ISTRAŽIVANJE

Internetske kletve u Hrvata i magijska moć: Tanka je linija između ‘volim te‘ i ‘crko dabogda‘

 Paul Bradbury/Hoxton/Profimedia
Iskustvo Mudrolija s Twittera kaže da kada na internetu nekome želite zlo, ono se najčešće pretvara u humoristično iskustvo

Izricanje kletvi na internetu najčešće završi u njezinoj suprotnosti, tj. pretvaranju u humorne situacije, iako u njoj ostaje nešto od magijske moć riječi, kaže istraživanje objavljeno netom u znanstvenom časopisu Narodna umjetnost.

Kletva izrečena u internetskim žanrovima pojavljuje se čak u više od 90 posto slučajeva u obliku takozvane ludičke kletve, tj. one izrečene u šali i bez vjerovanja u magijsku moć riječi, ističe autor istraživanja Željko Predojević s Filozofskog fakulteta Sveučilište Komenski u Bratislavi.

Njezina je osnovna uloga stvaranje humorne situacije, odnosno osjećaja neskladnosti, proturječnosti ili nepodudarnosti, kaže se i dodaje da ona skoro u potpunosti gubi prvotnu magijsku funkciju i želju izricatelja da nekoga stigne zlo, odnosno njezina je magijska uloga deritualizirana.

Istraživanje je bilo usmjereno na korisničke profile mrežne stranice Mudrolije s Twittera, gdje je autor izabrao 44 primjera u kojima se pojavljuje kletva. Samo tri od njih pojavile su se u obliku ozbiljne, tradicionalne kletve. To su “dabogda crkli od ciroze i ti i tvoja jetra, jer su se borili srce i mozak”, “dabogda bio zdrav, bogat i nepoznat” i “volim te al crkni”.

Svi ostali primjeri, njih 41, imali su oblik "ludičke" kletve, poput: "dabogda ti trebala k’o punjač za android” ili “dabogda nas sve u životu žuljali samo ka­menčići na obali mora!”.

Autor navodi i primjere parafraze aforizma "Tanka je linija između ljubavi i mržnje" na način ludičke kletve. On tada glasi: "Tanka je linija između dabogda crkla ako ti se javim i javiću se pa nek crknem" ili "Tanka je linija između ‘volim te’ i ‘crko dabogda’".

Ludička kletva nastala je po uzoru na ozbiljnu, tj. u njoj se prepoznaju slični tematsko-motivski sadržaji poput ljubavnih odnosa, srdžbe, zavisti i sl., ali i tipovi kletvi, poput djevojačke koja čini četvrtinu korpusa, a javlja se i jedan primjer majčine kletve.

Iako autor napominje da uzorak kletvi možda nije primjenjiv na druge objave, te se također ograđuje u pogledu određenja rodnih odnosa onih koji šalju "kletvu", ipak potvrđuje "stereotipno mišljenje" da žene češće kunu nego muškarci.

Sve u svemu, iskustvo Mudrolija s Twittera kaže da kada na internetu nekome želite zlo, ono se najčešće pretvara u humoristično iskustvo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 23:51