Afrički se divlji psi zbog klimatskih promjena rađaju 22 dana kasnije nego prije 30 godina

Zbog klimatskih promjena afrički divlji psi rađaju se 22 dana kasnije nego prije 30 godina, tvrde američki znanstvenici u studiji objavljenoj u Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).

Afrički divlji pas (Lycaon pictus) rasprostranjen je jedino u suptropskoj Africi, obično u savanama i ostalim osvijetljenim šumskim područjima. Njegovo krzno je crne, smećkaste i bijele boje te prošarano mrljama različitih oblika i veličina. Ugrožena je vrsta, a prijeti mu opasnost od lova i gubitka staništa. Procjenjuje se da je u divljini ostalo oko 6600 afričkih divljih pasa koji žive u nekoliko afričkih zemalja među kojima su i Bocvana, Tanzanija, Zimbabva, Namibija, Zambija i Mozambik.

Izrazito su socijalne životinje koje žive u čoporima od oko 20 jedinki. Spolno zreli ovi psi postaju s 12 do 18 mjeseci. Dosad su se parili najčešće od ožujka do lipnja kad je u područjima koja nastanjuju druga polovina kišne sezone.

- Afrički divlji psi vole se razmnožavati u najhladnije doba godine, a to dolazi sve kasnije – rekla je za New Scientist dr. Briana Abrahms sa Sveučilišta Washington u Seattleu i voditeljica studije objavljene u PNAS-u.

Dr. Abrahms i njezini kolege analizirali su podatke o 60 čopora afričkih divljih pasa u Bocvani koji pokrivaju razdoblje između 1989. i 2020. godine uključujući datume kada su se psi okotili svake godine. Usporedili su ove podatke s klimatskim modelom koji su stvorili na temelju informacija s obližnje meteorološke stanice. Naglasimo, Bocvana zapravo ima dva godišnja doba, ljeto i zimu.

Prosječni datum kada su se ženke okotile bio je 1990. godine 20. svibnja, ali se taj datum 2020. godina pomaknuo na 12. lipnja. Prosječni pomak u datumu rođenja bio je 22 dana tijekom 30 godina, ili oko sedam dana po desetljeću.

- Nejasno je zašto se baš divlji psi vole razmnožavati kada je temperatura najniža, no vjerojatno je to povezano s optimalnim uvjetima lova - kaže Abrahms.

- Prvih devedesetak dana kada divlji pas dođe na svijet, o njemu brine njegova majka u jazbini. Tijekom tog razdoblja, ostali psi u čoporu moraju loviti i za majku i za štene - pojasnila je dr. Abrahms.

Njezin je tim je otkrio blisku korelaciju između pomaka u datumima rođenja i porasta temperature. Maksimalna dnevna temperatura koju su iskusili psi porasla je za 3,8 Celzijevih stupnjeva u razdoblju istraživanja. Porast temperature također može utjecati na stope preživljavanja štenaca.

- Vidimo manje štenaca koji zapravo izlaze iz jazbine - kaže Abrahms iako nije jasno zašto. Promjene u rasporedu uzgoja zbog klimatskih promjena uočene su kod mnogih životinja, uključujući crvene vjeverice i velike sjenice, ali promjena kod divljih pasa čini se neobično dramatičnom.

- Ova će studija pomoći da preusmjerimo naše napore na očuvanje populacije divljih pasa – naglasila je dr. Abrahms.