Žena s maskom danima na vrućini drijema na splitskoj klupi, stanari joj poželjeli pomoći, isplivala pozadina priče

Sredovječna prosijeda žena s maskom na licu gotovo svaki dan dođe do klupe u Gundulićevoj ulici u Splitu, pored Robne kuće Dobri, i tamo provodi dane. Teško hoda, dođe pomoću invalidske hodalice, donese par vrećica, i onda uglavnom drijema. Kao da joj nije do ničega, piše Slobodna Dalmacija.

Stanari obližnje zgrade se domišljaju kako joj pomoći, ali od nje se teško dade iskopati ikakva korisna informacija. Nerado komunicira i kao da joj je najdraže biti sama sa sobom. S obzirom na iznimno vruće ljeto i temperature koje teško podnose i mlade i zdrave osobe, ljudi iz susjedstva su postali jako zabrinuti za nju, pa su tako i kontaktirali novinare Slobodne kako bi saznali što se događa sa ženom i može li joj se kako pomoći. Nekoliko puta su je potražili na "njezinoj klupici", ali je nisu zatekli. Međutim, u Udruzi MoSt, koja godinama skrbi o splitskim beskućnicima, su na temelju fotografije nepoznate žene koju su Slobodnoj Dalmaciji poslali stanari Gunudulićeve, odmah shvatili o kome je riječ.

Čitatelj Slobodne Dalmacije

Nije iz Splita, ali već dugo tumara Splitom i mijenja lokacije na kojima boravi. Centar za socijalnu skrb je, govori Dado Lelas iz MoSta, poduzeo sve što može da joj se pomogne i olakša tešku situaciju, ali ima ljudi koji jednostavno odbijaju pomoć. Nije jedina. I pored crkve Gospe od Zdravlja danima tako na otvorenom životari mlađa žena iz Bosne i odbija svaku vrstu stručne podrške.

- Teško se tu može išta napraviti, uz svu volju, ako ljudi nisu suradni, a neki zaista nisu. Jedan čovjek praktički živi na Pazaru, a ima mirovinu iznad 3.800 kuna. Ne želi nigdje. Neki ljudi jednostavno odbijaju sve, a pojedini prihvate smještaj kod nas kad ima mjesta - kaže Lelas.

Milena Drlje, nova ravnateljica splitskog Centra za socijalnu skrb s dugogodišnjim radnim iskustvom u ovom bremenitom sektoru, ne smije iznositi detalje o ženi s fotografije. U odnosu na davanje osobnih podataka, kao i o poduzetim mjerama i priznatim pravima za korisnike iz njihovog sustava, vezani su propisima i ne mogu ih davati u javnost, tvrdi ravnateljica i usput dodaje kako su splitski Centar za socijalnu skrb i njegove podružnice zadnjih nekoliko godine suočeni s nesrazmjerom po pitanju broja korisnika, odnosno obitelji koji ih trebaju, te broja stručnih radnika koji im rješavaju probleme i pružaju usluge. Naravno, ovih prvih je neusporedivo više.

Nisu registrirali da sada u Splitu ima više ljudi bez krova nad glavom nego što ih je bilo prije.

- Sukladno evidenciji ove službe, a i prema našim saznanjima, nije došlo do povećanja zahtjeva u odnosu na beskućnike. No, možemo napomenuti kako u sustavu socijalne skrbi postoji gorući problem s nedostatkom smještajnih kapaciteta u odnosu na sve vrste korisnika, pa tako i beskućnika. Svi dionici sustava socijalne skrbi upoznati su s navedenim problemom - tvrdi Milena Drlje.

Čitatelj Slobodne Dalmacije

Kaže i da ne raspolažu podacima o stranim državljanima-beskućnicima koji trenutno žive u Splitu, jer im se nisu obraćali za pomoć. No, zato dobro zna da broj onih koji trebaju usluge socijalne skrbi stalno raste.

- Broj zahtjeva za ostvarivanje svih prava iz sustava socijalne skrbi znatno je porastao u ovoj kalendarskoj godini, iako smo bilježili porast i prethodnih godina. Najveće povećanje odnosi se na novčana prava iz našeg sustava - tvrdi ravnateljica Centra.

Kakva je onda socijalna slika Splita 2022. godine?

- Mogu se primijetiti sve veće razlike među određenim kategorijama građana u odnosu na egzistencijalno i socijalno funkcioniranje. Prema iskustvu stručnih djelatnika, među egzistencijalno najugroženijima do izražaja dolaze umirovljenici s niskim mirovinama, a među socijalno najugroženijima su samci bez podrške i pomoći članova obitelji - otkriva ravnateljica Milena Drlje.

Tuga, kako god okreneš, piše Slobodna Dalmacija.