IZBOR EUROPSKE ZNANSTVENE NOVINARKE GODINE Ovo je pet najvažnijih događaja koji su obilježili znanost u 2015.

Bliži se kraj godine pa mediji diljem svijeta rade svojevrsnu inventuru najvažnijih postignuća u znanosti 2015. Za čitatelje Jutarnjeg lista napravila sam moj izbor događaja i postignuća koji su obilježili ovu godinu u znanosti.

1. Nakon devet godina putovanja svemirom i 4,8 milijardi pređenih kilometara, NASA-ina letjelica Novi horizonti proletjela je 14. srpnja pokraj patuljastog planeta Plutona. Novi horizonti najbrža su letjelica ikad lansirana sa Zemlje, a sa sobom je ponijela i ampulu s nekoliko grama praha Clydea Tombaugha koji je 1930. otkrio Pluton. Zadivljujuće slike površine Plutona i njegova mjeseca Harona i dalje stižu na Zemlju. Nedavno su tako objavljene slike ledenih planina na Plutonu.

2.Kineski znanstvenici kreirali prvi genetski modificiran embrij koristeći revolucionarnu tehnologiju CRISPR-Cas. Ta tehnologija poznata je od 2012. godine, a dosad je korištena u nizu istraživanja povezanih s novim terapeutskim pristupima u liječenju HIV/AIDS infekcije i hemofilije. No, genetske modifikacije na embrijima otvaraju put stvaranju “dizajnirane djece” željenih osobina. Nedavno su poznati svjetski znanstvenici pozvali na moratorij primjene CRISPR-Casa zbog nedovoljne istraženosti tehnologije.

3. Otkriven egzoplanet najsličniji Zemlji. Kepler 452b je oko 1,5 puta veći od Zemlje od koje je udaljen oko 1400 svjetlosnih godina. Ima gravitaciju gotovo dva puta veću od Zemljine, a godina na njemu traje 386 dana. Kepler 452b stariji je brat Zemlje: star je oko šest milijardi godina, a naš planet 4,5 milijardi. Od 1995. godine kada je otkriven prvi planet izvan Sunčeva sustava do danas otkriveno je oko 2000 egzoplaneta.

4. Međunarodni tim paleontologa u kojem je bila i hrvatska znanstvenica dr. Davorka Radovčić, predstavio je u rujnu novu vrstu hominina, Homo naledi. Oko 1500 fosilnih ostataka barem 15 jedinki otkriveno je još 2013. i 2014. godine u špilji Dinaledi kod Johannesburga. Starost fosila kreće se između 2,5 i 3 milijuna godina. Prosječan Homo naledi bio je visok 150 centimetara, težak 45 kilograma, a imao je mozak veličine naranče. Imao je dugačke noge i čovjekolika stopala, te ramena i ruke prilagođene za penjanje po drveću.

5. U trenutku dok ovo pišem, u Parizu još uvijek traje UN-ova Klimatska konferencija, no dosadašnje vijesti su optimistične. Konferencija u Parizu nazvana je povijesnom jer se očekuje da će predstavnici 195 zemalja svijeta večeras prihvatiti novi globalni sporazum o smanjenju emisije stakleničkih plinova. Cilj sporazuma je zadržati zagrijavanje Zemlje do razine od dva Celzijeva stupnja do kraja 21. stoljeća. U proteklih 150 godina globalna temperatura na Zemlji porasla je za oko jedan Celzijev stupanj.