DIJELOVI I FUNKCIJE TIJELA KOJI ZAPRAVO NE SLUŽE NIČEMU Od muških bradavica do umnjaka: Evo što čovjek ima, a ne treba mu

Bilo je potrebno 6 milijuna godina evolucije da se ljudska rasa razvije do sadašnjeg oblika. Ne čudi zato da se i naša fizionomija mnogo promijenila – no ne uvijek nabolje, piše Independent .

Zapravo, još uvijek postoje neki dijelovi tijela koji su nekad bili vrlo korisni, no u međuvremenu su izgubili svrhu i postali višak.

1. Repna kost

Ljudi više ne trebaju repove. Sasvim dobro održavamo ravnotežu i bez njih. Međutim, većina sisavaca ima rep u nekom trenutku svojega života, čak i ako ih izgube do trenutka kad trebaju napustiti maternicu. Između pet do osam tjedana nakon začeća, ljudski embriji, čini se, imaju nešto što izgleda kao rep, no do rođenja taj se rep apsorbira u kralježnicu.

2. Muške bradavice

U osnovi, muškarci imaju bradavice jer su mogli biti žene. Muški i ženski fetusi razvijaju se potpuno jednako prvih 60 dana života u maternici. Za one s kromosomom Y testosteron će napraviti svoje i učiniti da se razviju muški spolni organi, a ne ženski.

No, do tog trenutka bradavice su se već razvile. A kako imanje bradavica nimalo ne smeta, one nisu nestale prirodnom selekcijom, pa ih uglavnom svi imaju.

3. Zub umnjak

Ljudske čeljusti su se s vremenom smanjile, a rezultat toga je da u njih ne stanu svi naši zubi. U stvari, kod većine nas je tako i za zube nema dovoljno mjesta u čeljusti. Svaki peti čovjek osjeća posljedice prevelike gužve među zubima, pa nam definitivno ne treba još jedan zub koji naraste u već odrasloj dobi.

Većina znanstvenika se slaže da su se naše čeljusti smanjile zbog promjena u prehrani: više ne moramo žvakati žilavo sirovo povrće i meso.

Neki znanstvenici misle da je to također povezano i s boljom dentalnom higijenom. U prošlosti nismo toliko pazili na zube pa se često događalo da pokoji izgubimo, čime bi se otvaralo mjesto za umnjak.

4. Trnci

Naši su preci po tijelu imali puno više dlaka, a zahvaljujući trncima (tj. ježenju), pričinjali bi se većima nego doista jesu te bi tako otjerali predatore (zamislite nakostriješenu mačku). Zato nas i dan danas prođu trnci (ili žmarci) kad se preplašimo. Također, naježimo se i kad nam je hladno jer nam je nekad takvo kostriješenje moglo pomoći da se ugrijemo. Danas su trnci uglavnom beskorisni.

5. Treći kapak

U samom kutu oka, odmah pored nosa, postoji mali komadić kože koji zapravo uopće ne bi trebao biti tamo. To se zove plica semilunaris, a ptice i gmazovi imaju taj dodatni, prozirni kapak kroz koji vide, a koji mogu navući preko oka kao zaštitu ili kako bi sačuvali vlažnost.

6. Refleks hvatanja

Ako stavite nešto na dlan male bebe, ona će to čvrsto uhvatiti. Dok smo imali više dlaka po tijelu, taj refleks je bio važan da se mladunče može uhvatiti za krzno mame. Tako bi mama mogla obavljati svakodnevne poslove i imati obje ruke slobodne.

7. Uši (odnosno neki dijelovi uha)

Naravno, uši su nam vrlo potrebne, ali uho ima puno dijelova koji su manje-više beskorisni. Postoji grupa mišića koji se zovu aurikularni mišići koji nam omogućuju da pomičemo uši. Za razliku od nekih životinja poput majmuna i mačaka koje moraju pomicati uši kako bi bolje čule, mi jednako dobro čujemo bez obzira na položaj naših ušiju. Većinu vremena zato ni ne koristimo ušne mišiće. Neki ljudi njima mogu pomicati uši, ali to im ne pomaže da bolje čuju. No s našim precima to nije bio slučaj te su pomicali uši kako bi poboljšali sluh.