Božja čestica vjerojatno je primijećena, ali nije uhvaćena! Potvrdu još treba pričekati

Neuhvatljiva Božja čestica možda je opažena, no za potvrdu toga otkrića nužna su nova mjerenja.

Tako se ukratko može sažeti današnja znanstvena konferencija u CERN-u (Europski centar za nuklearna istraživanja) kod Ženeve koja je izazvala golemu pozornost medija iz cijelog svijeta koji su danima brujali o tome da su fizičari u sklopu kolaboracija CMS i ATLAS ušli u trag Higgsovom bozonu, popularnoj Božjoj čestici. Ta je hipotetska čestica ključ za razumijevanje mase i bude li njezino postojanje potvrđeno, to bi moglo biti jedno od najvećih znanstvenih otkrića u posljednjih 100 godina.

- Nije još gotovo, ali naslućuje se senzacija. Otkriće Higgsa bit će trijumf fizike, ali i veliki korak čovjeka u spoznaji prirode. Stoga pričekajmo još malo - rekao je dr. Danilo Vranić koji u CERN-u surađuje već 34 godine. U lovu na Božju česticu sudjeluje više od 8000 znanstvenika iz 80 zemalja, među kojima i dvadesetak Hrvata sa Sveučilišta u Splitu i Instituta “Ruđer bošković” u Zagrebu. - Splitska grupa direktno je uključena u potragu za Higgsovim bozonom u jednom od najzanimljivijih kanala raspada. Stoga nam je posljednjih nekoliko mjeseci bilo jako uzbudljivo - rekao je dr. Ivica Puljak sa Sveučilišta u Splitu koji je danas prisustvovao konferenciji u CERN-u.

- Kolaboracije ATLAS i CMS prikazale su rezultate potrage za Higgsovim bozonom na temelju rezultata dobivenih analizom podataka iz protonskih sudara prikupljenih tijekom 2010. i 2011. godine. Zbog činjenice da se ne može predvidjeti masa Higgsovog bozona potraga za njim pretražuje cijelo područje predviđenih masa - rekao je Rezultati analize kolaboracija CMS I ATLAS suzili su potragu za Božjom česticu.

- Ostalo je neistraženo područje najnižih masa koje je i najzanimljivije. U tom području postoji više događaja nego što je predviđeno poznatim procesima. To bi moglo biti posljedica ili postojanja Higgsovog bozona u tom području, ali može biti i posljedica fluktuacije već poznatih fizikalnih procesa - pojasnio je Puljak naglasivši će se tijekom 2012. godine pokazati definitivno postoji li Božja čestica.

Potraga za Higgsovim bozonom odvija se u sklopu više od pet milijardi vrijednog projekta LHC (Veliki hadronski sudarač) koji je na spektakularan način pušten u pogon 10. rujna 2008. godine. No, desetak dana kasnije došlo je do prekida rada zbog kvara na jednom od supravodljivih magneta. Popravak je trajao više od godinu dana i stajao oko 30 milijuna eura. No, otkad je u studenom 2009. godine ponovno pušten u radu LHC radi besprijekorno i najveći je znanstveni instrument na svijetu.

• Što je Božja čestica?

- To je popularni naziv za tzv. Higgsov bozon, hipotetsku česticu koja svim ostalim česticama daje masu. Prema teoriji sve elementarne čestice su same po sebi bez mase, i onda bi masu trebale dobiti putem međudjelovanja s Higgsovim bozonom. Tu famoznu česticu su 1964. godine teorijski predvidjeli britanski fizičari Peter Higgs te Belgijanci Francois Englert i Robert Brout. No, zbog njezine neuhvatljivosti nobelovac Leon Lederman u šali je smislio naziv Božja čestica.

• Zašto je Božja čestica važna?

- Otkriće Božje čestice bila bi potvrda Standardnog modela, fizikalne teorije za koju se smatra da najbolje opisuje materijalni svijet. Neki tvrde da bi to otkriće moglo potencijalno biti najveće u 21. stoljeću. Ne bude li Božja čestica otkrivena, u što se kladio Stephen Hawking, bit će nužna nova teorija koja će revolucionalizirati naše poimanje svemira. Mnogi fizičari priželjkuju takav scenarij jer smatraju da će to unijeti nova uzbuđenja u istraživanja.

• Što je CERN?

- CERN je Europski centar za nuklearna istraživanja kod Ženeve. Osnovalo ga je 1954. godine 12 europskih zemalja, uključujući i bivšu Jugoslaviju, kako bi se zaustavio odlazak najboljih fizičara u SAD. CERN je poslužio i kao model za stvarenje EU. Danas je CERN najveći svjetski laboratorij za istraživanja u fizici elementarnih čestica u kome surađuje više od 8000 znanstvenika iz 80 zemalja, uključujući i dvadesetak hrvatskih fizičara. Istodobno, CERN je “rodilište” niza visokih tehnologija, a tu je 1990. godine rođen Worl Wide Web.

• Što je LHC?

- LHC (Veliki hadronski sudarač) je najveći znanstevni instrument na svijetu pomoću kojega fizičari rekonstruiraju uvjete koji su vladali u prvim trenucima svemira za koji se smatra da je nastao Velikim praskom (Big bang) prije 13,7 milijardi godina. Nalazi se na dubini od 100 metara u tunelu opsega 27 kilometara čiji je jedan dio u Švicarskoj, a drugi u Francuskoj. “Srce” LHC-a čini oko 1600 velikih supravodljivih magneta koji rade na temperaturi od minus 271 Celzijev stupanj (dva stupnja iznad Apsolutne nule).

• Što su CMS I ATLAS?

- To su dva divovska detektora koji “jašu” na LHC-u. CMS je dug 21 metar, te širok i visok 15 metara. ATLAS je dug 21 metar, visok 10, a širok 13 metara. Oni poput mišolovke pokušavaju uloviti Božju česticu. Kad je u punom pgonu, svake sekunde u LHC se odvija milijardu proton-proton sudara. Smatra se da bi u jednom od tisuću milijardi takvih sudara mogla nastati Božja čestica koja se raspada na takav način da to detektori CMS i ATLAS mogu registrirati.