NA KORAK SMO DO RAĐANJA GMO BEBA? Znanstvenici uklonili nasljedne bolesti s genetski modificiranih jajnih stanica

ZAGREB - Jesmo li na korak do rađanja “genetički modificiranih beba”? Ovo pitanje u središtu je rasprava nakon što je američki časopis Technology Review objavio reportažu iz poznatog laboratorija na Harvardu gdje znanstvenici pomoću nove tehnologije pokušavaju iz DNK jajašca ukloniti defektne gene povezane s bolestima.

Ciljana modifikacija

Koristeći novu metodu, tzv. CRISPR, mlada znanstvenica Luhan Yang, postdoktorandica u laboratoriju poznatoga harvardskog genetičara prof. Georgea Churcha, iz jajašca žene s nasljednim oblikom raka jajnika eliminirala je gen povezan s tom malignom bolešću. Iako rad dr. Luhan Yang još nije objavljen u nekom znanstvenom časopisu, njezino je istraživanje privuklo veliku pozornost medija iz cijeloga svijeta te izazvalo žestoke rasprave u javnosti.

- CRISPR-Cas sistem nova je revolucionarna tehnologija u molekularnoj biologiji, koja omogućava ciljano modificiranje ili zamjenu jednog ili više gena. Prednost ove tehnologije je njena relativna jednostavnost, visoka preciznost i učinkovitost pa je stoga posljednjih godina korištena za modifikaciju gena u nizu različitih tipova stanica i modelnih organizama, i to posebice onih za koje prijašnje metode nisu bile učinkovite - pojasnila je dr. Tamara Čačev, molekularna biologinja Instituta Ruđer Bošković (IRB).

Popravljanje gena

- Iako ova studija još nije objavljena, pobudila je veliku pažnju budući da se u njoj ova tehnologija koristi za korekciju mutiranog gena BRCA1 u jajnim stanicama žene nositeljice ove mutacije. Iako sami znanstvenici naglašavaju kako je riječ o eksperimentu na stanicama, vrlo je predvidljivo da bi se ovako modificirane stanice mogle koristiti za stvaranje genetički modificiranih embrija čovjeka u kojima bi se ovom tehnologijom mutirani geni ‘popravili’ ili zamijenili njihovim ‘zdravim’ verzijama - dodala je dr. Čačev.

Naglasila je kako je tehnologija CRISPR dosad korištena u nizu drugih istraživanja. - Posebno bih izdvojila istraživanja povezana s razvojem novih terapeutskih pristupa u liječenju HIV/AIDS infekcije i hemofilije.

Etičke dvojbe

Drugi recentni iskorak, koji su 2014. godine ostvarili kineski znanstvenici, jest istodobna modifikacija više gena kod jedne vrste majmuna, čime se otvara mogućnost primjene ove tehnologije u stvaranju boljih modela za istraživanje kompleksnih multigenskih bolesti čovjeka - naglasila je Tamara Čačev.

Naša sugovornica osvrnula se i na etičke dvojbe nove tehnologije zbog čega dio znanstvenika traži moratorij na takva istraživanja.

Istaknula je kako valja razlučiti primjenu CRISPR tehnologije na modifikaciju gena u tjelesnim stanicama oboljelih u terapeutske svrhe (pri čemu ne dolazi do prijenosa ovih modifikacija na potomstvo), od primjene ove tehnologije na spolne stanice.

Podijeljena struka

- Genetičke modifikacije spolnih stanica se nasljeđuju te bi se time trajno i nepovratno izmijenila nasljedna osnova potomaka. Stoga dio znanstvene zajednice smatra kako se ne bi trebalo zadirati u modifikaciju reproduktivnih stanica zbog toga što efikasnost i sigurnost ove tehnologije nije do kraja ispitana te je stoga njena primjena u ovom kontekstu etički dvojbena - rekla je dr. Čačev.