BIO JE TO NAJGORI DAN U POVIJESTI ZEMLJE Znanstvenici rekonstruirali katastrofični udar ogromnog asteroida zbog kojeg su izumrli dinosauri

Bio je to vjerojatno "najgori dan u povijesti Zemlje", ili barem najgori u zadnjih 66 milijuna godina. Naime, toliko je vremena prošlo od udara golemog asteroida, promjera 12 kilometara, u površinu Zemlje.

Znanstvenici već godinama smatraju da je riječ o događaju koji je zaslužan za izumiranje dinosaura i uspon sisavaca, a sada su uspjeli i rekonstruirati prve sate nakon kataklizmičnog događaja, piše BBC.

Odmah nakon udara asteroid je u Zemljinoj kori napravio rupu široku 100 kilometara i duboku 30 kilometara. Kasnije se ta rupa urušila unutar same sebe, čime je formiran krater promjera 200 kilometara i dubok nekoliko kilometara. Većina tog kratera danas je zakopana ispod površine Meksičkog zaljeva, pod otprilike 600 metara debelim slojem sedimenta. Jedan dio se nalazi ispod poluotoka Yucatan.

Upravo se taj sloj sedimenta, od kojeg je jedan dio nastao doslovno u sekundama nakon udara, pokazao ključnim za rekonstruiranje prvih sati i dana nakon udara. Američko-britanski tim znanstvenika prije tri godine bušenjem je blizu obale Yucatana došao do 130 metara duge stijene koja "dokumentira" prvi dan nakon udara asteroida, ujedno i prvi dan nove geološke ere - kenozoika.

Prvi trenuci nakon udara

Iako su znanstvenici tu stijenu opisali kao "džumbus rasutog materijala", iz njega su uspjeli razaznati tijek događaja prvih sati nakon udara. Donjih 20 metara stijene puno je "staklastog" otpada, a radi se o stijeni koja se otopila zbog siline i vrućine udara asteroida. Ona se doslovno prelijevala površinom kratera u prvim minutama nakon sudbonosnog događaja.

Nakon toga slijedi fragmentirani dio kamenja koje se otopilo, a preko kojeg se prelilo more u koje je asteroid udario. Naime, zbog siline udara more je doslovno bilo "odgurnuto od kratera", ali kada se vratilo i prešlo preko nezamislivo vrućeg kamenja izazvalo je snažne reakcije. Kako piše BBC, nešto slično događa se kada magma dođe do morske vode.

Profimedia, Alamy

Ilustracija

Cijela ova faza pokriva samo prvih sat vremena nakon udara. No, more je nakon toga i dalje nadiralo i punilo krater pa se tako preostalih 80-90 metara stijene sastoji od ostataka koji su se u konačni nataložili.

Tsunami

Na samom vrhu stijene se nalazi manji dio za koji znanstvenici tvrde da dokazuje da se dogodio veliki tsunami. Naime, svi ostaci su okrenuti u istom smjeru, a njihov raspored upućuje da su naneseni događajem visokog intenziteta. Znanstvenici kažu da je udar izazvao gigantski val koji je udario u obalu udaljenu stotinama kilometara, ali se potom odbio i vratio s ostacima koji su nataloženi na sam vrh stijene koja je iskopana prije tri godine.

- Sve ovo dogodilo se tijekom prvog dana. Tsunami se kretao brzinom mlaznog aviona te je itekako imao vremena da se "vrati" do mjesta udara - kaže za BBC profesor Sean Gulick sa Sveučilišta Teksas u Austinu.

Dodatni razlog zbog kojeg su znanstvenici uvjereni da je došlo do tsunamija je i drveni ugljen koji se nalazi među materijalom na samom vrhu stijene. Kako su odmah nakon udara na obali izbili veliki požari, pronalazak drvenog ugljena sugerira da ga je s obale donio val.

Profimedia, Sciencephoto

Ilustracija

Ono što je pomalo iznenadilo znanstvenike je nedostatak sumpora, što ih je dovelo do zaključka da je od siline udara izbačen u atmosferu. No, to bi zapravo poduprlo teoriju o izumiranju dinosaura, budući da bi velika količina sumpora pomiješana s vodom i izbačena u nebo znatno ohladila klimu i time drastično pogoršala uvjete preživljavanja za većinu bića na Zemlji.

- Svojedobno je napravljena simulacija prema kojoj bi 100 milijardi tona sumpora u atmosferi izazvalo hlađenje planeta za čak 25 stupnjeva Celzijevih, i to za period od najmanje 15 godina - rekao je Gulick i dodao da je konzervativna procjena znanstvenika da je udar asteroida u zrak "lansirao" čak 325 milijardi tona sumpora. Za dinosaure - očito previše.