NOVI LIJEK NA POMOLU

Britanci koji su pronašli dosad najefikasniji lijek protiv covida na pragu su novog otkrića!

Laboratorij, ilustracija
 Douglas Magno/AFP
U idućim tjednima, pacijenti će primati terapiju, a rezultati će biti uspoređeni s onima drugih pacijenata koji nisu uzimali antitijela

Testiranje novog tretmana na bazi antitijela za liječenje Covida-19 uskoro će započeti u britanskim bolnicama, piše BBC.

Oko dvije tisuće ljudi primit će monoklonska antitijela, vrlo snažna antitijela proizvedena u laboratoriju, kako bi se vidjelo jesu li učinkovita protiv ove bolesti.

Ovo je dio je šireg programa, tzv. 'pokusa oporavka' (UK Recovery Trial) u sklopu kojeg je već otkriveno da jeftini steroid zvan deksametazon može spasiti živote.

U predstojećim tjednima prvi će pacijenti primiti novi lijek.

Profesor Martin Landray sa Sveučilišta Oxford i jedan od voditelja UK Recovery Triala, kaže: 'Ovo je prvi oblik tretmana kreiran za ovaj specifični virus. Postoji puno razloga zbog kojih vjerujemo da bi moglo biti uspješno: sprečava reprodukciju virusa, sprečava da virus napravi štetu te poboljšava pacijentove izglede za oporavak. Ovaj pokus pokazat će hoće li se nada pretvoriti u stvarnost.'

Što su monoklonalna antitijela?

Antitijela možemo nazvati i 'ratnicima' imunološkog sistema.

Kad koronavirus inficira tijelo, antitijela se pričvrste za šiljke virusa te tako sprečavaju da virus uđe u stanice. No naša tijela proizvode mnogo vrsta antitijela. Ona najjača zovu se neutralizirajuća antitijela.

Znanstvenici ih pažljivo proučavaju kako bi ustanovili koja se najbolje primaju za šiljke virusa. Odabrana antitijela se potom multipliciraju u laboratoriju i proizvode u velikim količinama. Dobivena antitijela daju se pacijentima što potiče odgovor njihovog imunološkog sistema.

Koja monoklonalna antitijela se koriste u ovom pokusu?

U pokusu će se koristiti mješavina dvaju monoklonalnih antitijela koju je proizvela američka biotehnička kompania Regeneron.

Različite vrste antitijela pričvršćuju se na šiljke koronavirusa na malo drugačijem mjestu, pa ako virus mutira i struktura mu se promijeni, barem jedna vrsta antitijela trebala bi funkcionirati.

Tvrtka Regeneron već je proizvela monoklonalna antitijela za liječenje ebole.

Leah Lipsich, potpredsjednica kompanije, kaže: 'Mislim da nam taj odličan rezultat u slučaju ebole može poslužiti kao odskočna daska za nešto jednako učinkovito kad je u pitanju Covid-19.'

Kako teče pokus?

UK Recovery Trial je pokrenut na početku epidemije kako bi se pronašli oblici liječenja koji bi pomogli onima zaprimljenima u bolnicu s Covidom-19.

Već se pokazalo da steroid deksametazon smanjuje rizik od smrtnog ishoda za trećinu kad se radi o pacijentima na respiratoru i za petinu kod onih pacijenata koji primaju terapiju kisikom.

U sljedećih nekoliko tjedana, pacijenti će početi primati terapiju, a rezultati će biti uspoređeni s onima drugih pacijenata koji nisu uzimali antitijela.

Profesor Landray kaže da će biti potrebno oko 2.000 pacijenata u obje grupe kako bi se odgovorilo na ključna pitanja.

'Moramo saznati ne samo djeluju li ovi tretmani, već moramo ustanoviti i kod koga rade te kod koga rade jako dobro', kaže Landray.

'Djeluju li antitijela kod starijih ili kod mlađih? Djeluju li kod onih s lakšim ili onih s težim simptomima? Djeluju li samo kod ljudi koji su na respiratori ili možda vjerojatnije čak i prije nego zatrebaju respirator?'

Dobiveni rezultati usporedit će se s rezultatima pacijenata koji primaju krvnu plazmu onih koji su preboljeli Covid-19, što je još jedan tretman koji se trenutno testira. U ovom pokusu, plazma - žućkasti, tekući sastojak krvi - uzima se od osoba koje su preboljele bolest i daje se drugim pacijentima.

Program Recovery Trial (pokus oporavka, prev.) također proučava djelovanje uobičajenog antibiotika azitromicina te antiupalnog lijeka tocilizumaba.

Za koje se još bolesti koriste monoklonalna antitijela?

Monoklonalna antitijela koriste se od osamdesetih godina za liječenje mnogih bolesti, uključujući i neke oblike raka. No s obzirom da se dobivaju relativno novim tehnološkim postupkom, mogu biti jako skupa. Cijena tretmana protiv Covida još nije ustanovljena.

No profesor Landray kaže da ukoliko se pokaže da je lijek djelotvoran, treba porazmisliti o načinima kako ga učiniti dostupnim pacijentima širom svijeta.

Trebamo li lijek ako imamo cjepivo?

Neki kandidati za cjepivo ulaze u završnu fazu testiranja, no niti jedno još nije spremno za uporabu. A s obzirom da se broj zaraženih povećava, ljudi i dalje dolaze u bolnice gdje mnogi i umiru.

Osim deksametazona i još jednog jeftinog steroida, hidrokortizona, ne postoje drugi, klinički ispitani lijekovi za Covid pa je pronalaženje novih tretmana ključno.

No čak i kad budemo imali cjepivo, lijekovi će igrati vrlo važnu ulogu.

Leah Lipsich iz tvrtke Regeneron kaže: 'Uvijek će postojati jedan određeni dio imunokompromitirane populacije i starijih osoba na kojima cjepiva neće djelovati i koji će trebati drugačije liječenje. Vjerujemo da snažna neutralizirajuća antitijela mogu pomoći potaknuti imunološki odgovor i uvijek će biti potrebna čak i kad cjepivo bude dostupno.'

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 21:41