BEZ PRITISKA

DJEVOJKE, NE MORATE ŽURITI! Otkriveno da su i starije rodilje dobre za djetetov razvoj

Nova Gradiska, 010115.Mali Fran,tezak 3440 grama i dugacak 52 centimetra prva je beba rodjena u Hrvatskoj u 2015.godini i to 4 sekunde iza ponoci.Drugo je to dijete u obitelji Kokic.Sretni roditelji su majka Katica i otac Filip.Porod su obavili djelatnici novogradiske bolnice dr.Boris Lovric,dr. Stefo Djuric,primalja Zdravka Samardzic i primalja Ivana Gudac.Na slici mali Fran,majka Katica i otac Filip.Foto: Danijel Soldo / CROPIX
 Danijel Soldo / CROPIX

ZAGREB - Starije majke možda dobivaju zdraviju djecu koja će biti i bolje obrazovana od djece koju su rodile žene u dvadesetima, pokazala je međunarodna studija.

I majke tinejdžerice i rodilje starije od 35 godina imaju nešto povećan rizik od prijevremenog porođaja, a adolescentice će vjerojatnije od žena u dvadesetima imati djecu koja se sporije razvijaju i koja ne završe srednju školu, pokazala je ta studija.

"Starija mati možda je dobra za djetetov razvoj ako je dobrostojeća i ako se ne mora brinuti za velik broj djece", kaže voditeljica studije Caroline Fall, istraživačica s britanskog sveučilišta u Southamptonu.

Fall i kolege proučili su što je bilo sa 19.403 djece, usporedbi s dobi majke pri porođaju, u pet zemalja s niskim i srednjim prihodima - Brazilu, Gvatemali i Indiji te na Filipinima i u Južnoafričkoj Republici.

Podaci za svaku zemlju prikupljani su u raznim razdobljima od 1969. do 1989. i to donekle različitim metodama, ali za sve sudionike postojali su podaci o dobi majke te podaci od djetetu barem do druge godine.

Majke u studiji prosječno su bile stare 26 godina. Žene u Brazilu bile su najmlađe, 25,8 godina, a u Gvatemali najstarije - 27,2 godine.

Djeca majki do 19 godina imala su 20 do 30 posto veći rizik da budu nedonoščad i nedostaščad - da se rode prerano i s malom porođajnom težinom, pokazala je studija.

Ta su djeca imala i 30 do 40 posto više izgleda da zaostaju u razvoju s dvije godine te da ne završe srednju školu.

Istraživači su ustanovili socioekonomski status majki na temelju obrazovanja, bračnog stanja, bogatstva, etničke pripadnosti i mjesta stanovanja u gradu ili u selu. I kad su te faktore uključili, ostala je prednost starijeg majčinstva.

Jedno je ograničenje studije u nedostatku podataka o genetici, pušenju i prehrani majki, te o ostalim oblicima hranjenja osim dojenja, priznali su autori studije u časopisu Lancet Global Health.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2024 12:41