NIKAD PRIJE VIĐENO

HUBBLE SNIMIO NAJČUDNIJI OBJEKT U SUNČEVOM SUSTAVU Godinama su mislili da je običan asteroid, ali kada je prošao pored Sunca ostali su u potpunom šoku

 ESA / NASA / Hubble
 

Snimke svemirskog teleskopa Hubble otkrile su iznenađujuće nove detalje o jednom od najčudnijih objekata u Sunčevom sustavu - binarnom asteroidu koji je u isto vrijeme i dvostruka kometa. Asteroid 300163 prvi je svojeg tipa ikada zabilježen, a znanstvenicima je trebalo više od deset godina da razumiju njegovu prirodu.

Asteroid je prvi put opažen 2006, i zaveden pod brojem 300163. Godinama nitko više nije ni obraćao pozornost na njega, do 2011. godine, kada su astronomi s teleskopa Pan-STARRS opazili neka svojstva nalik kometama, pa su ga označili kao kometu 288P.

Kada se ponovno počeo približavati Suncu prošle godine, tim njemačkih astronoma okrenuo je svemirski teleskop Hubble prema njemu i otkrio potpuno neočekivani detalj - radi se o dva asteroida, koji orbitiraju jedan oko drugoga.

Oba asteroida su gotovo iste veličine i mase, a oba orbitiraju oko zajedničkog središta mase, na međusobnoj udaljenosti od oko 100 kilometara. Takvi su sustavi asteroida zabilježeni i ranije, no ono što ovaj sustav čini posebno neobičnim je što oba asteroida oko sebe imaju komu - magličasti ovoj oko jezgre kometa - te zajednički rep.

Detalje novog otkrića objavila je jučer u časopisu Nature dr. Jessica Agarwal i njezin tim s Instituta za istraživanje Sunčevog sustava Max Planck.

- Otkrili smo snažne tragove sublimacije vodenog leda zbog povećanog grijanja od strane Sunca - nalik načinu na koji nastaje rep komete, kazala je dr. Agarwal.

No, osim što je prvi binarni asteroid koji je istovremeno i kometa iz glavnog planetoidnog pojasa, 300163 je čudan i zbog brojnih drugih osobina.

Rijetko kad su viđeni binarni asteroidi s toliko velikim razmakom između njih - znanstvenici vjeruju kako je 300163 bio jedan asteroid koji se, iz nekog razloga, počeo ubrzano vrtjeti do točke gdje se raspao na dva dijela. Ta dva dijela su se, zbog isparavanja leda s površine, počeli međusobno udaljavati dok se nisu našli na današnjoj udaljenosti.

Njegova orbita, koja prolazi kroz glavni planetoidni pojas, te potom prolazi dovoljno blizu Suncu da 300163 postaje kometa, je izrazito ekscentrična, a moguće je da je posljedica istog kozmičkog događaja, poput žestokog sudara, koji je i započeo ubrzanu vrtnju zbog koje se raspao na dva dijela.

Znanstvenike najviše zanima radi li se o objektu kakvi redovito nastaju, no do sada ih nismo vidjeli jer nismo znali što tražimo, ili se radi o spletu rijetkih okolnosti koje su dovele do njegovog postojanja.

- Treba nam još teoretskog rada i još promatranja, te još objekata koji su mu slični, kako bi pronašli odgovor na to pitanje, rekla je Agarwal.

ESA / NASA / Hubble

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 03:35