FOTO Tajne stare 5 tisuća godina uskoro će biti otkrivene!

Stručnjaci vjeruju da su na pragu dekodiranja 5 tisuća godina starih tajni najstarijeg nedešifriranog pisma na svijetu.

- Mislim da smo napokon na pragu otkrića - rekao je Jacob Dahl, profesor na koledžu Wolfson i Oxfordu, te direktor Odjela za istraživanje drevnog svijeta.

Dahlovo tajno oružje je mogućnost da promatra simbole detaljnije nego ikad prije, javlja BBC.

U prostoriji u Ashmolean muzeju u Oxfordu, iznad odjeljka s egipatskim mumijama i fragmentima prastarih civilizacija, nalazi se uređaj nalik na veliku crnu kupolu koji uzrokuje treperenje svjetla.

Ovaj uređaj omogućava najdetaljnije visoko-kvalitetne fotografije tajnovitih simbola urezanih u glinene ploče koje su ikad snimljene.

Koristi se za dekodiranje pismenog sustava zvanog proto-elamit , koji se koristio između 3200. i 2900. godine prije Krista na području današnjeg južnog Irana.

Tim znanstvenika s Oxforda smatra da su na pragu razumijevanja posljednjeg velikog nedešifriranog teksta iz antičkog vremena.

Dahl je svoj uređaj poslao u Louvre, gdje se nalazi najznačajnija kolekcija tih pisama.

Glinene ploče umetnu se u spomenuti uređaj (Reflectance Transformation Imaging System), koji uz pomoć kombinacija 76 zasebnih fotografskih svjetala i kompjutera snima svaki urez i brazdu na pločama. Na temelju toga stvara se virtualna slika koja se može okretati pod svim kutevima.

Dosad je Dahl dešifrirao oko 1200 zasebnih simbola, ali tvrdi da je nakon 10 godina proučavanja i dalje mnogo toga neotkriveno, čak i osnovne riječi poput "krava" i "stoka".

Dahl vjeruje da se natpisi teško dešifriraju jer su originalni tekstovi puni grešaka - što otežava pronaći konzistetne obrasce. Uz to, vjeruje se da nije postojao ustaljeni "rječnik", pa se stoga nije niti mogla očekivati točnost u pisanju.

Uskoro je sustav pisama postao iskvaren, a zatim je i potpuno nestao nakon svega nekoliko stotina godina.

Riječ je o pisanom, ali ne i govornom jeziku, a profesor Dahl kaže da je proto-elamitsko pismo povijesno značajno jer je to prvi zabilježeni slučaj da je jedno društvo prihvatilo pismo druge susjedne grupe, podrijetlom iz Mezopotamije, a zatim su napravili potpuno drugačiji niz simbola. Uz to, to je prvi pismeni sustav u kojem su korišteni slogovi.

Unatoč činjenici što i dalje nisu rastumačeni svi simboli, profesor Dahl kaže da je po kontekstu poruka na glinenim pločama, pogotovo jer je korišten i numerički sustav, moguće razumijeti da se natpisi odnose na prihode i na vlasništvo nad zemljom, a ne na poeziju.

Radi se o jednostavnoj poljoprivrednoj zajednici, koja je imala svoje vladare, ispod kojih je dolazio srednji sloj moćnika, dok su na samom dnu društvene hijerarhije bili radnici prema kojima su se odnosili kao prema stoki.

Vladari su nosili titule koje su održavale njihov status. Naprimjer, naziv "gospodar stotine" označavao je čovjeka koji je pod svojom kontrolom imao stotinu ljudi.

Glavna prehrambena namirnica ove civilizacije bio je ječam. Od njega su spremali neku vrstu kaše, a pili su i ječmeno pivo. Podčinjeni radnici dobivali su hrane dovoljno tek za preživljavanje, dok su bogatiji društveni slojevi uživali u jogurtu, siru i medu.