Hrvatska prva na svijetu ukinula potrošnju tvari štetne za ozon

Hrvatska je prva država na svijetu koja je ukinula potrošnju halogeniranih klorofluorougljikovodika (HCFC), jedne od najštetnijih tvari koje oštećuju ozonski sloj, istaknula je u četvrtak pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode Marija Šćulac Domac.

Ponosni smo što je Hrvatska prva na svijetu, između 149 drugih zemalja, ukinula potrošnju HCFC-a, i to 26 godina prije roka određenog Montrealskim protokolom, izjavila je novinarima Šćulac Domac.

Projekt "Ukidanje potrošnje HCFC-a u Hrvatskoj" započeo je 2010. godine, a financirali su ga Organizacija Ujedinjenih naroda za industrijski razvoj (UNIDO) i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Zamijenjeno je 13 rashladnih uređaja u bolnicama i javnim institucijama koji su koristili tvar koja oštećuje ozonski sloj, pa su tako, primjerice, nove uređaje dobili Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Splitu i Klinički bolnički centar (KBC) Sestre Milosrdnice u Zagrebu.

Zamjena štetne radne tvari prirodnom, tzv. retrofiting, obavljena je u rashladnim uređajima Galerije Klovićevi dvori, upravne zgrade Nacionalnog parka Brijuni i Općoj bolnici dr. Josip Benčević iz Slavonskog Broda. Do kraja 2015. planirana je i zamjena radne tvari koja oštećuje ozon u još 19 uređaja u javnim institucijama. U tim će se uređajima ubuduće koristiti tvari koje nisu štetne po ozon.

U sklopu projekta Ministarstvo zaštite okoliša i prirode doniralo je osam demonstracijskih klimatizacijskih uređaja s prirodnom radnom tvari srednjim strukovnim školama za izobrazbu učenika - u Velikoj Gorici, Osijeku, Koprivnici, Imotskom, Varaždinu, Novoj Gradiški, Rijeci i Metkoviću. To će omogućiti učenicima da se obuče kako bi mogli instalirati i servisirati uređaje novih tehnologija koji će u dogledno vrijeme u potpunosti zamijeniti postojeće klimatizacijske uređaje.

Temeljem Nacionalnog programa za ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj, u zadnjih 15 godina u Hrvatskoj je provedeno više od 25 projekata za ukidanje potrošnje tih tvari, ukupne vrijednosti 30 milijuna kuna, koje su financirali Multilateralni fond za provedbu Montrealskog protokola i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Šćulac Domac ističe da je Montrealski protokol najuspješniji međunarodni sporazum kojim je omogućeno značajno smanjenje tvari koje oštećuju ozon, a potpuni oporavak ozona očekuje se sredinom stoljeća.