ŽIVOTNI INTERVJU

AMERIKANCI SU U NJU ULOŽILI 400.000 DOLARA, ALI ONA SE ODLUČILA VRATITI U HRVATSKU! 'U Zagrebu mi se dogodila nevjerojatna stvar'

Tea Žakula
 Sandra Šimunović / Hanza Media

Dok je bila mala djevojčica, Tea Žakula je s ocem, magistrom znanosti i inženjerom strojarstva, “gradila ceste” u njihovoj obiteljskoj kući u Vinkovcima. I Tein je stric studirao strojarstvo, pa je njezina odluka da studira na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) bila nastavak obiteljske tradicije.

- Strojarstvo je prekrasan fakultet, stalno stvarate nešto novo, neke konkretne vrijednosti. Meni je to neprocjenjivo jer sam osoba koja jako voli vidjeti rezultate i primjenu svoga rada. Stoga sam nakon završene matematičke gimnazije u Vinkovcima bez razmišljanja upisala studij strojarstva - kaže dr. sc. Tea Žakula (33), docentica na FSB-u, gdje je i voditeljica Laboratorija za energetsku učinkovitost. Kada je upisala studij strojarstva, bila je među malobrojnim djevojkama.

- Bilo je malo djevojaka, desetak posto. Danas ima više studentica, a žene su zastupljenije nego prije, i kao studentice i kao profesorice. Iako se situacija mijenja, još vlada neki stereotip o FSB-u kao ‘muškom’ fakultetu - istaknula je.

Najbolja životna odluka

Nakon što je diplomirala i godinu dana radila kao znanstvena novakinja na FSB-u, Tea Žakula otišla je na znanstveni magisterij i doktorat na prestižni MIT (Massachusetts Institute of Technology) u SAD-u, najbolje svjetsko sveučilište u tehničkim znanostima koje je dalo čak 87 nobelovaca.

- Odlazak na MIT bio je moja dosad najbolja životna odluka. Američki se akademski sustav poprilično razlikuje od europskog i to mi je otvorilo nove vidike. Razina akademske slobode u SAD-u mnogo je viša, a utjecaj hijerarhije daleko manji nego kod nas. Danas, kada je svijet jako ubrzan i kada se nove stvari moraju razvijati jako brzo, Amerika dobro prepoznaje kako veliki doprinos u tome mogu dati mladi ljudi sa svježim idejama, ambicijama i željom za natjecanjem i dokazivanjem. Upravo zato Amerika privlači najbolje mlade ljude iz cijelog svijeta - ispričala je Tea Žakula. Zatim je usporedila SAD s Hrvatskom i Europom.

- Hrvatska, ali i Europa, još su inertne. U hrvatskoj akademskoj zajednici imamo jako naglašenu hijerarhiju. To možda i nije tako velik problem u uređenim sustavima, ali u sustavu kao što je naš, gdje puno stvari ne funkcionira, kruto hijerarhijsko ustrojstvo vidim kao veliki problem. Dobra je izreka problem ne mogu riješiti ljudi koji su ga stvorili.

Tea Žakula je u SAD-u živjela pet godina, tijekom kojih je od MIT-a dobila ukupnu stipendiju od oko 400.000 dolara. U domovinu se vratila prije tri godine.

- Željela sam se vratiti u Hrvatsku i barem pokušati nešto napraviti. Nisam htjela biti jedan od iseljenika koji ostanu u inozemstvu i onda cijeli život žale što se nisu vratili u domovinu. Pomislila sam da sam mlada i da želim probati, pa ako ne uspijem, uvijek mogu otići negdje drugdje - rekla je Tea Žakula.

Njezino je glavno područje specijalizacije energija.

- Moj magisterij i doktorat najvećim su dijelom bili fokusirani na modeliranja naprednih tehnologija kojima bi se moglo doći do znatnih ušteda energije. Jako se puno bavim zgradama koje su veliki potrošači energije i oko 40 posto potrošnje energije u većini razvijenog svijeta odlazi upravo na zgrade. No, meni nije bilo zadovoljavajuće što sam na svojim simulacijama vidjela da napredno upravljanje u zgradama ima potencijal, nego sam htjela vidjeti kako to funkcionira u praksi. Stalno imam tu poveznicu između osobnosti koja je više znanstvenik i osobnosti koja je više inženjer - pojasnila je Tea Žakula, koja vodi zanimljiv eksperiment.

Najveća pogreška

- Kad sam se vraćala u Hrvatsku, mnogi su mi rekli da je to najveća pogreška koju činim. Međutim, u Hrvatskoj mi se dogodila nevjerojatna stvar jer sam dobila upravnu zgradu HEP-a za provođenje velikog eksperimenta. To je trenutno najveći eksperiment toga tipa u svijetu, na kojem je doktorand Alan Rodić pokazao da se zgrada može koristiti kao pasivni spremnik rashladne i toplinske energije. Uspjeli smo pokazati da se korištenjem optimizacije, predviđanja vremenskih uvjeta i analize velikih setova podataka hlađenje zgrade može prebaciti s jednog perioda na drugi uz smanjenje potrošnje i/ili cijene energije. Pritom je razina komfora za korisnike ostala ista - pojasnila je Tea Žakula. Uz napredno upravljanje zgradama, dr. Žakula fokusirana je i na istraživanje pasivnih metoda grijanja i hlađenja.

