI. No, sadrži puno zasićenih masnoća, a može sadržavati i puno šećera.

- Ključno je da će određeni prehrambeni obrasci, visoka razina kalorija, a niska razina hranjive tvari, vjerojatno pridonijeti upalama niskog stupnja u cijelom tijelu, ali to se može manifestirati kao akne samo kod nekoga tko je već genetski sklon tome – kaže Beibei Du-Harpur. Ističe kako je općenito prehrana koja je dobra za opće zdravlje, bogata voćem i povrćem i drugom hranom bogatom antioksidansima, dobra i za našu kožu.

- Tijelo radi usklađeno, tako da su stvari dobre za srce, crijeva i mozak dobre i za kožu – zaključila je Du-Harpur.