KREĆE PROJEKT 'ARIANE 6', ADUT EU ZA OSVAJANJE SVEMIRA Europa gradi novu raketu bez Hrvatske

LUKSEMBURG Na ministarskom sastanku zemalja-članica Europske svemirske agencije (ESA) u utorak Luksemburgu, nakon cjelodnevnih pregovora odobren plan izgradnje nove europske rakete za let u svemir – Ariane 6.

Na istom su sastanku ministri dogovorili financiranje Međunarodne svemirske postaje (ISS) te istraživačkog rovera koji bi 2018. trebao poletiti na Mars. Članice Ese za ove su programe odobrile budžet od 5,924 milijardi eura u slijedećih nekoliko godina.

'Ministarski sastanak mogu okarakterizirati kao uspjeh, ustvari, išao bih tako daleko pa ga prozvao velikim uspjehom', izjavio je nakon sastanka direktor Ese, Jean-Jacques Dordain.

Inače, od 27 država Europske unije, 18 ih ima status stalnog člana u Europskoj svemirskoj agenciji, dodatnih osam ima ugovor o suradnji, a samo jedna država EU nema ništa s europskim svemirskom programom. Pogađate, riječ je o Hrvatskoj.

Sadašnja europska raketa, Ariane 5, u upotrebi je od devedesetih godina i postala je prvim izborom za lansiranje velikih, komercijalnih satelita.

No, konkurencija na polju lansiranja u svemir sve je oštrija pa postoji bojazan kako će Ariane 5 u drugoj polovici ovog desetljeća postati zastarjelom.

Zbog toga su ministri članica Ese odobrili izgradnju nove rakete. Prilikom proizvodnje Ariane 6 koristit će se najmodernije tehnologije i materijali te pojednostaviti proizvodni proces što bi trebalo dovesti do velikog rezanja troškova.

Modularna konstrukcija odgovarat će različitim tipovima svemirskih misija što će dodatno povećati isplativost Ariane 6. Ovisno o modelu, nova raketa u orbitu će moći ponijeti od 5 do 11 tona korisnog tereta.

Najveći financijski teret razvoja europskog svemirskog programa podnijet će Francuska i Njemačka. I dok Francuzi ulažu u raketu, Nijemci su zainteresiraniji za razvoj Internacionalne svemirske postaje (ISS).

ESA će tako do 2017. potrošiti 800 milijuna eura na ISS, a svoju podršku dogovorenim programima dali su i Talijani, koji neko vrijeme nisu sudjelovali u financiranju svemirskih projekata, te Britanci.

Treći takav projekt odnosi se na ExoMars rover koji bi 2018. trebao krenuti put Marsa u misiji potrage za vanzemaljskim životom. Europski rover u prošlosti je često muku mučio s budžetom, a umalo nije u potpunosti otkazan.

Za uspješan početak misije nedostaje 200 milijuna eura. ESA je zasad odobrila 'samo' 140 milijuna što će biti dovoljno za nastavak izgradnje rovera.

Na sastanku su odobreni i planovi razvoja slijedeće faze dva satelita – Sentinela-6 i AnySata.

Slijedeći ministarski sastanak Europske svemirske agencije održat će se slijedeće godine u Švicarskoj.

I opet, bez Hrvatske.