Sandra Šimunović / Hanza Media
Tea Žakula

- Jako me inspirira tradicionalna arhitektura, poput kuća u Dalmaciji s debelim zidovima i malom površinom ostakljenja, što znatno pridonosi energetskoj učinkovitosti, ili, na primjer, Velika džamija u Djennéu, vjerski objekt u Africi, koji primjenjuje metode pasivnog hlađenja korištenjem prirodne ventilacije - dodala je. Također pojašnjava kako postoje naznake da su neki gradovi u Dalmaciji građeni tako da prate ružu vjetrova: kako zaustaviti buru, a kako poticati blage vjetrove kada je to potrebno.

- Zanimljivo je da su ljudi to nekad znali intuitivno, a mi danas moramo koristiti kompleksne alate kako bismo analizirali ovakva rješenja - napomenula je Žakula. Istaknula je da je i životinjski svijet jako napredan u nizu strategija pasivnog grijanja i hlađenja. - Nastamba afričkog termita s kompleksnim sustavom ventilacijskih kanala impresivan je primjer primijenjene fizike iz kojeg možemo puno naučiti o energetskoj učinkovitosti. Voljela bih raditi na boljem povezivanju inženjera arhitekture, strojarstva, građevine i elektrotehnike kako bi zajednički radili na kvalitetnim rješenjima već od početne faze projektiranja zgrada. Također, moja je ogromna želja raditi s velikim talijanskim arhitektom Renzom Pianom, koji je veliki zagovornik energetske učinkovitosti. Oduševljava me što svojim djelima pokazuje da estetika i energetska učinkovitost mogu ići ruku pod ruku - dodala je Tea Žakula. Odnedavno, ona je i posebna savjetnica ministra Slavena Dobrovića za sektor energetike.

- Ministar Dobrović bio je moj profesor na fakultetu i velika mi je čast što me pozvao za svoju savjetnicu. Ipak, najintenzivnije radim s državnim tajnikom Antom Čikotićem, koji je moj kolega iz školskih klupa. Moram priznati da je ovo prvi put u Hrvatskoj da me netko s pozicija odlučivanja ne samo pita za mišljenje kao stručnjaka i apolitičnu osobu nego i uvažava dane prijedloge. Nadam se da ću svojim znanjem, iskustvom i međunarodnim kontaktima moći pridonijeti kvaliteti diskusije i rješavanja problema - naglasila je Tea Žakula.

Osvrnula se i na probleme razdjelnika koji zaokupljaju mnoge hrvatske građane.

- Razdjelnici su kompleksna tema i uskoro će Ministarstvo zaštite okoliša i energetike objaviti studiju isplativosti koju je izradio Ekonomski institut. U toj se studiji analizira utjecaj ugradnje razdjelnika i postignuti rezultati. Ne može se poreći da se razdjelnicima može postići ozbiljna ušteda energije, u prosjeku iznad 20 posto, no problem je što su se razdjelnici u Hrvatskoj uvodili, baš kao i mnoge druge stvari, ‘preko koljena’ i bez plana - rekla je Tea Žakula.

- Razdjelnici nisu uređaji koji su a priori namijenjeni štednji energije, nego su namijenjeni razdiobi potrošnje energije po pojedinim potrošačima. No, oni stvarno mogu dovesti do znatnih ušteda energije, ali to mora doći u kombinaciji s drugim mjerama, kao što su ugradnja termostatskih ventila, pumpe s varijabilnim protokom, balansiranje sustava, kvalitetni izvođači radova, kvalitetna edukacija korisnika itd. Nažalost, u Hrvatskoj se puno tih elemenata nije posložilo i to je najveći razlog zašto je situacija s razdjelnicima sada loša - naglasila je Tea Žakula.

Strah od nepoznatog

Mlada znanstvenica ističe kako dosad nije požalila što se vratila u Hrvatsku, ali ipak je pomalo razočarana.

- U Hrvatskoj se puno priča o ‘zemlji znanja’, o sprečavanju odljeva mozgova i povratku mladih znanstvenika. No, ne samo da nisam dobila ozbiljnu pomoć za početak istraživanja nego sam čak doživjela par ružnih pokušaja stopiranja. Volim živjeti u Hrvatskoj i vidim tu brojne prednosti. Pojedinci iz zloće kažu kako se sigurno ne bih vratila da sam mogla uspjeti vani. Ali, to što zlobnici govore najbolje opisuje jedan lijepi stih Balaševićeve pjesme: ‘Pričat će o plovidbi ti što nisu sidro digli’ - rekla je Tea Žakula, koja s puno optimizma planira budućnost.

- Želim i dalje ambiciozno nastaviti ostvarivati svoje planove te ne dopustiti da me strah od nepoznatog i sustav zakoče. Jako mi je važno ostati na ‘prvoj fronti’ istraživanja na svojem području u svijetu, pogotovo zato što projekti na kojima radim pružaju i mogućnost komercijalizacije. Također želim svoje kontakte iz inozemstva nekako povući u Hrvatsku kroz suradnju na projektima, jer smatram da bi mogli znatno pomoći široj zajednici. Želim se i dalje truditi mijenjati sustav unatoč tome što je to nekad stresno i naporno. Nadam se da će se s vremenom ipak stvoriti kritična masa hrabrih i sposobnih da promijene svoju okolinu nabolje - zaključila je Tea Žakula.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 15:43