NAJBOLESNIJE I NAJZDRAVIJE PASMINE 'Kupite li psa, svakako ga genetički testirajte!'

Selektivni uzgoj pasa podrazumijeva poštovanje određenih pravila i standarda. No, znanstvenici upozoravaju da neki standardi propisuju takve vanjske osobine pasa koje stvaraju bolesne jedinke.

- Želja za što boljim poštivanjem standarda i popularizacijom određenih pasmina i hiperprodukcijom istih dovela je do nekih genetičkih bolesti. U populacijama određenih pasmina nerijetko je zdravstveni problem vezan uz parenje u srodstvu, tzv. interbreeding - kaže mlada znanstvenica Mateja Janeš, koja na Sveučilištu u Ljubljani upravo radi doktorat o genetici pasa.

Prema Međunarodnoj kinološkoj federaciji (FCI), danas su u svijetu registrirane 343 pasmine, a za svaku od njih propisani su standardi njihova izgleda. To je kod niza vrsta dovelo do genetičkih poremećaja. - Pasmine koje su selekcionirane po izgledu uglavnom imaju više poremećaja, dok ih one selekcionirane za rad, primjerice vojni, policijski i zaprežni psi, imaju manje. Izuzetak je njemački ovčar koji je pogotovo u Drugom svjetskom ratu bio dobar i zdrav radni pas, no njegova ga je popularnost zbog hiperprodukcije i promjene standarda koštala zdravlja - pojasnila je Mateja Janeš.

Brojni poremećaji

Slično se dogodilo i s bernardincem. Stvoren da pomaže ljudima unesrećenima u planini, pretvoren je u psa kojem je potrebna pomoć.

- Danas je prevelik pas koji zbog kratke njuške ne može pravilno disati niti se hladiti, a zbog toga je i puno teže pokretan - rekla je Mateja Janeš.

Popularni kavalirski španijeli kralja Charlesa zbog linijskog parenja u bliskom srodstvu danas su pasmina koja ima mnogo genetičkih poremećaja. - U velikom postotku imaju šum na srcu, siringomijeliju, epizodijsku padavicu, trombocitopeniju, displaziju kukova ili probleme s ušima i očima.

Zbog siringomijelije u uznapredovaloj fazi neki žive u teškim bolovima pa ih je ponekad nužno uspavati kako bi im se skratile muke - istaknula je M. Janeš.

Dalmatiner u sredini

Bokseri, buldozi i mopsevi, kao psi kratkog nosa i zakrivljenog zubala, imaju problema s disanjem, žvakanjem i kontroliranjem vlastite topline. - Oni psi ovih pasmina koji imaju nešto naboraniju kožu također pate i od bolesti kože.

Bokseri često pate od genetičkih poremećaja srca, buldozima je zbog svih genetičkih poremećaja prosječni životni vijek skraćen na nešto više od šest godina, dok mopsevi često još pate i od visokog tlaka - istaknula je Mateja Janeš.

Ona se osvrnula i na našu autohtonu vrstu dalmatinera čijim se proučavanjem već neko vrijeme bavi.

- Već se danas zna da dalmatineri imaju različite genetičke poremećaje prisutne u pasmini, kao što su gluhoća, problemi s mokraćnim putovima, problemi s kožom, alergije, displazija kukova. Ipak, oni spadaju u prosjek, dakle nisu među najbolesnijima, ali ni među najzdravijim pasminama - naglasila je Mateja Janeš.

Genetski test

Naša sugovornica budućim vlasnicima preporučuje da najprije odaberu pasminu koja im izgledom i temperamentom odgovara. - Kada saznate koja je to pasmina, proučite genetičke poremećaje koji se javljaju kod nje. Zatim potražite uzgajivača i pokušajte dobiti što više informacija o psećim roditeljima i zatražite rodovnike na uvid. A kada jednom odaberete štene, svakako ga genetički testirajte - zaključila je Mateja Janeš.