BIT ĆE IH JOŠ...

HRVATSKA GEOFIZIČARKA OTKRIVA MOŽEMO LI OČEKIVATI JAČI POTRES 'Moramo biti svjesni na kojem području živimo, ovo će trajati danima, možda tjednima'

U krugu: doc. dr.Iva Dasović
 Reuters
 

O razornom potresu s epicentrom u Albaniji kod Drača magnitude 6.4 po Richteru, kao i seriji slabiji potresa koji cijelo jutro tresu regiju,porazgovarali smo s doc. dr. Ivom Dasović s Geofizičkog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Kakve su trenutne informacije o potresima koji su uznemirili jug Hrvatske?

- Trenutno ono što možemo znati jesu epicentar, dubina i magnituda potresa. Znamo da se radi o plitkom potresu, a prema magnitudi potresa koja je procijenjena na otprilike 6.3 do 6.4, možemo očekivati i veliku materijalnu štetu, pogotovo na starim objektima i onima lošije gradnje, dok će oni bolje građeni imati veća ili manja oštećenja. U ovakvom potresu možemo očekivati veći broj ozlijeđenih, a mogući su i poginuli. Nažalost, iz Albanije stižu upravo ovakve loše vijesti.

Nakon jakog potresa u Albaniji zabilježena je serija slabijih.

- Nakon ovakvog potresa možemo očekivati nekoliko potresa magnitude oko pet -- već su i zabilježeni, desetke magnitude četiri i zaista mnogo onih magnitude tri i manje koji će se osjetiti samo u bližoj okolici kao manja podrhtavanja tla. Pojačano podrhtavanje će trajati danima i tjednima, no vjerojatno neće biti jačeg potresa. Potres se dogodio u zoni podvlačenja Jadranske mikroploče pod Europsku gdje ih i očekujemo. Potres kod Blagaja nije nužno povezan s ovim kod Drača, no ne možemo isključiti da ga je pojačana aktivnost u Albaniji potaknula: moguće je da su slaba podrhtavanja koja su doputovala do ovog područja bila 'kap koja je prelila čašu' – no on je morao biti, da tako kažemo, 'zreo za puknuti'.

Što je uzrok potresa u Albaniji?

- Uzrok je sudaranje Jadranske mirkoploče i Europske ploče pri čemu se ova prva podvlači pod drugu. Sve je to dio jednog šireg međudjelovanja i sudaranja Afričke i Euroazijske tektonske ploče. Seizmička aktivnost u ovom dijelu je nešto uobičajeno, no ovako snažni potresi događaju se rijetko i ponavljaju se u nepravilnim razmacima, kad se ponovno stijene jako deformiraju i u sebi napune mnogo potencijalne energije. Ipak, treba naglasiti da su se u ovom području dogodila dva potresa magnitude 5.6 i 4.8 prije dva mjeseca, 21. rujna 2019. godine. To su već ozbiljne magnitude i teško, zapravo nemoguće, bilo je predvidjeti da će se dogoditi još snažiji uskoro.

Je li isti uzrok potresa kod Blagaja?

- Ista gibanja tektonskih ploča prouzrokovala su i potres kod Blagaja – područje južne Hrvatske i Hercegovine nalazi se u području umjerene do jake seizmičke aktivnosti. U posljednjih nekoliko godina seizmička aktivnost u ovom područjuje nešto je manja, pa je ovo jedan od jačih potresa u našem području u posljednjih skoro dvadesetak godina. No ne možemo reći znači li on da nam slijedi nešto jače ili ne – prognoza potresa nije moguća još uvijek. Potresi se događaju duboko u Zemlji dokle mi ne možemo doći našim instrumentima i prisiljeni smo promatrati posljedice s površine.

Kako su potres osjetili u mnogim mjestima Hrvatske, kod mnogih ljudi javio se strah.

- Nema mjesta panici! Mi moramo biti svjesni da živimo u području umjerene do jake seizmičke aktivnosti i da su potresi magnitude oko 6 kod nas mogući – oni su se događali prije: posljednji ovako jak bio je u 1996. godine s epicentrom kod Stona, 1942. kod Imotskog te 1962. kod Makarske, u okolici Rijeke kod Klane 1870. te kod Grižana 1916. godine, a tu je i Zagrebački potres 1880. godine. To su sve potresi s magnitudom oko 6.0. Kod samog Dubrovnika ovako jak potres posljednji je put zabilježen 1667. godine – nažalost, mi ne znamo kad bi se mogao ponoviti, ali realno mogao bi se dogoditi sutra ili za godinu ili deset godina. Mi tek otkrivamo što se u Zemlji događa, a dubrovačko područje nam je jedno od najzanimljivijih i u središtu našeg istraživanja. Ako prilagodimo način našeg života tome, potresi ne moraju biti opasni!

Kako se može postići da nam potresi ne budu prijetnja?

- Pametnom gradnjom može se postići jako puno: pogledajte kako to rade npr. u Čileu i Japanu, zemljama gdje se događaju i puno jači potresi, a ovakvi o kojima danas pričamo i puno češće. Neka svatko razmisli u kakvom prostoru boravi: gdje su nosivi zidovi, koje su slabe točke građevine i sl. Kad krene podrhtavanje, potrebno je neko vrijeme da se postigne najjača trešnja, pa u pravilu imamo vremena sakriti se pod stol ili čučnuti uz nosivi zid – probajte to nekoliko puta! Rijetko koja zgrada je tako loše sagrađena da će je potres u istom trenu oštetiti – ono mora neko vrijeme tresti kako bi prouzrokovalo štetu. Ne trčite jer je tlo u gibanju i mogli biste pasti, nego čučnite i zaštitite vrat i glavu rukama, neka se ne ulazi u dizala ili ide stubištem. Kad podrhtvanje završi, izađite na ulicu, dovoljno daleko od zgrada jer vam može pasti crijep, žbuka ili kakva tegla s cvijećem na glavu. Najgore što vam se može dogoditi jest da paničarite. Nažalost, dolaze vijesti da je čovjek u Albanije skočio kroz prozor iz zgrade od panike i poginuo. To je strašno! Zaista je šteta što se ispravno ponašanje ne uči u školama, kao što se to radi u mnogim zemljama koje su ugrožene potresima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 20:11